Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ČELNIK BUTAN PLINA

Janzen: Plin je najbolje rješenje za tranziciju prema obnovljivim izvorima energije

Poslovni dnevnik
31.01.2024.
u 09:37

U prvom intervjuu za hrvatske medije, Janzen za Poslovni dnevnik otkriva koliki gubitak je kompanija podnijela zbog ograničavanja marži u prodaji plina za koji kaže da će ostati skup

Grzegorz Janzen posljednjih godinu i pol dana vodi Butan plin dio jadranske regije SHV Energyja kompanije članice SHV Holdinga jednog od globalno vodećih plinskih igrača u svijetu koji je prema posljednjim dostupnim podacima za 2022. godinu ostvario 26 milijardi eura prihoda i 400 milijuna eura dobiti, a poslovanje im je uzdrmano rusko ukrajinskim ratom zbog kojeg su prestali poslovati s Rusijom i obilježeno ulaganjima u energetsku tranziciju. Janzen je zadužen za tržišta Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U prvom intervjuu za hrvatske medije, Janzen za Poslovni dnevnik otkriva koliki gubitak je kompanija podnijela zbog ograničavanja marži u prodaji plina za koji kaže da će ostati skup.

U energetici se teži što bržoj tranziciji prema obnovljivim izvorima. Kako se u taj proces na hrvatskom tržištu uklapaju fosilna goriva i ukapljeni naftni plin, kakva im je budućnost?

Hrvatska se kao i EU suočava s izazovom postizanja ravnoteže u zadovoljavanju energetskih potreba i postizanju klimatske neutralnosti. Fosilna goriva uključujući i ukapljeni naftni plin (LPG) u toj su jednadžbi ključan je faktor. Uloga im u energetskom miksu Hrvatske uglavnom ovisi o domaćoj proizvodnji goriva, mogućnosti uvoza i vladinim politikama. Mnoge zemlje diverzificiraju energetski miks kako bi smanjile ovisnost o fosilnim gorivima i prešle na čišće i održivije izvore. Rasprava o brzoj tranziciji je mnogo, a cilj im je što ranije postizanje ambicioznih ciljeva EU i hrvatske Vlade. Nažalost, investitori ne uspijevaju ostvariti planirane priključke na mrežu zbog nedostatka ulaganja od strane lokalnih vlasti i državnih tvrtki u energetsku infrastrukturu. Zbog toga će fosilna goriva s manjim udjelom CO2, poput bioLPG-a, LPG-ja i ukapljenog prirodnog plina (LNG) u kratkom i srednjem roku biti ključna za zadovoljenje energetskih potreba hrvatskog tržišta na održiv i pristupačan način. Konvencionalna rješenja za plin lako se mogu uklopiti u hibridne sustave s održivim ili obnovljivim rješenjima poput toplinskih pumpi ili fotonaponskih sustava.

A dugoročna budućnost za kompaniju kada fosilna goriva u potpunosti izbacimo?

Plin, tekući ili prirodni je najbolje rješenje za prijelaz prema obnovljivim izvorima i važan resurs u putovanju prema obnovljivoj budućnosti. Dio smo grupacije SHV Energy koja je odličan primjer prilagođavanja energetskih rješenja potrebama ljudi i vremena. Kompanija je počela s ugljenom, a danas se kroz inovacije pripremaju rješenja za budućnost temeljenu na obnovljivim izvorima. Ukapljeni naftni plin je inače poznat kao jedno od najčišćih fosilnih goriva, s niskim emisijama CO2 i drugih čestica. Naši osnovni proizvodi čišći su izvor energije u smislu ugljičnog otiska uspoređujemo li ih s ugljenom, lož uljem ili drvom. Plin je još uvijek pristupačan i u slučaju življenja na nekim udaljenim područjima ili blizu plinske mreže najbolje je moguće rješenje. Za budućnost pripremamo rješenja koja će uključivati više obnovljivih izvora. Neke od mogućnosti poput Futuria propana izrađenog od otpadnih materijala ili obnovljivog dimetil-etera (rDME), već su u portfelju SHV Energyja, ali zbog troškova i kapaciteta još uvijek su tek djelomično rješenje.

