Na računu potrošačke košarice od oko 500 kuna, pažljivijim odabirom s polica trgovina moguće je uštedjeti i 200-tinjak kuna. Rezultat je to, naime, istraživanja, koje je proteklog vikenda u tri veća trgovačka lanca u Hrvatskoj – Konzumu, Sparu i Lidlu provela ekipa Večernjakovih novinara uspoređujući cijene poznatih brendova domaćih i stranih proizvođača i drugih artikala u potrošačkoj košarici s tim istim ili konkurentskim brendovima na akciji ili pak robnim markama trgovaca koje su u njoj sve zastupljenije.
Cijene rastu brže od plaća
"Grunfovski" savjet guvernera HNB-a Borisa Vujčića: "Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena", kako su to ovih dana protumačili neki mediji, sigurno ne treba umirovljenicima s premalim mirovinama i onima koji i sada jedva krpaju kraj s krajem – oni su i sada čarobnjaci preživljavanja.
No dok cijene hrane, higijenskih potrepština te ostalih artikala u potrošačkoj košarici divljaju – i sigurno ih ne prati rast plaća – sve je više građana koji dodatno stežu remen kako bi zauzdali troškove za koje su i do sada izdvajali daleko više od EU prosjeka. Štedi se na svemu, odjeći i obući, što mnogima koji od pandemije koronavirusa rade od kuće i nije tako teško palo, ali i na higijeni, "injekciji serotonina" u ove neizvjesne dane koju su dobivali kroz slatkiše, kekse i ostale grickalice, a pri odlasku u trgovinu sve više ih "mjeri" proizvode na akcijama i robne marke trgovaca kojima zamjenjuju poznate brendove.
Mnogima je priprema bilo kojeg jela nezamisliva, primjerice, bez žlice Podravkine Vegete za koju sada, za 500 g, treba izdvojiti i 26,99 kuna. Tko se i dalje ne želi odreći tog "must have" luksuza, u Konzumu ga je proteklog vikenda mogao dočekati na akciji za 19,99 kuna, a tko se pomirio s time da su mu mnogi brendovi Podravke, Kraša, Zvijezde, PIK-a Vrbovec, Gavrilovića, Dukata, Vindije... postali nedostižni, pomirit će se i sa začinskim miksom Kania iz Lidla za koji za pola kilograma treba izdvojiti svega 7,99, a za kilogram 13,99 kuna.
Njemački mediji proteklih su se dana raspisali kako je velik broj trgovaca u Njemačkoj, zbog najavljenog Coca-Colina povećanja cijena za 7% u prosjeku, najavio drastične mjere – izbacivanje Coca-Colinih proizvoda sa svojih polica. Za 2 l Coca-Cole u trgovinama koje smo obišli u Zagrebu danas treba izdvojiti 13,99 – 14,99 kuna.
Teško da išta može zamijeniti njezin okus, no tko nije previše izbirljiv, a "fali" mu šećera, nadoknaditi ga može i Sky Colom za 10,99 kuna ili gaziranim napitkom bez šećera, primjerice Jamnicom od 1,5 l, koja je jedan od rijetkih proizvoda u Hrvatskoj koji još drže staru cijenu od 5,99 kuna.
Maslacu od 250 g koji košta i 24,99 kuna, našli smo zamjenu u nekoliko robnih marki trgovaca za 13,99 kuna, a komu je i to preskupo, jutarnji namaz može, primjerice, zamijeniti Ramom clasic za 7,49 kuna iste gramaže, a u kolačima stolnim margarinom K-plus Classic, kojemu je cijena također rasla, ali i dalje košta puno manje od maslaca – 5,99 kuna. Trajno mlijeko z'bregov od 7,99 kn u jeftinijoj smo košarci zamijenili s K-plus bez čepa za 4,99 kn.
Pomnijom potragom, kao i praćenjem kataloga, loyalty karticama trgovaca koje zauzvrat nude dodatne nagrade kroz kupone i popuste, kupnjom u određene dane kakvima se umirovljenicima ili onima s kreditnim karticama određenih kuća daje i 10% popusta na ukupan račun, uštede mogu biti i veće, i to znatno.
