Afrička svinjska kuga posljednjih je mjeseci pogodila istok Hrvatske i dovela u pitanje opstanak brojnih farmi. Poharala je jednu od najvećih hrvatskih farmi – Beljski Sokolovac, gdje će u idućim danima biti eutanazirano gotovo 10 tisuća svinja, dok je u Nemetinu već usmrćeno 1650 grla. Gubici se mjere u milijunima eura, a štete nisu samo kratkoročne jer će farme ostati prazne mjesecima. Kako Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija čine dvije trećine domaće proizvodnje svinja, strahuje se da bi daljnje širenje bolesti moglo srušiti ionako nisku samodostatnost Hrvatske. No problemi domaćeg svinjogojstva nisu od jučer. "Potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj raste, a proizvodnja se smanjuje", upozorava dr. sc. Goran Buturac iz Ekonomskog instituta Zagreb u novoj analizi u kojoj donosi pregled brojčanih pokazatelja i usporedbu s europskim trendovima.
Prema njegovim podacima, broj svinja u Hrvatskoj od 2006. do 2024. godine smanjio se s 1,49 milijuna na svega 874 tisuće grla. "To je zabrinjavajući pad koji jasno pokazuje kako domaća proizvodnja ne prati rastuću potražnju", ističe Buturac. Takav razvoj situacije odražava se i na trgovinsku bilancu. Samo 2024. godine Hrvatska je uvezla svinjetine u vrijednosti 341,5 milijuna eura. "Vrijednost uvoza gotovo je devet puta veća od vrijednosti izvoza", navodi Buturac, podsjećajući da Hrvatska sa svega 3,1 kilogramom izvoza po stanovniku znatno zaostaje za prosjekom Europske unije, dok Danska u tom pogledu prednjači i na svjetskoj razini.
No problem nije samo u brojkama. Analiza naglašava i strukturne slabosti domaćeg sektora – od visokih troškova hrane, preko nedostatnih klaoničkih kapaciteta, do ograničenog razvoja vrijednosnih lanaca koji bi omogućili veću dodanu vrijednost i konkurentnost. "Oslanjanje na izvoz živih svinja umjesto na finalne proizvode dugoročno je propuštena prilika", kaže Buturac. Poseban izazov u posljednje dvije godine predstavlja afrička svinjska kuga (ASK), koja je zahvatila Slavoniju i Baranju i dovela do eutanazije desetaka tisuća svinja. To dodatno destabilizira ionako oslabljenu proizvodnju. "ASK je dodatni udarac sektoru koji se već godinama suočava s padom proizvodnje i sve većom ovisnošću o uvozu", upozorava u analizi.
Unatoč svemu, Buturac vidi prostor za oporavak. "Primjeri Danske, Belgije i Nizozemske pokazuju kako i manje zemlje mogu postati lideri u proizvodnji i izvozu svinjskog mesa. Hrvatska ima tradiciju, potražnju i povoljne agroklimatske uvjete", naglašava. No dodaje i kako bez ozbiljnijih mjera, od jačanja biosigurnosti i ulaganja u klaonice, do bolje organizacije proizvođača i rješavanja pitanja zemljišta, nema dugoročnog razvoja. Zaključuje kako bi strateški pristup i sustavna podrška mogli vratiti domaće svinjogojstvo na zdrave temelje. U suprotnom, Hrvatska će, unatoč tradiciji i rastućoj potrošnji, sve više ovisiti o uvozu.
FOTO Vesela atmosfera na Zagrebačkoj žbici, pogledajte kako je izgledala tradicionalna biciklistička vožnja
Otvori KEKS Pay
