Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Iako potreseni krizom IGM-a, u bolji život Tounjci ulažu više no ikada

Od početka ekonomske krize u općinsku infrastrukturu uloženo više od 7,000.000
24. lipnja 2011. u 21:44 1 komentara 103 prikaza
PXL_110624_718
Foto: Dominik Grgurić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ovo je moje životno djelo. Ponosan sam i dijelim svoju radost s vama - poručio je okupljenima za otkrivanja obnovljenih kipova rimskih vojnika na znamenitom tounjskom dvokatnom mostu načelnik općine Tounj Ivica Sopek.

Time je zaokružena obnova tog najznačajnijeg tounjskog simbola.

- Na mostu su stajale i četiri biste vojnika, no pitanje je hoćemo li ih ikada pronaći. Tko zna, možda ih netko donese iz dvorišta - kaže Sopek.

Most miniran '43.

U sklopu izgradnje Jozefinske ceste, koja i danas povezuje Karlovac i Senj, 1777. godine izgrađen je 45 metara dugačak, a devet metara širok kameni most preko kanjona Tounjčice s tri svođena luka. Autor mosta, inženjer Vinko Struppi, na rubnjak je dao postaviti kipove rimskih vojnika, te zidnu ploču s natpisom o putovanju cara Josipa II. Jozefinom. Ta je cesta 1843. obnavljana, pa je odlučeno da se most u Tounju nadogradi, ne bi li se smanjila strmina uspona, odnosno pada. Posao rekonstrukcije, koja će ovaj objekt učiniti jedinstvenim, povjeren je oficiru Kaetanu Knežiću. Razmjestio je raspored skulptura i pridodao novu ploču koja svjedoči o nadogradnji, odnosno izgradnji drugog kata. Točno stoljeće nakon toga, za Drugog svjetskog rata, partizani su minirali dvokatni most na rijeci Tounjčici, uslijed čega su izgubljeni i kipovi rimskih vojnika koji su ga ukrašavali, te ploče s natpisima graditelja. Lani je iz Tounjčice izvučen četvrti vojnik, njegovo postolje i jedna od dvije ploče s imenima graditelja. A prvi izgubljeni vojnik pronađen je za obnove mosta 1970. godine, i bio je premješten u Ogulin gdje se do konca prošle godine nalazio ispred Zavičajnog muzeja. Prije 19 godina pronađen je drugi kip. Bila je to stijena s koje su naraštaji Tounjaca skakali u hladnu Tounjčicu u potrazi za osvježenjem, ne znajući da zemlja i voda skrivaju činjenicu da je skakaonica ustvari dio njihove kulturne baštine, čija sudbina je zaokupljala Sopeka godinama. U rješavanje te enigme uložio je silnu energiju, što mu priznaju i politički protivnici. Po pobjedi na izborima 2009. godine organizirao je potrage za nestalim skulpturama. Već iste godine, 20 metara od mosta i na dubini od metar i pol, pronađena je treća skulptura. Nakon restauratorskih radova, kucanja na mnoga vrata i povlačenja za rukav na županijskoj i državnoj razini radi ostvarenja financijske podrške, u petak, za Dan Općine i Dan Župe svetog Ivana Krstitelja, svečano je otvoren ponovno ukrašeni dvokatni most. Među stotinjak mještana i uzvanika na svečanosti je bila i Ankica Tijan, rođena Franjković, koja već 50 godina ne živi u rodnom Tounju, nego u Rijeci.

- Sjećam se kako je za moje mladosti umjesto mosta tu bio improvizirani drveni prijelaz, te kako su nas starije žene plašile da će nas „babe“ uhvatiti, ako se uputimo preko njega – kaže A. Tijan, objašnjavajući da su „babama“ nazivane skulpture rimskih vojnika.

Na mjestu njezine obiteljske kuće Općina kani urediti etno muzej. Dio je to Sopekova pothvata obnove zapuštene tounjske infrastrukture.