Kako biste ocijenili lanjske poslovne rezultate u Adriatic regiji? Jesu li vam prihodi rasli?

Protekla godina bila je vrlo važna za poslovni razvoj u Hrvatskoj i Sloveniji. Posvetili smo se povezivanju poslovnih jedinica, optimizaciji i usklađivanju poslovnih procesa kroz međusobno dijeljenje znanja i najboljih praksi s ciljem povećanja učinkovitosti na oba tržišta. Postigli smo prodajne, imovinske i operativne sinergije i to je bila jedna od najvećih promjena unutar tvrtke. Svako tržište ima svoje specifičnosti vezane uz nacionalne zakone i ograničenja, a naša je dodana vrijednost to što pridonosimo pružanjem pristupačnog, čistog i pouzdanog izvora energije. Tržišni udio u Sloveniji nam je stabilan, uspješno poslujemo u segmentu grijanja i na razini Jadrana smo zadovoljni s rezultatima iako naravno uvijek postoji prostor za poboljšanja kao primjerice povećanje tržišnog udjela.

POVEZANI ČLANCI:

Kako se nosite s gubicima zbog Vladinog ograničenja marži u Hrvatskoj, koliki je gubitak i kakav rasplet situacije očekujete?

Uvjete na tržištu moramo prihvatiti onakvima kakvi jesu, ali iskreno, kratkoročno su izazovni. Lanjski gubitak na hrvatskom tržištu iznosi dva milijuna eura. Svi se nadamo da su mjere koje je uvela hrvatska Vlada privremene. Razumijemo da je namjera te mjere zaštititi građane od rasta životnih troškova u vremenu energetske nestabilnosti tijekom prošle godine kada su i inflatorni pritisci bili izuzetno jaki. Dugoročno je potrebno sačuvati i stabilnost ekonomije i konkurentnost na tržištu pa je tako važno i da Vlada usuglasi svoje ciljeve, potrebe građana, odnosno društva, ali i poslovanja. Do sada sav financijski teret državnih mjera nosimo mi, distributeri energije bez ikakve nadoknade. To smatramo nepravednim i u srednjem ili duljem roku takva situacija može imati nepovoljne posljedice. Cjenovna politika koju je država nametnula prijeti našoj poslovnoj održivosti, utječe na strane investicije i izaziva nesuglasje s politikama EU o energiji.

Unatoč svemu tome ostajemo predani inovacijama i naši su napori u razvoju ekološki prihvatljivih goriva sve veći. Prioritet nam je pouzdan lanac opskrbe za naše kupce kojima uvijek nastojimo osigurati najbolju vrijednost za novac i visokokvalitetna goriva. Očekujemo da će mjere Vlade biti povučene do kraja ožujka ove (2024.) godine, posebno zato što se energetsko tržište stabiliziralo, cijene opskrbe su pale u usporedbi s 2022. godinom i inflacija postaje sve stabilnija.

Nesigurnost u vezi s energijom nije jedinstvena za Hrvatsku, kako je na drugim europskim tržištima?

U cijeloj Europi su prisutne političke dileme o zakonodavstvu i drugim nacionalnim energetskim smjernicama i sve su zemlje pod utjecajem takvih odluka. Drago mi je što su najveće članice EU poput Njemačke, Francuske i još nekih prepoznale plin kao prikladno rješenje za prijelaz do obnovljivih izvora i nisu primjerice zabranile korištenje plinskih bojlera u kućanstvima. U Sloveniji se primjerice donosi novi energetski zakon i sadašnji prijedlog nove regulative ne brine dovoljno o ljudima kojima energija mora biti dostupna. Nameću se ograničenja neke opreme s kojima ne možemo postići održiviju budućnost, a cilj nam je biti pragmatični i proaktivni na način da brinemo o našim korisnicima. Naši proizvodi igraju ključnu ulogu u energetskom miksu i nastaviti ćemo kroz nova partnerstva, suradnju i istraživanje sudjelovati u ključnim razgovorima na razini politike o zakonodavstvu i trendovima koji utječu na razvoj održivih goriva, dostupnost i prihvaćanje.

