Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ifo: Stiglitz je pao na fintu, nije riječ o štednji, već o reformama

Stiglitz je napao Njemačku i Sinna optuživši ih da su prouzročili krizu u Europi
28. svibnja 2015. u 16:48 8 komentara 1621 prikaza
Stiglitz Sinn
Foto: Pixsell

Između čekića i nakovnja našla se ovih dana Hrvatska kojoj Hans-Werner Sinn, europski ekonomski guru, snažno preporučuje odlučne reforme i nastavak privatizacije, dok američki nobelovac Joseph Stiglitz tvrdi:

– Štednja neće pomoći.

Zamke u oba modela

Upitan o mjerama koje Ifo institut priprema za HDZ-ov gospodarski program, žestoko je napao stajališta Sinna, koji vodi njemački think-tank, kazavši da svatko tko se brine za Hrvatsku mora uzeti njegove preporuke “s rezervom”. Ifo institut za Večernji list odgovorio je Stiglitzu pomirljivo spuštajući loptu u sukobu dvaju mislilaca koji oblikuju svjetsku ekonomiju na zemlji. – Ni profesor Sinn ni itko drugi iz njemačko-hrvatskog istraživačkog tima pod vodstvom Ifo instituta dosad nije dao nijednu preporuku za budući gospodarski razvoj Hrvatske. Gospodin Stiglitz nasjeo je na fintu. Naše istraživanje i analitički rad još su u punom jeku – odgovorili su iz Ifo instituta. Osvrnuli su se i na Stiglitzovu primjedbu da “politika mjera štednje koju nameće Njemačka nije pravi model ni za jednu državu”.

– Ifo institut ne radi po konceptu ili uputama njemačke vlade ili pojedine stranke. Cilj našeg projekta je pripremiti prijedloge za program koji će osigurati održivi rast i zapošljavanje. Ovdje se uopće ne radi o programu štednje, što Stiglitz predmnijeva – zaključuju u Ifo institutu. Oba ekonomista brane svoje teze na modelima koji nisu prilagođeni Hrvatskoj. Stiglitz zaziva veću jednakost u društvu i efikasnu državnu potrošnju iz diskursa američkog sustava koji ne poznaje pojam državna tvrtka, a taj sektor u Hrvatskoj stvara prihode na razini 15 posto BDP-a.

– Nepravedan je sustav u kojem je plaća menadžera i radnika 1:300 i u njemu nema rasta – poručio je Stiglitz s katedre splitskog Ekonomskog fakulteta zagovarajući manju nejednakost među društvenim slojevima jer je dokazao da nejednakost usporava rast. Nijedan menadžer u Hrvatskoj nema 300 puta veću mjesečnu plaću od svog zaposlenika pa je nejednakost na toj osnovi puno manje izražena. Stiglitz je u pravu kad kaže da bolja raspodjela dohotka ubrzava oporavak ekonomije jer bi to značilo da dohodak raste srednjem sloju i ljudima koji najviše troše i ulažu, a stoji i da je javna potrošnja koja je dobro usmjerena poticaj gospodarstvu. Ipak, specifična hrvatska okolnost je da je javna potrošnja u krizi samo kroz proračun narasla gotovo 80 posto od 2004. Povećane apetite država je namirivala dizanjem poreznih stopa ili novim porezima i parafiskalnim nametima, a novac curi na sve strane. U tom kontekstu govoriti protiv štednje, kad ona znači reteriranje države za 10 do maksimalno 15 posto u odnosu na sadašnju nabujalu potrošnju, zasigurno nije u biti Stiglitzove misli.

Sinn, s druge strane, zagovara radikalne reforme i internu devalvaciju zamrzavanjem ili smanjivanjem plaća. Radikalne reforme u Sinnovoj interpretaciji znače jačanje konkurentnosti manjim nametima i olakšavanjem poslovanja, ali i regulacijom plaća.

Lalovac i Grčić otišli

Njemačkoj je ta politika uspjela, ali treba imati na umu da je njemački radnik, kad je 2003. reforma uz pomoć zamrzavanja plaća počela, bio i nekoliko puta bogatiji od hrvatskog radnika danas. Bolja startna pozicija i relativno visok standard daju prostor za zaključak da model nije primjenjiv na Hrvatsku jer bi smanjivanje plaća u velikom dijelu gospodarstva rezultiralo povećanjem siromaštva, a time i dodatnog pada potrošnje i BDP-a.

Oba ekonomista zapravo nude rješenja koja su primjenjiva, ali samo nađe li se srednji put jer u protivnom politika povećane potrošnje diže dug, kamate i poreze, a politika rezanja osiromašuje građane. Rezultat oba negativna scenarija su nezaposlenost i pad standarda, a to je scenarij koji ni Stiglitz ni Sinn nisu predvidjeli. Odgovornost za pronalaženje srednjeg puta na domaćim je političarima, a oni, nažalost, često nemaju sluha ni strpljenja za znanstvenike, što je vidljivo i iz činjenice da su i ministar financija Boris Lalovac i potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon sudjelovanja na panelima konferencijsku dvoranu prije Stiglitzova govora napustili pa preporuke slavnog nobelovca nisu ni čuli.