Primjer Capanovih

- Kod nas recesije nema – tvrdi načelnik.

U posljednje dvije godine izgrađeno je 11 kilometara magistralnog vodovoda, koji se proteže od Gornjih Dubrava (područje Ogulina), preko Gerova Tounjskog, Tounja pa do Zdenca, a za nastavak izgradnje vodoopskrbne infrastrukture u dužini još četiri kilometra potpisan je ugovor s državom, te slijedi javni natječaj. Sveukupno, izgradnja vodovoda Općinu bi trebala stajati oko 12 milijuna kuna. Uloženo je u svašta: od postavljanja novih klupa i ploča s imenima ulica i kućnim brojevima, do uređenja grobalja, rekonstrukcije cesta (uskoro bi se trebao izgraditi i novi rotor), određivanja i uređenja prvog tounjskog trga, kojeg krasi replika kipa rimskog vojnika... Uskoro bi se trebao ostvariti projekt javno-privatnog partnerstva kojim bi se na postavilo šest malih hidroelektrana s potopnim vijčanim turbinama snage sto kilovata, i to tri na Tounjčici, dvije na Mrežnici i jedna na Rudnici (osim tih, na području općine još teku tri rijeke: Kukačica, Bistrica i Globornica). Za tu potrebu, Općina je s tvrtkom In-tech iz Opatije naumila osnovati tvrtku In-tech Tounj d.o.o., koja bi se bavila proizvodnjom električne energije. Namjera je da iz malih hidrocentrala Tounjci crpe do 40 posto jeftiniju struju, kojom bi se opskrbljivala i javna rasvjeta u čiju se modernizaciju ulaže 1,700.000 kuna, od čega 72 posto Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- Načelniku nemamo što posebno prigovoriti. Možda jedino što ne radi dovoljno na izgradnji vodovoda. Ovih 11 izgrađenih kilometara koje spominje ugovorila je naša vlast – kaže vijećnik HDZ-a u Općinskom vijeću i predsjednik tog tijela u prošlom sazivu Mirko Brletić.

Sa Sopekom je, kada je ovaj predvodio oporbu i svoj klub nezavisnih vijećnika, stalno bio u sukobu, do te mjere da su sjednice tounjskog „parlamenta“ uvijek bile na rubu incidenta. Danas u političkom životu Tounja vlada uljuđena atmosfera. Sopek je - slobodno možemo reći - populističkim, neposrednim pristupom uspio mobilizirati Tounjce da aktivno doprinesu svojoj zajedinci, pa je tako Općina organizirala, primjerice, i radnu akciju čišćenja prostora nekadašnjeg kupališta kod mosta. Nakon što Hrvatske vode izgrade slap uzvodno, porast će razina Tounjčice i ponovno će se urediti kupalište, najavljuje Sopek. Lani je u infrastrukuturu uloženo više od sedam milijuna kuna, a ove godine načelnik najavljuje da će biti investirano oko deset milijuna. Nadalje, u petak je svečano otvorena turističko-prodajna kuća, što su uveličali članovi kulturno-umjetničkih društava "Tounjčica" i "Mijat Stojanović" iz Babine Grede. U njoj će se prolaznicima nuditi, osim brošura o Tounju na nekoliko jezika, i mogućnost da kušaju lokalne specijalitete poput nadaleko poznatog tounjskog sira, zatim meda i ostalih prehrambenih proizvoda.

- Tounjski sir se služio i na bečkom dvoru za Habsburške monarhije. Planiram posjetiti Veleposlanstvo Austrije u vezi s tim. Možda otvorimo i restoran u kojem bismo nudili naše specijalitete i zaposlili dvadesetak radnika – kaže Sopek, te dodaje da će sljedeće godine biti osnovana tounjska turistička zajednica.

