Američki pritisak na Kubu mogao bi potencijalno doista donijeti kakvu-takvu slobodu pripadnicima ovog napaćenog naroda, ako se komunisti pristanu povući s vlasti. No slobodu će Kubanci osjetiti samo ako američki predsjednik Donald Trump na kraju ne pokrene rat. Sukob, čak i u slučaju da bude ograničen, neće donijeti nikom ništa dobra, a najmanje tamošnjem narodu koji je najveća žrtva ove diktature. U pozadini sukoba u Iranu i Ukrajini te drugih velikih geopolitičkih tema u realnom vremenu odvija se prava drama na Kubi.
Trump je tamošnjem režimu, s kojim SAD vodi ideološku i geopolitičku borbu već više od 60 godina, u nekoliko navrata prijetio da bi "mogao biti sljedeći na redu" nakon Venezuele i Irana. Amerika nastupa protiv Kube mrkvom i batinom – uvela je ekonomsku blokadu zbog čega je Kuba ovih dana ostala bez zadnjih zaliha nafte te je potpuno paralizirana. Istodobno, Washington Kubancima nudi i mrkvu – humanitarnu pomoć od stotinu milijuna dolara ako pristanu na reforme. Šef CIA-e John Ratcliffe putovao je prije nekoliko dana na Kubu, još jednom istaknuvši tu ponudu. Uza sve to, u Americi bi se protiv najmoćnijeg Kubanca, ostarjelog 94-godišnjeg bivšeg predsjednika Raúla Castra, mogla podići optužnica u vezi s rušenjem dvaju malih zrakoplova 1996. godine, kada su poginule četiri osobe povezane s antikomunističkom organizacijom iz Miamija.