Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Hrvatska se od tema prošlosti uspjela okrenuti budućnosti

Danas se u zagrebačkom hotelu Esplanade održava nova Večernjakova konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije”, a na njoj će biti devet tematskih izlaganja i šest panel-diskusija.
04. ožujka 2019. u 08:32 5 komentara 187 prikaza
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Boris Scitar/PIXSELL

Večernji list je prije dvije godine izdvojio devet područja ključnih za razvoj i budućnost zemlje u kojima moramo postići preokret u odnosu na dotadašnju politiku ako želimo držati korak sa svijetom i bolju budućnost za našu djecu. Kao vodeći medij u zemlji angažirali smo ugledne stručnjake koji su dali pregled stanja u svakome od izvojenih područja te rješenja koja će nas dovesti do poboljšanja.

Hrvatska kakvu trebamo Izlaganja Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - dvije godine poslije"

Javna uloga Večernjeg lista

Nakon prve mega konferencije koja je održana u ožujku 2017. godine, a u koju smo uključili i naše čitatelje poklonivši im knjigu s radovima naših glavnih analitičara, svaku smo temu dodatno raspravili s nizom stručnjaka i javnih djelatnika na pojedinačnim konferencijama, te smo uvjereni da su se neka od rješenja koja su se čula na Večernjakovim radionicama pretočila i u konkretne odluke hrvatskih vlasti.

konferencija Hrvatska kakvu trebamo

[video: 27130 / ]

Od tada je Večernji list organizirao više desetaka konferencija u čijem je radu sudjelovalo više stotina stručnjaka različitih profila, a sve su njihove rasprave i izlaganja bili dostupni Večernjakovim čitateljima, gledateljima i slušateljima preko niza medijskih platformi i izdanja koje njeguje naša kuća.

– Smatram da je naša javna uloga i odgovornost da potaknemo raspravu o najvažnijim društvenim temama i sudjelujemo u kreiranju rješenja. Podsjetio bih da je prije dvije godine hrvatski javni prostor bio zakrčen povijesnim temama, dok se danas, dobrim dijelom i zahvaljujući nastojanjima Večernjeg lista, sva pažnja usmjerava na demografske probleme, razloge iseljavanja, obrazovni program, načine kako povezati resurse koje imamo i iz njih izvući maksimum – komentira Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista uoči današnje reprize na kojoj ćemo pokušati dati odgovore na pitanja gdje smo danas i što smo postigli u dvije godine.

Večernji list - stara naslovnica Večernjak rođen prije 60 godina Osnovan je kao narodni list, a to je i danas, uvijek na strani 'malog' čovjeka

Na istom mjestu i s istim povodom da doprinesemo boljitku zemlje očekuje nas niz izlaganja. Demografske teme i dileme predočit će nam Anđelko Akrap, Boris Jokić govorit će o obrazovanju u digitalnom društvu, Dragan Lozančić dat će novi osvrt o nacionalnoj sigurnosti, Pero Maldini podsjetit će u kakve nas sve zamke uvodi domaći politički sustav. Goran Granić iznova će podsjetiti zašto je energetika u fokusu globalnih kretanja, Davor Škrlec dat će uvid na razvoj iz kuta ekologa, Katarina Miličević govorit će o tome što Hrvatskoj znači turizam, dok će Božo Skoko rekapitulirati što se promijenilo u imidžu Hrvatske, a povjesničar Ivo Lučić iznijeti svoje viđenje odnosa prema prošlosti.

Kako do lakšeg roditeljstva?

Nakon izlaganja naših stručnjaka slijedi i šest panel-diskusija u kojima će sudjelovati 30-ak stručnjaka. Večernjakovu konferenciju pažljivo će pratiti i cijeli državni vrh: premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koji će također aktivno sudjelovati u radu konferencije.

DUGA TRADICIJA Davno prije weba Večernji list bio je prozor u svijet

Podsjećamo da je predsjednica Grabar-Kitarović upravo na Večernjakovoj konferenciji prvi put pozvala da se formira zasebno ministarstvo demografske obnove koje bi prioritetno moralo osigurati potrebne mehanizme koji bi olakšali roditeljstvo, jačali veze s iseljeništvom i stimulirali povratak ljudi u zemlju. Premijer Andrej Plenković uzvratio je da je njegova Vlada više od ikoje druge fokusirana na to područje, na kojem se može djelovati i bez zasebnog resora.

konferencija Hrvatska kakvu trebamo

[video: 27126 / ]