Svakako će se ponuditi i proizvodi od trešanja i jabuka koje gaji obitelj Borisa Capana. Smiješi im se potpisivanje ugovora s velikim ugostiteljskim lancem koji posluje na našim autocestama o prodaji sokova. Capan, koji je 35 godina radio kao željezničar, da bi ostavio posao i opredjelio se za voćarstvo, jer nije bio u mogućnosti plaćati studiranje svojih dviju kćerki, danas „masti brk“ koliko mu posao dobro ide.

- Svi oni koji se žale na poljoprivrednim emisijama koliko im je teško, u stvari ne rade dovoljno. Kada se baviš voćarstvom, moraš ići i više nego do kraja, posao odraditi 101 posto – smatra Capan, inače predsjednik braniteljske poljoprivredene zadruge iz Tounja.

Vodi nas kroz 500 nasada trešanja i 2300 stabala jabuke, koje su mu ipak sporedno voće.

- Danas prodajem kilogram trešanja po 30 kuna. To je jako isplativo. Poticajima mi pomažu Županija i Općina, a uz njihovu pomoć uvest ću sljedeće godine i navodnjavanje. Ako mi ostane novaca, postavit ću i foliju kako bih zaštitio voćke od vremenskim (ne)prilika – kaže Capan.

Proizvodi čisti jabučni sok, jabučni ocat i voćne rakije. Iako nema dovoljno hektara da bi samo jabuka othranjivala njegovu obitelj, problem je i u tome što na području Tounja nema dovoljno radne snage da na brzinu ubere plodove s većeg broja nasada.

- Prvotno sam posadio 200 stabala ne bih li vidio može li jabuka uspjeti u na ovoj zemlji, a kad sam vidio da može, posadio sam još 2000 mladica. Sadio bih još, moje kćeri su zainteresirane za to, međutim nemam dovoljno zemlje – kaže Capan, te dodaje:

- Jedna obitelj može ugodno živjeti od dva-tri hektara voćnjaka, ali mora imati dobru proizvodnju, a proizvode prodavati na malo, hladnjaču da ne bi morala ovisiti o prekupcima, što imamo, te se mora puno raditi.

Osim jela, u turističkoj kućici prodavat će se suvenirni kipići tounjskog mosta, rimskih vojnika i ostalih znamenitosti.

Kameno(lom)

Velika boljka Tounja je kamenolom. Nakon što je prije dvije godine prelamanjem duga tvrtka Joze Kalema Ri-petrol od Ivana Pađena kupila IGM Tounj, koji se našao u velikim financijskim problemima, mnogo je radnika izgubilo posao, iako se neki na to i nisu naročito žalili, s obzirom da im nisu isplaćivane plaće. Svako malo su obustavljali radove, a uz tvrtku su se vezale afere. Po mnogima, 2009. godina je razdoblje kada je više od stogodišnja tradicija stvaranja kamena u tom kraju dotaknula najnižu točku. Tvrtka je preseljena u Kastav i nad njom je pokrenut stečaj, 120 radnika je određeno tehnološkim viškom, a ovih dana se očekuju isplate i posljednjih zaostataka prema tim radnicima. Ostatak zaposlenih „prebačen“ je u tvrtku Rudar, koja je nastavila eksploatirati kamen planine Krpel. IGM, koji je danas sveden na poštanski sandučić, zapošljavao je stotine radnika, pa je kamenolomna kriza velik udarac za općinu od oko tisuću stanovnika. Tounjci ipak vide svjetlu budućnost, posebno u kulturnim, folklornim i prirodnim bogatstvima.

- Lijepo možemo živjeti od onoga što imamo. Tko dođe ovdje ostane bez daha. Tounjčica je čista, u nju su se opet vratili rakovi. Imamo šišmiše i divlje golubove, koji se danas rijetko nalaze, nekoliko špilja... Samo da nam se djeca još vrate i da budući naraštaji čuvaju ovo što im ostavljamo – kaže Sopek.

