Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Isplativ i siguran promet do 2030. pokrenuo bi gospodarski razvoj

Svoju viziju prometnog razvoja Hrvatske na Večernjakovoj konferenciji predstavili su i predstavnici državnih tvrtki, prometnih udruga i sindikata te brojni stručnjaci.
29. svibnja 2018. u 20:35 11 komentara 968 prikaza
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - Prometna budućnost Hrvatske
Foto: Igor Šoban/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Na koji bi način Hrvatska u idućem razdoblju najbolje mogla odgovoriti na izazove u resoru prometa, poput povećanja broja putnika u zračnom i cestovnom prometu, kako ojačati željeznički promet i dostići trendove koje je Europa postavila još kada je Hrvatskom bjesnio rat te postoji li mogućnost naknadnog snažnijeg pozicioniranja na strateškim paneuropskim prometnim pravcima?

Hrvatske autoceste 2033 Vikendima ljeti dići cijene cestarina 
i 30%, a izvan sezone ih prepoloviti

Pitanja su to na koja je odgovore pokušala dati konferencija “Prometna budućnost Hrvatske”, održana u Westinu u okviru Večernjakova projekta “Hrvatska kakvu trebamo”, u sklopu kojeg je u proteklih godinu dana održano pet konferencija na kojima su vodeći hrvatski stručnjaci iznijeli analizu stanja i moguća rješenja u ključnim područjima hrvatskog gospodarstva.

Otvarajući konferenciju, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić prisjetio se odjeka koje su imale prijašnje Večernjakove konferencije, a priča koja je posebno došla u središte interesa bila je, kaže, demografija.

Ministar zahvalio bivšemu

– Nema ekonomije, nema nacionalne sigurnosti, nema prometne budućnosti ako nema ljudi koji će živjeti i koristiti se svim tim uslugama – rekao je Klarić upozoravajući da demografija nije samo pitanje biti ili ne biti nekog naroda, nego i važno gospodarsko pitanje. Govornike, među kojima su bili i aktualni, ali i bivši ministar prometa Oleg Butković i Siniša Hajdaš Dončić pozvao je da se ne zatvaraju u ideološke rovove, nego da budu konstruktivni.

– Nemojte samo plakati. Budimo konstruktivni. Od nas to očekuju hrvatski građani. Hrvatska kakvu trebamo prije svega je zemlja u kojoj se razgovara. Treba nam mjesto dijaloga, mjesto gdje ćemo suočiti različita mišljenja, ali i dogovoriti se o osnovnim zaključcima – rekao je Klarić.

 

Njegov je poziv prihvatio već prvi govornik, ministar Butković, koji je priznao da je sve što sadašnja Vlada radi na razvoju prometa zapravo nastavak aktivnosti prijašnjih vlada, a svojem prethodniku na ministarskoj poziciji Hajdašu Dončiću zahvalio je na kvalitetno izrađenom tekstu novog zakona o pomorskom dobru koji će, najavljuje, njegovo ministarstvo uskoro pustiti u javnu raspravu.

Predstavljanje vizija

Kao cilj svih tih napora istaknuo je da Hrvatska 2030. godine treba imati održiv i profitabilan te siguran promet, koji će biti pokretač gospodarskog razvoja i europske integracije Hrvatske. Svoju viziju prometnog razvoja Hrvatske predstavili su i predstavnici državnih tvrtki, prometnih udruga i sindikata te brojni stručnjaci. 

 Nizinska pruga do Rijeke projekt br. 1     

Održiv, profitabilan i siguran promet cilj je koji Hrvatska želi postići do 2030. godine, a alat koji bi trebao osigurati postizanje tog cilja jest Strategija prometnog razvoja. Kazao je to ministar prometa Oleg Butković, koji je na konferenciji govorio na temu ‘Hrvatska 2030. godine: prometna vizija’.

Butković se osvrnuo na ključne izazove u svakoj grani prometa. Naglasio je da trend povećanja broja putnika u zračnom prometu bilježi i Hrvatska te da je njihov broj lani bio čak 20 posto veći nego godinu prije.

– To nam svima ide u prilog, ali je i rezultat svega onoga što je dosad napravljeno, što se tiče gradnje i infrastrukture – rekao je Butković apostrofitajući ulaganja u zračne luke u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.

 | Autor : Pixsell Foto: Pixsell

Porast broja putnika ide u prilog i Croatia Airlinesu, a Butković ističe svoju potporu daljnjem restrukturiranju te tvrtke, no naglašava kako je jedini izlaz za CA pronalaženje strateškog partnera što će, kaže, biti jedan od najvećih izazova u zračnom prometu.