Do 2051. imat ćemo milijun ljudi manje u radnom kontingentu

Dvije godine nakon prve konferencije imamo negativan saldo migracija, za 70 tisuća više iseljenih građana nego što je doseljenih, te prirodno smanjenje stanovništva za 30 tisuća. To su velike demografske promjene. Hrvatska danas ima 3,95 milijuna stanovnika, i sve politike u budućnosti treba prilagoditi tim kretanjima. Raste udio starijih od 65, sa 17 posto 2011. na čak 30 posto, do 2051. bit će milijun građana manje u radnom kontingentu, a smanjit će se i broj djece - prof. dr. sc. Anđelko Akrap 

Nema vrijednosti znanja, identiteta, solidarnosti     

Upozorio sam prije da smo društvo u kojemu vlada površnost, nestabilnost, klijentelizam i laž – društvo koje od političara zahtijeva mudrost, strpljenje i vrijeme. U protekle dvije godine naizgled se dogodilo mnogo toga, no zapravo i nije. Devetogodišnja škola nije više predmet rasprave, okvira kurikularne reforme više nema kao ni vizije mlade osoba koja u punoj mjeri treba razvijati svoje potencijale. Nema vrijednosti znanja, identiteta, solidarnosti, poštovanja, poduzetnosti, zdravlja - dr. sc. Boris Jokić  

assad i hassan Hassan Haidar Diab Kako sam intervjuirao Al-Assada

Energetska je unija za građane i zbog građana

Energetska unija kao javna politika EU za građane je i radi građana. Trenutačno se glavnina sredstava dodjeljuje za obradu preostalog otpada koja se treba osigurati u sklopu regionalnih centara za gospodarenje otpadom umjesto za odvojeno skupljanje suhog otpada koji se može reciklirati. Županije u kojima su predviđena područja istraživanja nafte i plina imaju potencijal proizvodnje električne energije samo iz fotonaponskih elektrana - prof. dr. sc. Davor Škrlec

Sigurnost je i razumno ulaganje u naše glavne štitove

Kad je u pitanju nacionalna sigurnost, važno je da naše pretpostavke, analize i procjene redovito podvrgnemo temeljitom preispitivanju. Moramo učvrstiti doprinos i položaj Hrvatske u NATO-u i EU. Sigurnost podrazumijeva ‘razumno’ i ‘uravnoteženo’ ulaganje u naše glavne štitove, ali i u novonastale sposobnosti zaštite od ‘informacijskih manipulacija’ i kibernetičkih rizika. Razvoj otpornog društva podrazumijeva smanjivanje ranjivosti na svim razinama - dr. sc. Dragan Lozančić

Postojećem izbornom sustavu trebaju korekcije     

S obzirom na sociokulturni kontekst koji obilježava nerazvijena civilna kultura i autoritarno naslijeđe te politički kontekst, primjereniji je izborni sustav koji omogućuje stabilnost političkog sustava. Većinski ili kombinirani sustavi još više bi petrificirali pretežno dvostranačku strukturu, što je dodatni argument za zadržavanje postojećeg sustava uz odgovarajuće korekcije. Primjerice, treba redefinirati jedinice da bismo postigli jednaku zastupljenost u odnosu na broj birača - prof. dr. sc. Pero Maldini

Vecernji.hr Vecernji.hr U stalnom usponu na hrvatskom tržištu – dva desetljeća inovacija i obaranja rekorda

Priroda, sigurnost i čistoća naše su prednosti

Ljepota krajolika, osjećaj sigurnosti u zemlji, ugođaj, čistoća mjesta, kvaliteta smještajne ponude i gostoljubivost i dalje su konkurentske prednosti Hrvatske u odnosu na Portugal, Španjolsku, Italiju, Sloveniju, Crnu Goru, Grčku i Tursku, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam. Gosti su najmanje zadovoljni tzv. programom za loše vrijeme, organizacijom prometa, biciklističkim stazama, mogućnostima za kupnju, raznolikošću kulturnih događanja i ponudom sportskih sadržaja - dr. sc. Katarina Miličević

Pravni okvir u energetici mora biti jednoznačan

Tranzicija energetskog sektora treba se temeljiti na konceptu otvorenog tržišta, potpunoj međunarodnoj uključenosti RH, tehnmologijama koje su komercijalno isplative, reduciranju administracije i jasnim odnosima između svih sudionika u lancu gospodarenja energijom. Pravni okvir u energtici mora biti jednoznačan, jednostavno provediv i s institucijama koje funkcioniraju. Potpore treba usmjeriti u energetsku obnovu zgrada, razvoj infrastrukture za elektromobilnost - dr. sc. Goran Granić

Dražen Klarić Dražen Klarić Dragi čitatelji, hvala vam na šezdeset godina privrženosti i povjerenja

