Naslovnica Vijesti Hrvatska

Iz šuma u vlasništvu države nestane drva za 360 milijuna kuna

Rastu pritisci stranog kapitala za korištenje hrvatskih šuma i zemljišta vrijednih više od 50 milijardi eura
13. srpnja 2011. u 12:00 22 komentara 81 prikaza
'02.02.2011., Gornji Hrascan- Sumarija razrijedjuje sumu i moze se doci, srusiti i odvesti za povoljnih 85 kuna po metru. Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL'
Foto: 'Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL'

Dok se premijerka hvali da je na racionalnoj nabavi vode država uštedjela 10-ak milijuna kuna, na drvnim joj resursima izmiču stotine milijuna. Austrijanci, koji raspolažu jednakim etatom u državnim šumama poput Hrvatske od 5,5 milijuna prostornih metara, samo od koncesijske naknade od 13 eura po kubiku zarade, primjerice, 65 milijuna eura godišnje. U hrvatskom slučaju to uopće ne mora značiti da bi domaćim šumama gospodarili stranci. No, s “poklonjenom” im polovicom kopnenog teritorija Lijepe Naše, Hrvatske bi šume d.o.o. tako sigurno puno bolje i profitabilnije gospodarile, umjesto da se zbog koalicijskog kompromisa vladajućih većina problema u tom mastodontu u vlasništvu države gura pod tepih, tvrde upućeni. Ističu da je kontrolirano gospodarenje koncesionara model potvrđen u Europi i svijetu i samo ga treba selektivno primijeniti na hrvatsko šumarstvo, iz kojega se godinama nekontrolirano izvlači novac i u velikim je gubicima zbog neracionalnog upravljanja sirovinom. Glomazni je aparat neučinkovit i nemoćan da se postavi tržišno.

Višak natrag građanima

– Iako godišnje ostvaruju oko 2,3 milijarde kuna prihoda, od čega oko 400 milijuna kuna iz naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), Hrvatske šume ne premašuju 20-ak milijuna kuna bruto dobiti – tvrdi dipl. ing. šumarstva Goran Jankov, koji godinama upozorava na probleme u tom trgovačkom poduzeću. Kad bi se iz ukupnih prihoda Šuma izdvojio OKFŠ, što je indirektna državna potpora, bile bi jedan od težih gubitaša među državnim tvrtkama, objašnjava, ističući kako bi, uz orijentacijsku vrijednost od barem 10 posto profita, Hrvatske šume u državni proračun mogle uplaćivati barem 230 milijuna kuna. To je, tvrdi, jednostavno, ali treba prestati krasti, s obzirom na to da samo rezultati prve Nacionalne inventure šumskih resursa, koji skupljaju prašinu u nečijoj ladici, jasno govore da godišnje iz državnih šuma nestane oko 1,8 milijuna kubika drva. To je po sadašnjim prodajnim cijenama oko 360 milijuna kuna ili više od 30 posto prihoda od prodaje. Drugi problem je nedostatak osobne odgovornosti zaposlenika. Da je ima, ne bi nakon proljetnog fijaska s javnom nabavom u 10-ak uprava šuma odgovorni i dalje sjedili u svojim foteljama.

I Dalibor Hatić, predsjednik granskog udruženja pri HUP-u, smatra da poduzeće koje ima besplatnu i neograničenu koncesiju nad državnim prirodnim resursom treba nositi svoju financijsku odgovornost i državi, odnosno građanima vraćati višak vrijednosti koju stvori. No, osim što ne uplaćuju ostvarenu dobit u proračun RH, koja za 2010. i nije vrijedna spomena (samo 3,2 mil. eura ili 0,01% prihoda), zbog zakonom proklamiranog monopola uopće ne funkcioniraju u uvjetima tržišnog gospodarstva, niti u Šumama funkcioniraju mehanizmi koji ih tjeraju na povećanje učinkovitosti i profitabilnosti, smatra Hatić. Transformacija Šuma iz javnog u trgovačko poduzeće, tvrdi, nije potpuno uspjela pa je na tom poduzeću još puno odgovornosti, poput tereta socio-ekonomskog troška zbog previše radnika.

Jankov kaže kako sve to nameće potrebu za privatizacijom Hrvatskih šuma, odnosno razdvajanjem njihove regulatorne i gospodarske funkcije po modelu Hrvatskih voda. Regulaciju tržišta i gospodarenje resursom provodila bi državna uprava, a jedno ili više trgovačkih društava bavilo bi se gospodarenjem i postupno privatiziralo te ravnopravno s ostalima sudjelovalo na tržištu. Na javnom nadmetanju za koncesiju koja je jedini ispravan i tržišno i gospodarski usmjeren način gospodarenja prirodnim resursima, uvjeren je Jankov, ravnopravno bi sudjelovale sve domaće i strane zainteresirane tvrtke, pa i trgovačka društva, sljednici Hrvatskih šuma d.o.o., dok bi dio koji bi se transformirao u tijelo državne uprave kontrolirao gospodarenje odabranog koncesionara.

Hatić ne zagovara strane koncesionare jer nisu ništa stručniji od hrvatskih, ali tvrdi da domaćima nedostaje profesionalnog menadžmenta, ekonomskih znanja i šireg pogleda na svijet oko sebe. Jankov pak smatra kako će ulaskom Hrvatske u EU, odnosno punopravnim članstvom, razlika između domaćeg i stranog koncesionara ionako nestati i svi će postati “domaći” koncesionari.

