Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska industrija visoke tehnologije hrabro grabi naprijed

Svjesna sam potencijala koji Hrvatska ima, ali nedovoljno ga predstavlja svijetu
24. veljače 2021. u 07:00 2 komentara 1124 prikaza
Doris Vukšić
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Može li izumiteljski talent neke zemlje postati važan čimbenik kreiranja njezina imidža? Koje države uživaju epitet “inovativnih” i kako su to postigle, ali i mogu li komunikacijske poruke o snažnom inovacijskom potencijalu učiniti zemlju investicijskom mekom? To su samo neka od pitanja na koja odgovor daje knjiga “Inovativnost i imidž Hrvatske”. Prvijenac je to doktorice znanosti Doris Vukšić, komunikacijske stručnjakinje koja se već deset godina bavi upravljanjem odnosa s javnošću te komunikacijom inovativnih projekata. Doktorirala je komunikacijske znanosti te se teorijski dio i istraživačke analize knjige – koja je od danas dostupna na službenoj stranici nakladnika Synopsis, a javnosti će biti predstavljena ožujku – temelje upravo na njezinoj doktorskoj disertaciji. U knjizi su, naravno, nadopunjeni primjerima i preporukama o kojima nam u intervjuu govori i sama autorica.

Zagreb: Andrej Plenković dao izjavu nakon sjednice Vlade 'ON JE PRIMJER RASIZMA' Plenkovića naljutio vlasnik kafića iz Rijeke: Da je zadnji kafić na svijetu, ne bih došao

Je li u Hrvatskoj inovativnost dovoljno iskorištena za jačanje imidža i promociju zemlje?

Prema istraživanju koje sam provela, vidljivo je kako ispitanici inovativnost shvaćaju kao vrlo značajno obilježje imidža neke zemlje, ali je ne povezuju s imidžom Hrvatske koji se, prvenstveno, poistovjećuje s turizmom i uspjesima sportaša. Inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske. Čak više od petine ispitanika nije se moglo dosjetiti nijednog hrvatskog izumitelja i izuma. Samim time, stav ispitanika o imidžu Hrvatske kao zemlje koja ne koristi dovoljno inovativnost u kreiranju imidža proizlazi isključivo iz nedovoljne kapitalizacije hrvatske inovativnosti, odnosno slabe iskorištenosti inovacijskog potencijala i općenito niske razine informiranosti javnosti o hrvatskoj inovativnosti. Tako hrvatski inovacijski potencijal ne ostaje neiskorišten samo u kreiranju imidža Hrvatske kao inovativne zemlje, već kod većine hrvatskih građana ostaje i neprepoznat.

Kako bi se to moglo promijeniti?

Prije svega, potrebno je osvijestiti javnost o tradicionalnom hrvatskom izumiteljskom talentu, hrvatskim inovacijama i snažnom inovacijskom potencijalu. Jedan od načina je učiniti Teslu, Penkalu, Boškovića, Vrančića, Lupisa, Vučetića, Mohorovičića, Puratića i brojne druge perjanice hrvatske inovativnosti – ambasadorima hrvatske inovativnosti i na njima temeljiti stratešku komunikaciju zemlje. Najjači ambasadori suvremene hrvatske inovativnosti zasigurno su mlade hrvatske tehnološke tvrtke koje svojim uspjehom na svjetskom tržištu svakodnevno potvrđuju Hrvatsku kao zemlju snažnog inovacijskog potencijala – Rimac Automobili, Infobip, Nanobit, Photomath, Infinum, Five, Agrivi, Šestan-Busch, HS Produkt, Tehnix, Altpro, Genos, Geolux, SedamIT…

pruga PRUGA ZVANA ČEŽNJA Projekt desetljeća: Pruga kojom će hrvatski vlakovi napokon juriti

Kakva je Hrvatska pozicija u svijetu kada je riječ o inovacijama? Što pokazuju brojke?