Hrvatska je i dalje žrtva etiketiranja i propagande

Hrvatska je i dalje podcijenjen brend, žrtva vanjskog brendiranja (etiketiranja) i propagande drugih država jer nismo dovoljno proaktivni, nemamo jasne strateške komunikacije, nismo razvili segment javne diplomacije, nemamo jedinstvene institucije za globalno komuniciranje Hrvatske, preslaba je koordinacija između institucija koje se bave promocijom i premalo plasiramo sadržaja na stranim jezicima iz povijesti, književnosti i slično - prof. dr. sc. Božo Skoko

Devet članova vijeća simbole komunizna nije ocijenilo spornim

Vijeće, čiji sam bio član, postiglo je suglasje oko materijala nazvanog Polazne osnove, koji je ujedno i prvi dio ukupnog Dokumenta dijaloga, o čijem je drugom dijelu vezanom za normativno uređenje obilježja totalitarnih režima došlo do razilaženja i podjele. Razlog je bio nespremnost devet članova Vijeća, nasuprot osam s druge strane, da simbole komunističkog režima – crvenu zvijezdu petokraku – ocijeni spornima, kao i one nacističke/fašističke simbole - prof. dr. sc. Ivica Lučić

konferencija Hrvatska kakvu trebamo

[video: 27208 / ]
Detonantno izgaranje
Neželjeno detonantno izgaranje
Što je famozni „misfire“ koji često spominju u Top Gearu i The Grand touru

A1 izdvaja za Vas

  • Somelier:

    "Hrvatska se od tema prošlosti uspjela okrenuti budućnosti". Od kada to. To je za mene potpuna novost. Dok žive pravi Hrvati prošlost se ne će zaboraviti dok se ne rehabilitira od komunističkih laži. Dokumenti iz raznih arhiva o Jasenovcu cure ... prikaži još! makar na kapaljku ali dokazuju da je istina bila drugačija od one koju sprovode komunisti i jugoslaveni. Danas u digitalizirano doba ljudi uspoređuju smrtne listove iz drugoga svjetskoga rata iz Jasenovca i drugim logorima po europi i pronašli su da oni koji se vode u Jasenovcu da su ustvari skončali u Auschwitzu ili nekome drugome logoru. Naprijed se može samo tako da se te teme zabrane u javnoj uporabi ali da se otvore svi arhivi pogotovo oni u Beogradu i da se naprave neovisne komisije povijesničara koji će to konačno razriješiti pa tko kriv tko prav. Izuzeti pristrane a pogotovo jugoslavene tipa Klasić,Jakovina , Markovina, Goldstein .... i da ne nabrajam. Ne daj bože da bude onakova komisija kakova je bila za totalitarističko znakovlje. To možemo usporediti sa krađom potpisa.

  • stefj:

    U jednoj državi gdje država i proračun čine preko 70% BDP-a, sve je tema osim gospodarstva. To je zapravo normalno, jer oni koji troše imaju sigurno radno mjesto, prava i primanja, najmanje ih zanima gospodarstvo, mada ih hrani ona manjina ... prikaži još! koja radi i stvara novu vrijednost... Zato imate Karleušu na naslovnici VL-a, zato su teme ideološke, ali i zato sposobni i poduzetni odlaze iz Hrvatske. Negativna selekcija i korupcija čine svoje, a država ne radi ništa protiv toga, već dodatno uništava male poduzetnike i obrtnike... I to je to, zato ovi u Esplanadi mogu sjediti i laprdati cijeli dan, a ništa se neće postići. Predsjednica je pričala nešto o Švicarskoj, tamo 90% kompanija čina mala poduzeća, a ova vlada ih svim silama pokušava zatvoriti što više. Uzima se jedna Irska kao primjer rasta i transformacija gospodarstva, a sve "reforme" koje se rade potpuna su suprotnost... Budućnost Hrvatske je s ovakvom politikom vrlo upitna, a budućnost Hrvata je očito izvan Hrvatske. Ovako samo gledamo kako nas Bugarska sustiže i prestiže, a tješimo se da je tamo lošije nego ovdje... Država s preko 400.000 zaposlenih u široj državi, a duplo više ako se uzmu i javna poduzeća i poduzeća u državnom vlasništvu nema niti teoretske šanse za promjenu i gospodarski uzlet... U komunizmu je bilo sve državno i svugdje je bilo preko 30% previše zaposlenih. Sada se taj višak iz proizvodnje preselio u birokraciju, pa imamo 70% previše zaposlenih u državnim i javnim strukturama...

  • stefan:

    idemo u novu hrvatsku, ali to znaci posjeci sve ove sdasnje glave, hdz i sdp