Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska industrija visoke tehnologije hrabro grabi naprijed

Svjesna sam potencijala koji Hrvatska ima, ali nedovoljno ga predstavlja svijetu
24. veljače 2021. u 07:00 2 komentara 1070 prikaza
Doris Vukšić
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Može li izumiteljski talent neke zemlje postati važan čimbenik kreiranja njezina imidža? Koje države uživaju epitet “inovativnih” i kako su to postigle, ali i mogu li komunikacijske poruke o snažnom inovacijskom potencijalu učiniti zemlju investicijskom mekom? To su samo neka od pitanja na koja odgovor daje knjiga “Inovativnost i imidž Hrvatske”. Prvijenac je to doktorice znanosti Doris Vukšić, komunikacijske stručnjakinje koja se već deset godina bavi upravljanjem odnosa s javnošću te komunikacijom inovativnih projekata. Doktorirala je komunikacijske znanosti te se teorijski dio i istraživačke analize knjige – koja je od danas dostupna na službenoj stranici nakladnika Synopsis, a javnosti će biti predstavljena ožujku – temelje upravo na njezinoj doktorskoj disertaciji. U knjizi su, naravno, nadopunjeni primjerima i preporukama o kojima nam u intervjuu govori i sama autorica.

Zagreb: Andrej Plenković dao izjavu nakon sjednice Vlade 'ON JE PRIMJER RASIZMA' Plenkovića naljutio vlasnik kafića iz Rijeke: Da je zadnji kafić na svijetu, ne bih došao

Je li u Hrvatskoj inovativnost dovoljno iskorištena za jačanje imidža i promociju zemlje?

Prema istraživanju koje sam provela, vidljivo je kako ispitanici inovativnost shvaćaju kao vrlo značajno obilježje imidža neke zemlje, ali je ne povezuju s imidžom Hrvatske koji se, prvenstveno, poistovjećuje s turizmom i uspjesima sportaša. Inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske. Čak više od petine ispitanika nije se moglo dosjetiti nijednog hrvatskog izumitelja i izuma. Samim time, stav ispitanika o imidžu Hrvatske kao zemlje koja ne koristi dovoljno inovativnost u kreiranju imidža proizlazi isključivo iz nedovoljne kapitalizacije hrvatske inovativnosti, odnosno slabe iskorištenosti inovacijskog potencijala i općenito niske razine informiranosti javnosti o hrvatskoj inovativnosti. Tako hrvatski inovacijski potencijal ne ostaje neiskorišten samo u kreiranju imidža Hrvatske kao inovativne zemlje, već kod većine hrvatskih građana ostaje i neprepoznat.

Kako bi se to moglo promijeniti?

Prije svega, potrebno je osvijestiti javnost o tradicionalnom hrvatskom izumiteljskom talentu, hrvatskim inovacijama i snažnom inovacijskom potencijalu. Jedan od načina je učiniti Teslu, Penkalu, Boškovića, Vrančića, Lupisa, Vučetića, Mohorovičića, Puratića i brojne druge perjanice hrvatske inovativnosti – ambasadorima hrvatske inovativnosti i na njima temeljiti stratešku komunikaciju zemlje. Najjači ambasadori suvremene hrvatske inovativnosti zasigurno su mlade hrvatske tehnološke tvrtke koje svojim uspjehom na svjetskom tržištu svakodnevno potvrđuju Hrvatsku kao zemlju snažnog inovacijskog potencijala – Rimac Automobili, Infobip, Nanobit, Photomath, Infinum, Five, Agrivi, Šestan-Busch, HS Produkt, Tehnix, Altpro, Genos, Geolux, SedamIT…

pruga PRUGA ZVANA ČEŽNJA Projekt desetljeća: Pruga kojom će hrvatski vlakovi napokon juriti

Kakva je Hrvatska pozicija u svijetu kada je riječ o inovacijama? Što pokazuju brojke?