Prema indeksu Global Innovation, Hrvatska je najbolji rezultat, s obzirom na inovativnost gospodarstva, postigla 2013. godine, zauzimajući čak 37. mjesto od 142 promatrane zemlje, dok je u razdoblju od 2010. do 2017. držala određenu konstantu oko 40. mjesta. Prema pokazateljima The European Innovation Scoreboard 2019, Hrvatska je umjereni inovator, a prema Bloomberg Innovation Indexu, Hrvatska presporo napreduje u odnosu na druge zemlje – u 2020. godini zauzela je tek 45. poziciju od ukupno 60 njih. No prošla je godina nedvojbeno bila najbolja godina za hrvatsku tehnološku scenu. Infobip je postao prvi hrvatski “jednorog”, odnosno tvrtka s procijenjenom vrijednosti većom od milijardu dolara zahvaljujući stranom ulaganju od 200 milijuna dolara, Nanobit je prodan švedskoj Stillfront grupi za 148 milijuna dolara, Porsche i Infinum pokrenuli su tvrtku Porsche Digital Croatia u koju će uložiti 10 milijuna eura i zaposliti više od 100 ljudi, Microblink je privukao investiciju od 60 milijuna dolara, Agrivi su osigurali investiciju od 30,2 milijuna kuna… Uspješna ulaganja nastavljaju se i u 2021. godini, poput Photomatha koji je prošli tjedan osigurao dodatnih 23 milijuna dolara investicije, što pokazuje kako hrvatska industrija visoke tehnologije hrabro grabi naprijed.

S obzirom na vaše iskustvo u tom sektoru, smatrate li da Hrvatska ima još što pokazati?

Apsolutno. Radeći s mladim i sposobnim ljudi, inovativnim poduzetnicima i startupima koji svoje ideje uspješno razvijaju u inovativne proizvode kojima osvajaju globalno tržište, postala sam zapravo svjesna potencijala koji Hrvatska ima, a nedovoljno ga predstavlja svijetu. S obzirom na to da sam doktorirala na području brendiranja zemlje, za mene je osobno ta spoznaja predstavljala odgovornost i stoga se danas ustrajno zalažem za snažniju promociju hrvatske inovativnosti u svijetu.

Kako u tome može pomoći povezivanje s hrvatskom izumiteljskom tradicijom?

Hrvatska je inovativnost kroz povijest većinom bila vezana uz određene izume i izvanredne intelektualce, znanstvenike i izumitelje koji su se borili dokazati hrvatsku izvornost i autorstvo vlastitih izuma. Pojedini izumi nisu ugledali “svjetlo dana”, ostali su zabilježeni tek kao prijavljena tehnička rješenja i patenti, često daleko od šire upotrebe, tržišta i komercijalizacije. Kako bi se određeni izumitelji i njihovi izumi nedvojbeno pripisali Hrvatskoj, potrebno je sustavno i koordinirano podizati svijest javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima s ciljem razotkrivanja hrvatskog identiteta kao domovine izumiteljskog talenta i svjetskih uspjeha njezinih velikana. Upravo pričanjem priča o vrhunskim pojedincima koji su svojim izvanrednim izumima obilježili hrvatsku, ali i svjetsku povijest, komunikacijske poruke dobivaju zanimljiv sadržaj čime se ujedno i jača imidž Hrvatske kao zemlje koja tradicionalno “živi” inovativnost.

Doris Vukšić | Autor : Sandra Simunovic/PIXSELL Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Možete li izdvojiti primjere zemalja koje tako uspješno jačaju svoj imidž?

Postoje brojni ekonomski pokazatelji koji pozicioniraju određene zemlje prema uspješnosti njihova gospodarstva s obzirom na inovativnost, rast i razvoj novih ideja, povoljno inovacijsko okruženje, no pojedine zemlje uživaju imidž inovativne zemlje upravo zahvaljujući strateški dobro usmjerenim komunikacijskim kampanjama. Prema različitim indeksima inovativnosti, Švicarska, Švedska, Južna Koreja i Njemačka predstavljaju najinovativnija gospodarstva svijeta, dok s druge strane, danas sve više svjedočimo kako čak i male zemlje, poput Estonije, Singapura, Nizozemske i Izraela, koje su se nametnule svojom posebnošću, kulturom, umjetnošću, kreativnošću i inovativnosti, uživaju zavidnu moć u svijetu. Odličan primjer korištenja inovativnosti u izgradnji imidža zemlje svakako je Izrael. Fenomen tog izraelskog ekonomskog čuda, koji danas stvara više startup tvrtki od svjetskih velesila i predstavlja zemlju s najvećom koncentracijom inovacija i poduzetništva u svijetu, prvenstveno zahvaljuje značajnim bruto izdacima za istraživanje i razvoj, suradnji sveučilišta i realnog sektora na području istraživanja te izvozu ICT usluga. Iako se prema indeksima inovativnosti nalazi iza Švicarske, SAD-a, UK i Njemačke, Izrael najuspješnije gradi imidž inovativne startup nacije, a danas već i smartup nacije.

