Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Gastarbajteri su u Hrvatsku poslali 462 milijuna eura gotovine

Novi statistički izračun u 2019. godini rezultat je prelaska na nove i kvalitetnije izvore podataka i unapređenja računskih metoda
01. listopada 2019. u 14:00 11 komentara 2758 prikaza
Ilustracija
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Strani turisti troše manje nego što se očekivalo, a domaći gastarbajteri šalju kući više nego što je pokazivala dosadašnja statistika! Nakon Državnog zavoda za statistiku koji je revidirao podatke o zaposlenosti, od jučer smo dobili i nove revidirane podatke o odnosima s inozemstvom, koji pokazuju da je inozemni dug Hrvatske znatno veći nego što je pokazivala stara metodologija. Krajem 2018. godine inozemni dug iznosio je 83,2 posto BDP-a, a ne 75,4 posto, kako se do sada mislilo, a u apsolutnom iznosu promijenjena je metodologija pogurala inozemni dug zemlje na 42,7 milijardi eura.

Knin, ilustracija Podaci Državnog zavoda za statistiku Rijetki u njih doseljavaju, a stanovništvo nestaje: Ovo su hrvatski gradovi koji propadaju i nestaju

462 mil. eura gotovine gastarbajtera

Do jučer se vjerovalo da je krajem prošle godine inozemni dug iznosio 38,8 milijardi eura, a razlika iznosi visokih 3,9 milijardi eura! Prema istoj toj novoj metodologiji, tako izračunat inozemni dug do sredine ove godine narastao je na 44,6 milijardi eura! Nova je metodologija protegnuta na podatke od 2000. godine naovamo i prema njima je najkritičnija godina, kad je riječ o pitanju inozemnog duga, bila 2014. godina, kada je dug bio 49 milijardi eura. Povećanje u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na kraj prošle godine uglavnom je posljedica izdanja euroobveznice, objasnio je viceguverner središnje banke Roman Šubić. Inače, inozemni dug uključuje dug države i privatnog sektora. Četiri su glavna razloga zbog kojih Hrvatska ispada zaduženija nego što se do sada mislilo, istaknuli su viceguverner Šubić te izvršni direktor Sektora statistike Tomislav Galac u razgovoru s novinarima.

Uz promijenjeni izračun potrošnje stranih turista i visine radničkih doznaka iz inozemstva, po novome će platna bilanca zemlje uključivati i sredstva kojima građani kupuju polovne automobile u EU te kratkoročne pozajmice tvrtkama.

Roman Šubić, HNB | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Za domaću je javnost možda najzanimljivije to što promijenjena metodologija pokazuje da su strani turisti trošili manje nego što se do sada činilo, i to od 0,5 do 1,1 milijardu eura manje, ovisno od godine do godine. Zaključno s 2018. godinom potrošnja stranih turista bila je 9,5 milijardi eura, a ne 10,1 milijardu eura kako su pokazivali stari izračuni. Hoćemo li ove godine preskočiti deset milijardi eura, tek treba vidjeti, a prvi dio godine donio je povećanje strane potrošnje za 140 milijuna eura. Statističari uvjeravaju da je nova metoda praćenja turističke potrošnje bolja od stare, a do konačne svote dolaze tako što, pojednostavljeno, množe broj turista s procijenjenom potrošnjom.

Podaci o dolascima turista temelje se na policijskim izvorima koji bilježe sva vozila sa stranim registracijskim tablicama koja ulaze u zemlju, broj putnika u njima, putnike u lukama i slično. Stara metodologija oslanjala se na podatke Državnog zavoda za statistiku o noćenjima i dolascima turista, čemu su se dodavale procjene o neprijavljenom smještaju i slično. U prvih šest mjeseci ove godine strani su turisti potrošili 2,7 milijardi eura – a lani u isto vrijeme 2,55 milijardi eura.

HNB GOSPODARSTVO HNB: Pogoršava se struktura rasta ekonomije

Prvi put dobivamo i informaciju koliko sve veći broj hrvatskih građana koji rade u inozemstvu prenesu gotovine preko granice, odnosno “neformalnih kanala”. Hrvatska narodna banka procjenjuje da ti kanali dosežu 40 posto vrijednosti doznaka koje stižu preko banaka, odnosno od godine do godine bili su od 174 do 326 milijuna eura. Zaključno s prošlom godinom, radničke doznake u Hrvatsku iznosile su 1,17 milijardi eura, od čega je 462 milijuna eura preneseno tim neformalnim kanalima, odnosno u džepovima gastarbajtera. No istim putem iz Hrvatske je i otišlo 152 milijuna eura. Glavnina doznaka u Hrvatsku dolazi iz Njemačke, Švicarske, Amerike i Austrije, a odljev ide prema Bosni i Hercegovini te ostalim susjednim državama.

Saldo na tekućem računu platne bilance smanjen je i za uvoz rabljenih vozila iz Europske unije. Građani su lani za rabljene automobile uvezene iz neke članice Europske unije izdvojili 317 milijuna eura. Godine 2013. taj je uvoz bio 41 milijun eura. Ipak, najveći utjecaj na platnu bilancu i inozemni dug imali su kratkoročni trgovački krediti, kako se u platnoj bilanci vodi odgoda plaćanja za isporučenu robu ili uslugu. Ako neka strana tvrtka isporuči neku robu hrvatskom poduzeću, ta se isporuka u platnoj bilanci vodi kao kredit sve dok ne bude plaćena. Vrijednost tih trgovačkih kredita u 2018. godini procijenjena je na 3,9 milijardi eura.

Ilustracija
1 / 4
Grafika

Revizija statistike svakih pet godina

Hrvatska narodna banka provodi reviziju statistike odnosa s inozemstvom svakih pet godina, a objavljeni statistički pokazatelji usklađuju se s novim metodologijama i standardima kako bi se postigli veća točnost, potpuniji obuhvat i bolja usklađenost s međunarodnim statističkim standardima.

– Kao statističari dužni smo revidirati podatke kad god nešto novo postane dostupno i poznato – objasnio je Tomislav Galac.

U središnjoj banci kažu da je praćenje inozemnih transakcija usklađeno s metodom koju primjenjuju druge članice Europske unije.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • kapunjohan:

    Turisti troše manje - jasno ljudi se danas hrane drugčije i izbirljiviji su. Danas se ne naručuje da malo karigiram ,,pola kile pečenog i pola litre vina po glavi,, ,jednu picu se dijeli na dvije do tri osobe a ručak ... prikaži još! koji ima predjejelo , juhu salatu ,glavn jelo, poslasticu ,pola litre ili više nekog značajnijeg pića itd., se rijetko naručuje jer je to jednostavno preobilno za današnji stil života kod većine ljudi a ako nešto tako konzumiraju onda im je dovoljan jedan obrok. Svijetska trgovina se razvila , ribu , pršut ,školjke itd. danas ljudi mogu kupiti i konzumirati u bilo kojem evropskom gradu i po pristojnim cijenama a u Hrvatskoj se boje nepoštenih cijena za hranu za koje ,,nuditelji,, misle da je nešto posebno.

  • wmnemnyannie:

    Mi nismo nikakvi Gastarbeiteri, nas drzave u kojim zivimo ne tretiraju kao ''goste'' nego kao vlastite gradjane, sa svim ljudskim i radnickim pravima svojih gradjana. Za razliku od Hrvatske sto (mal ) tretira kao roblje Hrvatske gradjane, bez ikakvih ljudskih ... prikaži još!ih i radnickih prava gradjana. Zemlju u kojoj ja zivim dozivljavam kao moju drzavu, a Hrvatsku jednostavno ne dozivljam. A nase roditelje smo prisiljeni hraniti, zato sto ih Hrvatska drzava izgladnjuje, i daje im mizerne mirovine od kojih ne mogu ni rezije platiti, a kamoli prezivjeti.

  • Avatar Uskok
    Uskok:

    Koliki je ukupni hrvatski BDP?