U Hrvatskoj opskrbljujete oko 150 tisuća korisnika. Ima li tržište potencijala za rast?

Hrvatsko tržište nudi puno potencijala za ukapljeni naftni plin zbog njegovih raznolikih i fleksibilnih karakteristika koje ga čine učinkovitim izvorom koji zadovoljava sve energetske potrebe. U Hrvatskoj je mnogo područja bez plinske mreže i onih u kojima električna mreža nije dovoljno učinkovita da bi zadovoljila neke energetske potrebe kao primjerice na otocima i tu vidimo dosta potencijala. Dodatni potencijal su nova hibridna rješenja i mogućnosti tehničkih rješenja koja postoje u kombinacijama različitih goriva s ukapljenim naftnim plinom.

Koje ključne projekte vezane za energetsku tranziciju biste istaknuli?

Nekoliko je inovativnih, ekonomičnih i prikladnih rješenja koja smo napravili u Sloveniji i htjeli bismo ih implementirati i u Hrvatskoj. Riječ je o tehničkim rješenjima koja kombiniraju izvore energije, toplinske pumpe za sustave grijanja koje rade na struju, plin ili kombinaciju tih dvaju izvora, uglavnom hibridna rješenja. Posebne usluge su one gdje postoji potreba za konstantno visokom temperaturom vode. U takvim slučajevima pomoću posebnih plinskih protočnih grijača možemo zadovoljiti potrebe specifičnih skupina. Želimo biti što ‘zeleniji’, ali često nailazimo na prepreke na terenu. Plinske i elektroenergetske mreže ponekad ne ispunjavaju sve energetske potrebe određenih dobavljača.

Koliki su troškovi energetske tranzicije, koliko ulažete u klimatsku neutralnost?

Potrebna ulaganja su ogromna i zahtijevaju puno novca, ali i pristup resursima poput otpada za proizvodnju održivih goriva. Nužan je napor svih igrača širom svijeta. Primjerice, SHVE, kao najveći dobavljač LPG-a na svijetu, prije nekog vremena je osnovao zajedničko poduzeće Dimeta s tvrtkom UGI, jednim od dobavljača LPG-a, koje će se fokusirati isključivo na održivi razvoj i proizvodnju dimetil etera koji sam ranije spomenuo.

Prije godinu dana, postojale su zabrinutosti zbog nestašica energije u Europi. Sada se čini da više nismo uplašeni, ali brinemo o cijenama. Kakva je dugoročna perspektiva za cijene energije?

Ukrajinsko-ruski rat je snažno potresao tržište prirodnog plina i morali smo se snaći i u tome naći priliku za naš posao. Ona se sastoji od toga da s više ili manje istom opremom možete koristiti naše “udaljeno” gorivo umjesto ruskog. U bliskoj budućnosti se očekuje povećanje cijena energije. Bliskoistočni sukobi i druge političke napetosti, kako predviđaju, utjecat će na globalno gospodarsko tržište. Put prema obnovljivim rješenjima povezan je s velikim ulaganjem, a sve to će zaista utjecati na krajnje korisnike kroz rast cijena. U mnogim europskim zemljama cijene električne energije i nekih drugih oblika energije sada su uglavnom regulirane od strane vlade, teško je predvidjeti što će se dogoditi nakon toga, ali trenutačno nema pokazatelja koji bi mogli ukazivati na snižavanje cijena.

>> VIDEO Plenković o izboru Turudića: 'Presudila je zrelost u nastupu, dosadašnje iskustvo, program'

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije