Nakon više od desetljeća autoritarne vlasti, ankete sugeriraju da bi birači mogli svrgnuti lidera koji je zemlju doveo na rub diktature. Gotovo u riječ prepisani naslovi u predizbornoj kampanji u Turskoj mogli su se pročitati i uoči prošlogodišnjih izbora u Mađarskoj. Slično se govorilo u Brazilu. No, u svakom od ovih slučajeva pokazalo se da su predizborne ankete u ovim međusobno različitim zemljama potpuno pogriješile.
U nedjelju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan osvojio 49% glasova i tako s prednošću ulazi u drugi krug. No, ankete su uoči izbora sugerirale da će njegov protukandidat Kemal Kılıçdaroğlu dobiti toliko, a na kraju se morao zadovoljiti s 45%, koliko su prije izbora jamčile Erdoğanu. Iako se ne radi o golemoj razlici između stvarnih rezultata i anketa, još jednom se pokazalo da su predizborna istraživanja pogriješila, ali su zapadni mediji, koji su otvoreno navijali za tursku oporbu, svejedno predviđali skori Erdoğanov kraj (koji još može stići nakon drugog kruga). Iako nipošto ne treba umanjiti činjenicu da Erdoğan ne vlada kao demokrat i da je upitno koliko su izbori uopće pošteni, a to je, uzgred rečeno, mnogo važnija tema od točnosti anketa, ipak treba ubuduće povući ručnu i ankete u toliko polariziranim zemljama uzeti s više zrna soli.