Prema indeksu Global Innovation, Hrvatska je najbolji rezultat, s obzirom na inovativnost gospodarstva, postigla 2013. godine, zauzimajući čak 37. mjesto od 142 promatrane zemlje, dok je u razdoblju od 2010. do 2017. držala određenu konstantu oko 40. mjesta. Prema pokazateljima The European Innovation Scoreboard 2019, Hrvatska je umjereni inovator, a prema Bloomberg Innovation Indexu, Hrvatska presporo napreduje u odnosu na druge zemlje – u 2020. godini zauzela je tek 45. poziciju od ukupno 60 njih. No prošla je godina nedvojbeno bila najbolja godina za hrvatsku tehnološku scenu. Infobip je postao prvi hrvatski “jednorog”, odnosno tvrtka s procijenjenom vrijednosti većom od milijardu dolara zahvaljujući stranom ulaganju od 200 milijuna dolara, Nanobit je prodan švedskoj Stillfront grupi za 148 milijuna dolara, Porsche i Infinum pokrenuli su tvrtku Porsche Digital Croatia u koju će uložiti 10 milijuna eura i zaposliti više od 100 ljudi, Microblink je privukao investiciju od 60 milijuna dolara, Agrivi su osigurali investiciju od 30,2 milijuna kuna… Uspješna ulaganja nastavljaju se i u 2021. godini, poput Photomatha koji je prošli tjedan osigurao dodatnih 23 milijuna dolara investicije, što pokazuje kako hrvatska industrija visoke tehnologije hrabro grabi naprijed.

S obzirom na vaše iskustvo u tom sektoru, smatrate li da Hrvatska ima još što pokazati?

Apsolutno. Radeći s mladim i sposobnim ljudi, inovativnim poduzetnicima i startupima koji svoje ideje uspješno razvijaju u inovativne proizvode kojima osvajaju globalno tržište, postala sam zapravo svjesna potencijala koji Hrvatska ima, a nedovoljno ga predstavlja svijetu. S obzirom na to da sam doktorirala na području brendiranja zemlje, za mene je osobno ta spoznaja predstavljala odgovornost i stoga se danas ustrajno zalažem za snažniju promociju hrvatske inovativnosti u svijetu.

Kako u tome može pomoći povezivanje s hrvatskom izumiteljskom tradicijom?

Hrvatska je inovativnost kroz povijest većinom bila vezana uz određene izume i izvanredne intelektualce, znanstvenike i izumitelje koji su se borili dokazati hrvatsku izvornost i autorstvo vlastitih izuma. Pojedini izumi nisu ugledali “svjetlo dana”, ostali su zabilježeni tek kao prijavljena tehnička rješenja i patenti, često daleko od šire upotrebe, tržišta i komercijalizacije. Kako bi se određeni izumitelji i njihovi izumi nedvojbeno pripisali Hrvatskoj, potrebno je sustavno i koordinirano podizati svijest javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima s ciljem razotkrivanja hrvatskog identiteta kao domovine izumiteljskog talenta i svjetskih uspjeha njezinih velikana. Upravo pričanjem priča o vrhunskim pojedincima koji su svojim izvanrednim izumima obilježili hrvatsku, ali i svjetsku povijest, komunikacijske poruke dobivaju zanimljiv sadržaj čime se ujedno i jača imidž Hrvatske kao zemlje koja tradicionalno “živi” inovativnost.

Doris Vukšić | Autor : Sandra Simunovic/PIXSELL Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Možete li izdvojiti primjere zemalja koje tako uspješno jačaju svoj imidž?