Kad je riječ o cestovnom prometu, ministar je uvjeren da će se većina duga u tom sektoru otplatiti do 2033. godine.

– Rast prometa i prihoda je evidentan. Do 27. svibnja ove godine bilo je oko 6 posto više vozila na autocestama, a prihodi su veći 8,4 posto – navodi Butković. I u idućem razdoblju najavljuje smanjenje broja zaposlenih, no bezbolno i u suradnji sa socijalnim partnerima.

Najvećim izazovom u tom području Butković smatra izgradnju novog sustava naplate cestarina, za što je u tijeku izbor konzultanta.

Ministar je nešto manje optimističan kad je riječ o željeznici, kojoj predviđa trnovit put do ponovne stabilnosti.

– Tu će biti, prema mojem mišljenju, mnogo teže nego što je bilo u cestovnom sektoru – kazao je Butković. Ističe kako je dio restrukturiranja proveden kroz ranije mandate, ali kako su to bili uglavnom potezi kozmetičke naravi. Velikim poslom koji u tom sektoru predstoji u idućem razdoblju smatra pronalaženje strateškog partnera za HŽ Cargo, bolnom točkom naziva željezničke prijelaze na kojima se događa sve više nesreća, a ključnim projektom za željeznički promet drži gradnju nizinske pruge do Rijeke.

– Konačno je sazrelo vrijeme da se donese politička odluka o gradnji nizinske pruge – istaknuo je Butković i dodao da je nužno uložiti dodatne napore da Europsku komisiju uvjeri da je riječ o “nacionalnom projektu broj jedan” koji zaslužuje financiranje iz fondova EU.

        Prednost javnom prijevozu, taksijima i biciklima     

      Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj u svojoj je prezentaciji pod nazivom “Održiva budućnost cestovnog prometa” usporedila prometne uvjete i navike u Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europe. Upozorila je da znatan porast broja cestovnih vozila ne prati i odgovarajuće stanje infrastrukture, zbog čega su nužna ulaganja u razvoj nove. Da su promjene nužne, ilustrirala je podatkom da je u Hrvatskoj lani bilo više od milijun i pol registriranih cestovnih vozila u odnosu na 1970. kada ih je bilo samo 184 tisuće. Kao poseban problem navela je relativno slabo korištenje taksi-prijevoza u Hrvatskoj. S obzirom na liberalizaciju pristupa tržištu, koja je propisana novim zakonom, u budućnosti se očekuje veća ponuda na tržištu taksi-usluga, predviđaju se niže cijene, a time i dostupnija usluga za građane.

 | Autor : Pixsell Foto: Pixsell

– Taksijem se prosječno koristimo jedanput na godinu, za razliku od ostalih zemalja gdje je to češće, a većina putnika kod nas vozi se autobusima i tramvajima – rekla je Čagalj. Posebnu pozornost, smatra, valja posvetiti i održivoj gradskoj mobilnosti, gdje je ključno sagraditi novu i poboljšati postojeću infrastrukturu te dati prednost javnom prijevozu, riješiti pitanje prometa u mirovanju i poticati korištenje bicikla. Čagalj ističe da je Zagreb šesti glavni grad EU po svakodnevnom biciklističkom prijevozu s 10,1 posto bicikala na svojim prometnicama, dok je prvi Kopenhagen s 35 posto. Navela je da u tom gradu prometuje 675.000 bicikla te da se njima svakodnevno na posao ili u školu vozi čak 40 posto stanovništva. Smatra kako je u hrvatskim gradovima ključno razvijati funkcionalna intermodalna čvorišta koja omogućuju različite vrste prijevoznih usluga i neometano kombiniranje integriranih prijevoznih rješenja. – Nužno je poticati inovativna, održiva i ekološki prihvatljiva urbana logistička rješenja za opskrbu robom i poticati korištenje bicikala – kazala je.     