Što je dovelo do nedovoljne prepoznatljivosti hrvatske inovativnosti u svijetu?

Nedovoljna prepoznatljivosti hrvatske inovativnosti ogleda se u nepostojanju strateškog i sustavnog komunikacijskog pristupa pri kreiranju imidža i brendiranja zemlje, nepostojanju nacionalne komunikacijske strategije, neusklađenosti i slaboj koordinaciji komunikacijskih poruka koje se šalju u svijet te izostanku diplomatskog lobiranja za ulagačke poslove, privlačenje investicija i stranog kapitala. S ekonomskog aspekta, manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti stavljaju uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva.

KORUPCIJA NA TRGOVAČKOM SUDU Sutkinja i stečajni upravitelj za svoje 'usluge' dobili dijamante i nakit od 100.000 eura

Koje su onda vaše ključne preporuke u knjizi?

Da bi naglasila svoju izvornost, jedinstvenost i autentičnost, Hrvatska mora jačati svoj imidž inovativne zemlje na temelju tri ključna područja – izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te snažnog inovacijskog potencijala. Smatram kako je svijetu potrebno komunicirati jedinstvenu poruku o Hrvatskoj koja će, osim tradicionalnih diplomatskih aktivnosti i fokusiranja na turizam, obuhvatiti upravo područje inovativnosti, bilo kroz jačanje promocijskih ili gospodarskih aktivnosti. Krajnje je vrijeme da svijetu ispričamo priču o hrvatskom tradicionalnom izumiteljskom duhu, inovatorima i inovacijama koje su promijenile svijet te snažnom inovacijskom potencijalu kojeg predvode suvremene tehnološke inovacije.

Kada bi Hrvatska u tome uspjela, koji bi bili rezultati?

Podizanjem svjesnosti javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima Hrvatska može postati domovina svojevrsnog izumiteljskog talenta, a stvaranjem povoljnog poduzetničkog okruženja, priljeva rizičnog kapitala te otvorenosti prema pametnim rješenjima – i zemlja u koju će investitori rado ulagati.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Gužve na graničnom prijelazu s BiH u Slavonskom Brodu
vrijede do 30. rujna
Nacionalni Stožer donio šest odluka. Provjerite koje su nove mjere na snazi
SPAR i INTERSPAR
Kupujmo domaće
Kako uopće prepoznati je li domaće zbilja domaće, te zašto uopće kupovati domaće proizvode? Donosimo odgovore na pitanja
  • Deleted user:

    Ovo je presmijesno-žena koja je uhljebljena u državnoj agenciji 10 godina, radi kao komunikacijska stručnjakinja (čitaj prodavač magle) iz čega je i doktorirala (LOL). U agenciji pomaže u promociji start-upova… Znači kad osnivač start-upa obavi 99,99% posla (osmisli konkurentan proizvod, ... prikaži još! patentira ga, osnuje tvrtku), onda uskače ekipa iz državne agencije i priča o Tesli, Penkali, Rimcu itd I jos se ova bahati dajuci savjete ljudima iz realnog sektora a u istom ne bi kune zaradila za 2 zivota. Neki stvano ni obraza ni srama nemaju.

  • FilipG34:

    Smijem se, a plakao bi. Dakle ovaj uhljeb piše knjige u radno vrijeme i javno se hvali s tim da nema drugog posla osim samopromocije. Još povrh toga pametuje start-upovima koji se iz petnih žila trude nešto pokrenuti dok im ... prikaži još! ovakvi paraziti sjede na grbači.