Postoje brojni ekonomski pokazatelji koji pozicioniraju određene zemlje prema uspješnosti njihova gospodarstva s obzirom na inovativnost, rast i razvoj novih ideja, povoljno inovacijsko okruženje, no pojedine zemlje uživaju imidž inovativne zemlje upravo zahvaljujući strateški dobro usmjerenim komunikacijskim kampanjama. Prema različitim indeksima inovativnosti, Švicarska, Švedska, Južna Koreja i Njemačka predstavljaju najinovativnija gospodarstva svijeta, dok s druge strane, danas sve više svjedočimo kako čak i male zemlje, poput Estonije, Singapura, Nizozemske i Izraela, koje su se nametnule svojom posebnošću, kulturom, umjetnošću, kreativnošću i inovativnosti, uživaju zavidnu moć u svijetu. Odličan primjer korištenja inovativnosti u izgradnji imidža zemlje svakako je Izrael. Fenomen tog izraelskog ekonomskog čuda, koji danas stvara više startup tvrtki od svjetskih velesila i predstavlja zemlju s najvećom koncentracijom inovacija i poduzetništva u svijetu, prvenstveno zahvaljuje značajnim bruto izdacima za istraživanje i razvoj, suradnji sveučilišta i realnog sektora na području istraživanja te izvozu ICT usluga. Iako se prema indeksima inovativnosti nalazi iza Švicarske, SAD-a, UK i Njemačke, Izrael najuspješnije gradi imidž inovativne startup nacije, a danas već i smartup nacije.

Što je dovelo do nedovoljne prepoznatljivosti hrvatske inovativnosti u svijetu?

Nedovoljna prepoznatljivosti hrvatske inovativnosti ogleda se u nepostojanju strateškog i sustavnog komunikacijskog pristupa pri kreiranju imidža i brendiranja zemlje, nepostojanju nacionalne komunikacijske strategije, neusklađenosti i slaboj koordinaciji komunikacijskih poruka koje se šalju u svijet te izostanku diplomatskog lobiranja za ulagačke poslove, privlačenje investicija i stranog kapitala. S ekonomskog aspekta, manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti stavljaju uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva.

KORUPCIJA NA TRGOVAČKOM SUDU Sutkinja i stečajni upravitelj za svoje 'usluge' dobili dijamante i nakit od 100.000 eura

Koje su onda vaše ključne preporuke u knjizi?

Da bi naglasila svoju izvornost, jedinstvenost i autentičnost, Hrvatska mora jačati svoj imidž inovativne zemlje na temelju tri ključna područja – izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te snažnog inovacijskog potencijala. Smatram kako je svijetu potrebno komunicirati jedinstvenu poruku o Hrvatskoj koja će, osim tradicionalnih diplomatskih aktivnosti i fokusiranja na turizam, obuhvatiti upravo područje inovativnosti, bilo kroz jačanje promocijskih ili gospodarskih aktivnosti. Krajnje je vrijeme da svijetu ispričamo priču o hrvatskom tradicionalnom izumiteljskom duhu, inovatorima i inovacijama koje su promijenile svijet te snažnom inovacijskom potencijalu kojeg predvode suvremene tehnološke inovacije.

Kada bi Hrvatska u tome uspjela, koji bi bili rezultati?

Podizanjem svjesnosti javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima Hrvatska može postati domovina svojevrsnog izumiteljskog talenta, a stvaranjem povoljnog poduzetničkog okruženja, priljeva rizičnog kapitala te otvorenosti prema pametnim rješenjima – i zemlja u koju će investitori rado ulagati.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Na žlicu
Često ga radite, ali nikad vam ne uspije kao mamin. Ovaj recept za varivo od graška briše sve dosadašnje pogreške
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
  • Deleted user:

    Ovo je presmijesno-žena koja je uhljebljena u državnoj agenciji 10 godina, radi kao komunikacijska stručnjakinja (čitaj prodavač magle) iz čega je i doktorirala (LOL). U agenciji pomaže u promociji start-upova… Znači kad osnivač start-upa obavi 99,99% posla (osmisli konkurentan proizvod, ... prikaži još! patentira ga, osnuje tvrtku), onda uskače ekipa iz državne agencije i priča o Tesli, Penkali, Rimcu itd I jos se ova bahati dajuci savjete ljudima iz realnog sektora a u istom ne bi kune zaradila za 2 zivota. Neki stvano ni obraza ni srama nemaju.

  • FilipG34:

    Smijem se, a plakao bi. Dakle ovaj uhljeb piše knjige u radno vrijeme i javno se hvali s tim da nema drugog posla osim samopromocije. Još povrh toga pametuje start-upovima koji se iz petnih žila trude nešto pokrenuti dok im ... prikaži još! ovakvi paraziti sjede na grbači.