No mi smo s popisom od 30 artikala u skupljoj varijanti (koja bi mogla biti i skuplja da smo, primjerice, umjesto jeftinijih kategorija svinjetine kupovali junetinu i slično, skuplje salame, šampone, paste za zube, zdravije varijante kruha...) prošli s računom od 475,73 kune, a u jeftinijoj (koja bi bez brendova na akciji, a još više robnih marki mogla biti i jeftinija) s 290,86 kuna.
To znači da smo obilaskom samo tri veća trgovca na potrošačkoj košarici uštedjeli 184,87 kuna! A kako to sigurno nije mjesečna količina proizvoda koji trebaju jednoj tročlanoj, kamoli četveročlanoj ili još brojnijoj obitelji, niti je lista potpuna, oni koji još ne paze, a trebali bi, mjesečno bi mogli uštedjeti i četveroznamenkastu svotu.
Dragan Munjiza, direktor Lonia trgovine, uvjeren je kako kupnja na akcijama ili biranje robe na trajno niskim cijenama te obilazak više robnih centara može pojeftiniti potrošačku košaricu i za 50%. No kupci do sada, smatra, nisu nimalo promijenili navike što upućuje na to da "imaju određene rezerve ili prioritete".
Kako bilo, od svih 30 artikala na našoj listi, na kojoj su se našli i meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh, brašno, šećer, voće, povrće, higijenske potrepštine... bez obzira na to s koje liste, još samo svinjetina koliko-toliko drži staru cijenu zbog ogromnih EU viškova koji završavaju i u Hrvatskoj. Prema DZS-u, cijene hrane nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini u prosincu 2021. bile više 8,1%, dok je godišnja stopa inflacije iznosila 5,5%, najviše od listopada 2008. kad je bila 5,9%.
Čeka se potez Vlade
Martin Evačić, predsjednik uprave NTL-a i Udruge trgovine HUP-a, kaže kako očekuje da će se trend rasta cijena smiriti na proljeće. U protivnom će to povećanje postati neizdrživo ili će bitno morati porasti plaće. Ovako ne ide – kaže Evačić.
Dodaje kako građani već sad kupuju na akcijama, robne marke trgovaca ili pak B brendove manjih proizvođača koji su jeftiniji. Financijski se to još ne osjeća na prihodima u maloprodaji. Oni su još uvijek na razini prošle godine, ali samo zato što su cijene u prosjeku porasle 10-ak posto. Udio privatnih marki u košarici tako je kod diskontera već veći od 70%, a kod supermarketa 30-ak posto, inače su činile 20-ak posto.
– Siguran sam da bi košarica bila skuplja da je ostala ista struktura potrošnje, umjesto da se kupuje ono što je jeftinije, a to nikome ne odgovara, ni potrošačima ni trgovcima – objašnjava, domećući kako bi, da nema tolike koncentracije trgovine u Hrvatskoj i da se svi ne plaše da će izgubiti potrošače, rast cijena bio znatno viši. I ako proizvođač digne cijene svojih proizvoda 20%, trgovac će krajnje cijene u maloprodaji dići svega 10-15%.
– Ulje, tjestenina, brašno, šećer, sir, a pogotovo najprodavanija gauda, najviše su poskupjeli, i siguran sam da je i inflacija veća od 5,5%. Činjenica je da je Vlada puno subvencionirala grane privrede koje su bile najviše pogođene pandemijom koronavirusa i trebalo je odnekud namaknuti taj novac. Sad je pak pitanje koliko država još može ići na smanjenje prihoda da ne naruši omjer neto duga za ulazak u eurozonu, no rast cijena roba mora se nekako zaustaviti – poručio je Evačić, ističući kako se ukidanje PDV-a na hranu ili zamrzavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda kao u susjednoj Mađarskoj već osjeti u trgovinama u Baranji, Podravini i zapadnoj Slavoniji. Hrvati opet hrle u šoping preko granice.
>> VIDEO Objavljeno kolike su mirovine u Njemačkoj, mnogi ostali neugodno iznenađeni
Slika svi kaže,kupujte gdje je Atie...