U Hrvatsku se lani među doseljenih 16.843 hrvatskih državljana vratio znatan broj mladih i obitelji s djecom, međutim loše je što i dalje iseljavanje obitelji s djecom iz Hrvatske nije zaustavljeno. Više je djece hrvatskih državljana do 14 godina s obiteljima iselilo iz zemlje nego što ih se doselilo. Pokazuje to analiza podataka o dobnoj strukturi doseljenih i iseljenih hrvatskih državljana koje smo na upit dobili od Državnog zavoda za statistiku.
Naime, u Hrvatsku se lani vratilo ili doselilo 1485 djece hrvatskih državljana do 14 godina, ali istodobno iz zemlje se iselilo 1878 djece hrvatskih državljana. I kada se gleda broj iseljene djece i mladih do 19 godina, on je također veći od broja doseljene djece i mladih hrvatskih državljana te dobi. Jer u Hrvatsku se lani doselilo 2068 djece i mladih do 19 godina koji su hrvatski državljani, a istodobno se iselilo njih 2503 u toj dobi. Dakle, iako je ukupan broj doseljenika/povratnika hrvatskih državljana (16.843) u 2025. bio veći od broja naših iseljenih državljana (13.138), nažalost broj iseljene djece i mladih do 19 godina među hrvatskim državljanima veći je od broja povratnika te dobi.
Utješno je što se među doseljenim hrvatskim državljanima vratilo njih 39% (6556) u najvitalnijoj dobi od 20 do 39 godina. No, među povratnicima je lani bio i znatan udio starijih od 50 godina (32%) ili njih 5353. Također, udio doseljenih hrvatskih državljana u dobi od 60 i više godina (18%) veći je od udjela doseljenih naših mladih državljana do 19 godina (12%). Najviše hrvatskih državljana lani se, prema podacima DZS-a, doselilo u Grad Zagreb (2711), Splitsko-dalmatinsku županiju (1704), Osječko-baranjsku (1382), Zagrebačku (1180), Vukovarsko-srijemsku (1145) i Primorsko-goransku županiju (1009).
Među lani iseljenih 13 tisuća hrvatskih državljana najveći udio u dobi je od 20 do 39 godina (38%), što jasno pokazuje da iseljavanje mladih i obitelji s djecom nije zaustavljeno iako je ukupan broj naših iseljenih državljana u 2025. bio manji nego godinu ranije kada se iz zemlje iselilo njih 20 tisuća. I dok se iz zemlje još uvijek djece i mladih do 19 godina koji su hrvatski državljani više iseljava nego što ih se u Hrvatsku doseljava, broj povratnika hrvatskih državljana u dobi od 60 i više godina (3023) i lani je bio veći od broja naših iseljenih državljana te dobi (1695).
Taj podatak objašnjava da nam udio djece do 14 godina ne opada samo zbog manjeg broja rođenih nego i zbog i dalje prisutnog iseljavanja obitelji s djecom, čime se povećava udio starijih od 65 i više godina. Lani nam je udio djece do 14 godina pao ispod alarmantnih 14% dok udio starijih od 65 i više godina u populaciji raste te se približava četvrtini, što je iznad prosjeka EU. U Hrvatskoj od ukupno 3,876 milijuna stanovnika više od 900 tisuća ima 65 i više godina.
No, zbog doseljevanja djece stranih državljana, a za pretpostaviti je da je među njima znatan udio djece ukrajinskih izbjeglica, lani je ipak bio veći ukupan broj doseljene djece do 14 godina (3116) nego odseljene (2152). Naime, u Hrvatsku se lani među doseljenih 39.822 stranaca doselilo i 1631 djece stranaca u dobi do 14 godina, a iz zemlje se među iseljenih 24.346 stranih državljana iselilo 274 djece stranaca do 14 godina. Podaci o dobnoj strukturi doseljenih i iseljenih hrvatskih državljana jasno pokazuju da su Hrvatskoj, osim poticajnih mjera za povratak mladih iseljenika, jednako nužne i mjere za ostanak mladog hrvatskog stanovništva u zemlji.
Otvori KEKS Pay
Logično kada mladi vide da Vlada RH ne računa na one koji su rođeni u Hrvatskoj te daje prednost onima čije 3 generacije nisu vidjele Hrvatsku i onima koji niti na krati ne znaju naći Hrvatsku ali će znati zaokružiti stranku. Smatrate li da će imenovanje Primorca za predsjenika HOO potaknuti mlade da ostanu ili da onu jer očito ovo su kozmetičke promjene a pljačka će se i dalje nastaviti.