U ovim vremenima velikih utjecaja medija

U ovim vremenima velikih utjecaja medija kad se ne zna što je dobro, a što zlo, kad se razočarani branitelji pitaju za što su se borili, u vrijeme neizvjesnosti, sveti Ivan Krstitelj nam pokazuje Isusa Krista, odgovor na sva naša pitanja - rekao je s propovjedaonice crkve svetog Ivana Krstitelja don Anđelko Kaćunko, koji je u Tounju vodio misu povodom blagdana tog sveca i Dana Župe.

Propovijed je zaključio mišlju da \"spas nije u EU-haristiji, nego u euharistiji\".

Na području Tounja nekoliko je šp

Na području Tounja nekoliko je špilja, a najpoznatija je ona koja se nalazi ispod kamenoloma, za čiju se zaštitu snažno zalaže Hrvatski speleološki savez. To je četvrta najduža špilja u Hrvatskoj, a kako stoji u stručnom speleološkom obrazloženju za njenu preventivnu zaštitu, u njoj su pronađeni sedimentacijski, korozijski i erozijski oblici koji spadaju u svjetske fenomene. Među njima je i takozvana tounjska spužva, endemska životinjica latinskog naziva eunapius subterraneus. Ukupno se u njoj može pronaći 18 vodenih i osam kopnenih životinja. Međutim, zbog djelovanja kamenoloma neke su vrste ozbiljno ugrožene. Zbog radova i učestalog miniranja špilja je toliko oštećena da je uvrštena među deset najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj.

Osim Dana Općine i Dana Župe, u petak se

Osim Dana Općine i Dana Župe, u petak se obilježavalo i 350 godina starog grada Tounja. Unatoč tome, protokol nije predviđao njegov obilazak. Uputili smo se znatiželjni za njegov današnji izgled.

- Moram pitati šefa - rekao nam je radnik na porti.

Problem je što se tvrđava nalazi na kompleksu tvrtke Rudar, i u njezinom vlasništvu, te je u jako lošem, poluruševnom stanju.

Prije no što smo napustili prostor Rudara, radnik je zapisao broj naše automobilske registracije. Ako se mijenjaju vlasnici, ne mijenja se nepovjerljivost tvrtke prema medijima.

Tounj se prvi put spominje 1481. godine kao tvrđava u vlasništvu kneza Stjepana II. Ozaljskog, pripadnika obitelji Frankopan.

Po tradiciji, i ove godine su dodjeljena

Po tradiciji, i ove godine su dodjeljena općinska priznanja. Plaketu za 50 godina postojanja dobili su Lovačko društvo \"Srnjak\" i Dobrovoljno vatrogasno društvo Tounj. Branki Križanić i Tatjani Horvatić iz Ministarstva kulture uručene su povelje zbog posebnog zalaganja za restauraciju i vraćanje kipova na tounjski most. Priznanje je dodjeljeno i direktoru Vodovoda i kanalizacije Ogulin Zdravku Paušiću zbog posebnog zalaganja na izgradnji magistralnog vodovoda, a zbog svog prosvjetnog rada prizanje je dobila i Bojana Kotvica Celčić, bivša voditeljica Područne škole \"Lucija Capan\" u Tounju. Vlasnik obrta \"Pleš commerce\" Josip Pleš dobio je priznanje zbog sudjelovanja u izgradnji infrastrukture na području općine, a voditelj Uprave Šuma Ogulin Mladen Stipetić iz Tounja otišao sa zahvalnicom zbog pomoći u izgradnji objekta braniteljske poljoprivredne zadruge.

Adventski ugođaj na jugu
Adventski ugođaj na jugu
Split i Dubrovnik tradicionalno pripremaju veseli program za sve uzraste
  • Avatar kokodrilo
    kokodrilo:

    Ovo je krasan primjer svim ljenguzima i vjecitim placipickama da zivot ovisi o ljudima na lokalu a ne o drzavnim institucijama. Dakako, te institucije ce pomoci (sto se vidi iz ovog primjera) ako postoji volja mjestana da uljepsaju svoj grad i svoj zivot.