Premda u Njemačkoj živi gotovo 426 tisuća hrvatskih državljana, podaci za prošlu godinu pokazuju da više hrvatskih državljana odlazi iz te zemlje nego što ih onamo dolazi. U proteklih pet godina zabilježen je najmanji broj dolazaka hrvatskih državljana u tu zemlju. Prema podacima Destatisa, njemačkog Saveznog ureda za statistiku, u Njemačku se lani doselilo 14.756 hrvatskih državljana, a odselilo ih se 23.905, odnosno više od 9000 naših državljana otišlo je iz te zemlje nego što se u nju doselilo. Usporedbe radi, prije pet godina u Njemačku se doselilo 33.108 hrvatskih državljana, a napustilo ju je njih 23.980. Dok je iz Destatisovih podataka očito da se više nego upola manje hrvatskih državljana lani doselilo u Njemačku nego prije pet godina, napomenimo da, bez obzira na broj hrvatskih državljana koji su 2024. napustili tu zemlju, to nužno ne znači da su se oni vratili u Hrvatsku. Destatis bilježi samo da su napustili Njemačku, ali ne i kamo su otišli i jesu li se vratili u Hrvatsku ili su otišli u druge zemlje EU.
Koliko se hrvatskih državljana vratilo iz Njemačke u Hrvatsku i u kojoj dobi, znat ćemo na ljeto kada budu objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o migracijama. Od 425.810 hrvatskih državljana koji su lani živjeli u Njemačkoj krajem prosinca, njih čak 148 tisuća u Njemačku se doselilo u posljednjih osam godina. Također njih još gotovo 105 tisuća doselilo se u tu zemlju u razdoblju od proteklih osam do 15 godina, što upućuje na to da je velika većina hrvatskih državljana u Njemačku došla u posljednjem velikom valu iseljavanja. Od ukupnog broja naših državljana u Njemačkoj ih je rođeno 62.325. Danas u Njemačkoj živi 64.740 hrvatskih državljana do 20 godina, a najviše ih je u najvitalnijoj životnoj i radnoj dobi od 20 do 45 godina, čak 162.515, uz njih 131.230 u dobi od 45 do 65 godina.
Kad je riječ o smanjenom broju dolazaka naših državljana u Njemačku, politolog i demograf izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta napominje kako je jasno da je hrvatski migracijski potencijal iscrpljen, te da se više nikad neće moći iseliti više od 50.000 Hrvata samo u jednoj godini kao 2015. i 2016. godine. Stoga je, dodaje, već dulje bilo očekivano da će se pojaviti ovakvi trendovi. – U posljednje dvije godine više se hrvatskih državljana iseljava iz Njemačke nego što se useljava. Ovdje je pak potrebno naglasiti da nije riječ o masovnom vraćanju recentnih iseljenika, nego o gastarbajterima koji odlaze u mirovinu i njihovoj djeci, među kojima često vlada san o povratku u domovinu, koji kod recentnih iseljenika nije izražen. Također je važno naglasiti da nije jasno vraćaju li se te osobe u Hrvatsku ili se sele u Austriju i Švicarsku, koje su nove popularne destinacije među Hrvatima. Švicarska je od 1. siječnja 2022. otvorila tržište rada za Hrvate, što je dodatno potaknulo doseljavanje Hrvata što iz Hrvatske, što iz drugih zemalja. Prema podacima DZS-a u proteklih pet godina u Austriju se iseli 4 do 5 tisuća Hrvata, dok se vrati samo oko tisuću ljudi. Istodobno, vanjske baze podataka kao što je Statistic Austria pokazuju da je broj doseljenih Hrvata čak i dvostruko veći od onoga što pokazuje hrvatski DZS. Riječ je o već nebrojeno puta spomenutom problemu s odjavom i prijavom u Hrvatskoj – navodi Jurić. Upozorava na to da se migracije ne bi smjele promatrati samo kao puka matematička bilanca jer:
– Iz Hrvatske odlazi probrano stanovništvo i talenti. Koliko je ovaj aspekt bitan, najbolje svjedoče prakse privlačenja talenata na razini EU. Dok je u Austriji više od 8000 studenata iz Hrvatske, Hrvatska godišnje privuče svega 200 studenata iz cijele Europske zajednice. Samo u Austriji i Njemačkoj nalazi se 20.000 studenata iz Hrvatske, a naša velika sveučilišta broje samo 15.000 studenata ukupno – osim zagrebačkog. O tome u kojoj mjeri nismo svjesni da je privlačenje talenata ključ nove demografske politike, svjedoči i činjenica da Hrvatska uopće ne poznaje instrument studentske vize koju sve uspješnije članice već desetljećima imaju – govori Jurić.
Nažalost, većina građana nije svjesna što za državu i javne sustave znači to što smo lani imali najmanje rođene djece u povijesti, samo 31.852. To znači da ćemo za šest, sedam godina u Hrvatskoj, u kojoj sada prosječan razredni odjel prvašića broji samo 12,86 djece, imati više od 330 razreda prvašića manje, što znači da će se pojaviti višak kadrova u školstvu. Čak je i u Zagrebu prema analizi demografa prof. dr. sc. Nenada Pokosa 2023. rođeno 1067 djece manje nego 2019., što znači da će i Zagreb u kojem pak prosječan razredni odjel prvašića ima 19,25 učenika ostati bez 55 razrednih odjela prvašića. Stoga se možemo nadati da se hrvatski državljani, koji u posljednje dvije godine u većem broju napuštaju Njemačku nego što u nju odlaze, uglavnom vraćaju u Hrvatsku, kao što možemo priželjkivati i da je većinom riječ o mladim ljudima. Nužno je i da vladajući, uz pojedinačne demografske mjere koje su usmjerene na povratnike i zadržavanje mladog stanovništva u zemlji, naprave i cjelovitu populacijsku politiku. Oni koji doista žele dobrobit ovoj zemlji moraju biti svjesni da to mora biti prioritet države, kao i otklanjanje društveno-ekonomskih čimbenika koji su doveli do masovnog iseljavanja naših građana u proteklom desetljeću.
Pad broja hrvatskih državljana u Njemačkoj inače je prvi put od 2017. zabilježen 2023. kada su krajem godine u toj zemlji živjele 434 tisuće Hrvata, a godinu prije bilo ih je više od 436 tisuća. Iako su Hrvati po brojnosti i dalje peta nacija kad je riječ o useljavanju u Njemačku iz EU, pad njihova broja već drugu godinu zaredom znakovit je i očekivan s obzirom na smanjeni broj dolazaka hrvatskih državljana. Destatis, osim što prati dolaske u Njemačku prema državljanstvu useljenika, što znači da među hrvatskim državljanima može biti manji broj Hrvata iz BiH, prati useljenike i prema zemlji podrijetla, no i s tim podacima primjećuju se male razlike u broju odlazaka/dolazaka hrvatskih državljana i osoba doseljenih iz Hrvatske.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>
Hadezeovci koji su obilato jamili sasvim dobro žive u Hrvatskoj i nemaju potrebe iseljavati. E kad bi svi tako sve sa svojih deset prstiju.