 Nađimo pravce prema Baltiku     

Hrvatska je prometno bogomdana, no 1991. i 1994., kada su se definirali paneuropski strateški prometni pravci, ostali smo izvan tokova, a rat nam je odnio deset godina prometnog razvoja. Na to je upozorila sveučilišna profesorica dr. sc. Sanja Steiner govoreći o Hrvatskoj u mreži europskih koridora. Steiner upozorava da su zemlje u hrvatskom okruženju koje su u EU ušle još 2004. svoju integraciju iskoristile za bolje prometno pozicioniranje na karti Europe. A za to je vrijeme, kaže, čak 80 posto investicija EU išlo u razvoj željezničkog prometa, za što je Hrvatska ostala uskraćena. Kada smo 2013. napokon ušli u EU, prometni koridori su revidirani, no Hrvatska je dobila isključivo dionice na mediteranskom koridoru, dok su nas važni koridori poput onoga Jadran - Podunavlje zaobišli. Da bi se naknadno bolje pozicionirala, Hrvatskoj je, smatra, ključna suradnja sa susjednim zemljama. Steiner je uvjerena da bismo u suradnji sa Slovenijom mogli dogovoriti da se dio tereta iz Austrije preusmjeri na naše područje.

 | Autor : Pixsell Foto: Pixsell

– Što god mi strategijski zacrtamo, bez dogovora i zajedništva ne možemo dalje. Promet se planira strategijski na regionalnoj razini – zaključila je Sanja Steiner. Za Hrvatsku izrazito nepovoljnom okolnošću smatra činjenicu da su ekstenzije na strateške prometne koridore u regiji redefinirane tako da zaobilaze hrvatski teritorij. U tom kontekstu, Steiner upozorava da je i cestovni koridor 5C u Hrvatskoj sveden na trasu do Slavonskog Broda, dok nastavka prema Budimpešti nema. Ipak, smatra da ne treba imati stav da je sve izgubljeno, nego davati prijedloge čak i kada se oni s trenutačnog diskursa mogu činiti iracionalnima. Kao alternativni pravac za povezivanje luke Ploče s Mađarskom Steiner vidi onaj koji ne bi išao na Šamac, nego preko Mostara, Sarajeva i Vinkovaca na Vukovar. S obzirom na jadransku orijentaciju Hrvatske, smatra da je od ključne važnosti povezivanje sa zemljama Višegradske skupine pravcima prema Baltiku.

– To ne umanjuje važnost uključivanja u transeuropsku prometnu mrežu, no granice 10 koridora su u Sloveniji i Srbiji, tu imamo vrlo neugodna iskustva i moramo razmišljati o alternaciji – kazala je Steiner.

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - Prometna budućnost Hrvatske
1 / 23
Bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, dr. sc. Sanja Steiner, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, predsjednica Uprave Večernjeg lista Andrea Borošić i predstavnik vlasnika Styrije u Hrvatskoj Ivan Tolj
Butković potpisao dva ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava od gotovo 700 mil. kn REKONSTRUKCIJA I ELEKTRIFIKACIJA Gotovo 700 milijuna kuna za modernizaciju pruge Vinkovci-Vukovar Vlada RH 94. sjednicu održala je u Splitu Na splitskom području Vlada podupire tri infrastrukturna projekta vrijedna 3 milijarde kuna Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - Prometna budućnost Hrvatske Hrvatska kakvu trebamo Butković: Jedini izlaz za Croatia Airlines jest pronalazak strateškog partnera
ZDRAVI ZUBI
Bolesti desni mogu izazvati čak i infarkt!

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar ovdje Maks
    ovdje Maks:

    SDP nam stvorio dugove i Grcki scenario u samo 4 godine, Most i Zivi Zid nude kaos i anarhiju , HDZe radi i vodi zemlju naprijed dok ostali trolaju internetom. HDZ je najbolja stranka, Vi glasajte kog hocete nemate nekog izbora:)

  • MATEO:

    Gospodine Ministre, ne zborite loše, imate odličnih ideja kako cjenovno i geografski organizirati promet i prometnice , ali ne zaboravbite da prometnice nisu samo za promet roba i turista veći i odlazak naših ljudi trbuhom za kruhom, pa bi dobro ... prikaži još!a bi dobro bilo malo konkretnije se pozabaviti oko ove stvari, jer ćemo ostati bez radne snage, pa nam ni prometnice neće trebati. Preporuke: "Za imati iskoristive i učinkovite prometnice, drastično smanjimo POREZ NA RAD i stopirajmio odlazak naši ljudi u inozemstvo"!!! Lp, Mate

  • Avatar NasaPosla
    NasaPosla:

    Britanci su davno obavili istraživanje koje je pokazalo da protočan promet povećava BDP oko 3%. Doći u Split,cestom, ili izaći iz Splita je poput noćne more. Na 10 km od grada na D8 čeka vas 6 semafora.