>>Stiglitz Hrvatskoj: Budite oprezni sa Sinnovim savjetima

>>Sinn Draghiju: To što radite potpuno je besmisleno

igra | Autor : VL Foto: VL

Stiglitzova stajališta

1. Bolja raspodjela društvenog bogatstva

2. Zaustavljanje rezanja javne potrošnje

3. Zabrana kredita u stranoj valuti

4. Postupno snižavanje deficita

5. Politika štednje je samoubojstvo

Sinnova stajališta

1. Zamrzavanje
 plaća

2. Snižavanje poreza 
i nameta

3. Nastavak 
privatizacije

4. Jačanje 
tržišta

5. Jaka konsolidacija javnih financija

Stiglitzova analiza - Usporedba s Irskom i Litvom

Štednja neće riješiti hrvatski problem

Hrvatska treba potaknuti rast, a ne problem rješavati štednjom, zaključuje Stiglitz o Hrvatskoj i upozorava da treba što prije zabraniti kredite u stranim valutama

Izgubljeno stoljeće u igri niskih poreza

Irci su izgubili 25 posto plaće, na što su pristali, ali nisu vratili izgubljeni standard jer im se sustav privlačenja investicija temeljio na niskim porezima

Litva ima veće plaće, ne i bolju ekonomiju

Litva je na krizu uzvratila rezanjem rashoda za 30 posto. Rezultat je snažan rast BDP-a, ali Stiglitz tvrdi da je on nastao isključivo rastom plaća dijela građana, a da izvoz i proizvodnja stagniraju

Jeste li među njima?
Sve shvaćaju ozbiljno i osobno: Ovo su najosjetljiviji znakovi horoskopa
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
  • tolitol:

    Kakav li čušpajz od članka! Drugim riječima, ne mijenjajmo ništa da nam rezanjem javne potrošnje ne bi padao BDP??? A zbog čega se urušio BDP ako nije zbog toga što je upravo osobna potrošnja dotučena skandinavskim PDV-om??? Štedljivija i manja ... prikaži još! država nije odgovor na hrvatske probleme? Naravno da nije, nego treba se pokušati zadužiti za još deset-petnaest milijardi dolara, i to po kamatama od 7-8 posto kako bi naše glavonje na vlasti, koji ovakve priče sponzoriraju, mogli još nekoliko godina prodavati maglu i trijumfalno pozdravljati najave ove ili one zemlje EU-a da će se Hrvati moći kod njih zapošljavati. Ovakvih se medija ni Sjeverna Koreja ne bi postidila.

  • NAĐI-zaZAGREBbezkumova:

    Vidimo kako izgleda recept socijalističke doktrine u ekonomiji kojeg imamo u Hrvatskoj: radi 50% radno sposobnog stanovništva, od toga najviše 30% u stvarnoj ekonomiji. Ostali čekaju da ih država "obezbijedi". Rad, štednja, ulaganje u obrazovanje: to će uvijek biti pravi put.

  • djure1:

    Zamislite da imate Narodnu banku koja kreira novac s kamatom od 0,5 posto i da jednog dana guverner kaže: ‘Nećemo više ovako! Želimo se zaduživati po 16 puta skupljoj cijeni, što ćemo kasnije naplatiti porezima’. Upravo to se dogodilo Hrvatskoj. ... prikaži još! Ekonomska kriza je kreirana od strane obitelji koje imaju u vlasništvu i banke i svjetski financijski sistem i korporacije. Njihov način kreiranja krize je isti, kako se nekada radilo dok je novac bio zlatnik, povlačili su se zlatnici, isti su se topili u poluge, novac je bio maknut iz društva i otimala se imovina. Danas bankarske obitelji, dogovorno zatvore likvidnost i rezultat je tu. Samo je potrebno čekati 10 godina i preuzimati vlasništva građana. PO procjenama tima ZAJEDNO u razdoblju od 2013 do 2019 godine +50% nekretnina u vlasništvu građana biti će ovršeno. Da li to čekamo u nadi da će biti bolje ? Ljudi su čudni zar ne ? Idemo korak dalje ? Zašto je RH usla u EU ? Pokradeni plijen treba staviti u novu državu jer u novoj državi vladaju odnosi koji onemogućuju da se sprovede poništenje pretvorbe i privatizacije. Ulaskom u EU, HNB postaje samo podružnica koja ne smije kreirati novac i tako svima nama ne ostaje ništa drugo nego novac koji se kreira obveznicama, koji je 16x skuplji, plaćati taj novac porezima. Zato imamo nove poreze, veće poreze i inflacijske poreze koje zovemo poskupljenja.