– Strah od stranog koncesioniranja prirodnih resursa neopravdan je, a mogao bi se opravdati samo nekonkurentnošću domaćih ponuditelja – tvrdi Jankov.

U javnosti se međutim čuje kako su pritisci stranog kapitala za korištenje hrvatskih šuma i šumskih zemljišta procijenjenih na više od 50 milijardi eura u nas već prilično jaki, što Jankov drži i jednim od najvažnijih razloga ulaska RH u EU. Za liberalizaciju tržišta šumskim resursima u nas su, doznajemo, trenutačno najzainteresiraniji Austrijanci, čijim bi se koncesijskim modelom u Hrvatskoj moglo zaraditi oko 300 milijuna kuna, tvrdi naš izvor u drvoprerađivačkoj industriji, plus oko 300 milijuna kuna, nakon što se konačno realizira studija o reorganizaciji poslovanja HŠ-a i zbrinjavanju viška od 3000 od ukupnih 9500 radnika, na koje ide čak 60 posto prihoda Šuma. Austrijanci s jednakim posječenim etatom raspolažu sa samo 3500 radnika, s time da 40 posto prihoda ostvaruju od nedrvnih aktivnosti, turizma i slično, dok Hrvatske šume ne znaju ni što bi s biomasom, odnosno šumskim ostacima, od kojih se iskoristi najviše 30 posto od raspoložive mase od 600.000 kubika te s potencijalom za još barem milijun kubika.

Inženjera 1300, a projekti?

– Eto i prijedloga za zapošljavanje viška radne snage u Šumama – neka skupljaju granje po šumi – predlaže Jankov.

– Šume bi s HEP-om mogle pokrenuti i inicijativu za održivo poslovanje poput adaptacije termoelektrana, koje se sada koriste zagađujućim ugljenom, na biomasu. Pa imamo 1300 inženjera šumarstva od kojih se očekuje da generiraju društveno odgovorne projekte – kaže naš izvor, ističući kako bi i na biomasi država mogla uprihoditi najmanje 30 milijuna eura godišnje. No, po svemu sudeći, dogodit će joj se isto što i Slovencima, koji su u posljednji trenutak preduhitrili kazne EU od oko 80 milijuna eura zbog zagađenja iz termoelektrana na prljavi ugljen. Već dvije godine intenzivno kupuju biomasu u Hrvatskoj i miješaju je s ugljenom, čime su postigli “održivi stupanj” korištenja obnovljivih izvora energije i izbjegli kaznene penale po logici “onečišćivač plaća”.

– Šume bi s HEP-om mogle pokrenuti i inicijativu za adaptacije termoelektrana, koje sada koriste zagađujući ugljen, na biomasu. Pa imamo 1300 inženjera šumarstva od kojih se očekuje da generiraju društveno odgovorne projekte – kaže naš izvor, ističući da bi i na biomasi država mogla uprihodovati najmanje 30 milijuna eura godišnje. No, po svemu sudeći, dogodit će joj se isto što i Slovencima, koji su u posljednji trenutak preduhitrili kazne EU od oko 80 milijuna eura zbog zagađenja iz termoelektrana na prljavi ugljen.

Darko Vuletić: Priča o koncesiji tempira

Darko Vuletić: Priča o koncesiji tempirana je baš kad Šume staju na noge

Darko Vuletić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, odbija i pomisao na koncesiju državnih šuma koje su Zakonom o šumama povjerene na gospodarenje i upravljanje njima. Tvrdi kako je ta priča “tempirana baš u vrijeme kad Šume ponovno staju na noge te nije ništa drugo nego lov u mutnom onih koji bi od Hrvatske napravili sirovinsku bazu umjesto generatora dodane vrijednosti na drvu”. Dobit od 20-ak milijuna kuna, po njemu, za Šume uopće nije mala.

Roštilj
ZA SVA GODIŠNJA DOBA
Roštilj i kiša ne idu zajedno. Ili?

A1 izdvaja za Vas

  • friz:

    dragi Hrvati i ostali građani RH!Nismo mi bitni,bitno je ono što posjedujemo.TO je famozna EU-neokolonijalistička tvorevina.Pritisci su već davno na sve što posjedujemo.Njihovi izvršni refereti vlada,samo poslušno sprovodi njihove naredbe.Nama nabijaju kolektivnu krivicu da smo genocidni,da bi nas lakše pokrali ... prikaži još! i u bijedu bacili.Kada ćemo ubrzo svi početi kopati po kantama,a kako stvari stoje ubrzo bi se to moglo početi dešavati,sve će nam oduzeti.Za hranu.U prvoj fazi čemo sve rasprodavati jer nečemo moči plaćati poreze,prireze,naknade,dopunska zdravstven osiguranja,hranu i ostalo.A čekaju nas na smanjenju mirovina.Ništa se ne dešava slučajno.Sve je pomno ispalnirano.Previše njim miriši obala,resursi,šume,vode pitke i tko zna šta još.Tko se neče s time pomiriti,može spakirati kofere i otići.

  • belizar:

    ionako živimo u rasprodanoj državi.....možemo dati i šume, ako ništa drugo, stranci neće tako bezočno krasti.

  • Perica iz Svedske:

    hoce li prodati i kesten sumu?