Italija bi ove godine mogla preuzeti neslavnu titulu najzaduženije zemlje Europske unije od Grčke, upozoravaju najnovije procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što dodatno povećava politički pritisak na premijerku Giorgiu Meloni. Prema MMF-u, grčki javni dug, koji je godinama bio najveći u EU-u, nastavlja padati i trebao bi se ove godine smanjiti sa 145,7 na 136,9 posto BDP-a. Dug Italije, s druge strane, ide u suprotnom smjeru te bi trebao porasti sa 137,1 na 138,4 posto BDP-a, čime bi Italija prvi put nakon gotovo dva desetljeća mogla preuzeti status najzaduženije članice Unije.
Situacija dodatno opterećuje političku poziciju Giorgie Meloni, koja se ovog vikenda u Grčkoj sastaje s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom na summitu južnoeuropskih država. Iako će glavne teme biti migracije i suradnja s državama Perzijskog zaljeva, u pozadini ostaje osjetljivo pitanje javnih financija. Grčka je u međuvremenu značajno smanjila svoj dug, koji je 2020. dosezao gotovo 210 posto BDP-a. Ključnu ulogu u tome imalo je jačanje gospodarskog rasta, fiskalna disciplina te povoljni uvjeti ranijih međunarodnih paketa pomoći.
Italija, nasuprot tome, i dalje se suočava sa slabim gospodarskim rastom. MMF predviđa rast od tek oko 0,5 posto u ovoj godini, dok Grčka bilježi oko 2 posto. Analitičari upozoravaju da Italiju opterećuju strukturni problemi, uključujući nisku produktivnost, demografski pad i visoke energetske troškove. Talijanski ministar financija Giancarlo Giorgetti već je priznao da Italija ima najvišu razinu javnog duga u Europi, dok dio ekonomista strahuje da bi vlada mogla posegnuti za dodatnom javnom potrošnjom uoči izbora 2027. godine.
Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da dosadašnji europski fondovi i poticaji, uključujući program „Next Generation EU“, nisu donijeli očekivani dugoročni rast produktivnosti talijanskog gospodarstva. Prema procjenama analitičara, Italija bi i u idućim godinama mogla ostati pod pritiskom visokog deficita i sporog rasta. Dodatnu težinu toj slici daju i najnoviji podaci Banke Italije, prema kojima je talijanski javni dug u ožujku porastao na 3,1588 bilijuna eura, što je povećanje od 19,5 milijardi eura u odnosu na veljaču. Središnja banka navodi da je rast potaknut povećanjem potreba za zaduživanjem javnog sektora od 31,5 milijardi eura, koje je samo djelomično kompenzirano smanjenjem likvidnih sredstava državne riznice.
Otvori KEKS Pay
