Naslovnica Vijesti Hrvatska

Tko najskuplje plaća hranu i piće u EU i gdje je Hrvatska na ljestvici

Nerazmjer – 
Prosječan građanin EU za sto eura kupi sto proizvoda. Hrvat ima 61 euro za 93.
27. lipnja 2014. u 12:06 22 komentara 5350 prikaza
tržnica
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Hrvatski građani plaćaju uvjerljivo najskuplju hranu u Europskoj uniji! Uspoređujući razliku između kupovne moći i cijena hrane i bezalkoholnih pića u trgovinama i na tržnicama – ne u restoranima, Hrvatska je bez ozbiljne konkurencije na vrhu neslavne ljestvice u nesrazmjeru između cijena hrane i osobnih prihoda.

Proizlazi to iz najnovijih podataka koje je objavio Eurostat.

Luksemburg najbolji

Statistički ured Europske unije usporedio je potrošnju građana mjerenu paritetom kupovne moći i cijene troškova života u svim članicama EU te zemljama kandidatkinjama. Prema tim podacima prosječni hrvatski građanin ima kupovnu moć na razini 61 posto u odnosu na prosjek EU. Istodobno, cijena hrane i bezalkoholnih napitaka u Hrvatskoj je na 93 posto prosječne cijene u Uniji. Prevedeno – ako prosječan građanin EU za sto eura može kupiti sto prehrambenih proizvoda, hrvatski građanin imat će samo 61 euro da kupi 93 od sto proizvoda.

Dakle, nerazmjer između kupovne moći i cijene hrane iznosi čak 32 postotna boda i uvjerljivo je najveći u cijeloj Uniji. Iza Hrvatske najveći nesrazmjer u kupovnoj moći imaju Danska i Estonija. I dok se Danci diče kupovnom moći koja je 15 posto iznad prosjeka EU, cijena hrane u toj je zemlji 40 posto veća od prosjeka. Dakle, nerazmjer između kupovne moći i cijena hrane u Danskoj iznosi 25 postotnih bodova. Toliki je odnos i u Estoniji, ali očito je da je stanovnicima ove dvije zemlje hrana puno dostupnija nego Hrvatima.

Velik nesrazmjer između prihoda i cijena hrane imaju i Irci i Letonci – tamo je cijena hrane u odnosu na kupovnu moć veća 20 postotnih bodova. Za svoj novac najviše hrane u EU mogu kupiti Luksemburžani i Nijemci. Luksemburžani su po kupovnoj moći 38 posto iznad prosjeka EU, a cijena hrane samo je 18 posto iznad prosjeka. Prosječan Nijemac ima 25 posto veću kupovnu moć od prosječnog stanovnika EU, a hranu plaća osam posto više od prosjeka. Litva je zemlja u kojoj je kupovna moć potpuno izjednačena s cijenom hrane – na 78 posto su prosjeka EU i po kupovnoj moći i po cijeni namirnica.

Stanovnici u regiji daju manje na hranu od Hrvata

Stanovnici zemalja iz našeg okružja daju puno manje na hranu u odnosu na Hrvate. Više od Hrvatske, u odnosu na budžet, za hranu daju samo građani BiH. Oni su na 38 posto kupovne moći prosjeka EU, ali su po cijeni hrane na 75 posto. Dakle, hrana je od prosjeka jeftinija 25 posto, a kupovna je moć manja čak 62 posto. Podjednako iz budžeta kao Hrvati moraju izdvajati i susjedi Srbi. Građani Srbije su na 43 posto kupovne moći EU, a hrana stoji kao u BiH – na 75 posto prosjeka EU.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević tvrdi da je više razloga zbog čega Hrvati plaćaju najskuplju hranu u EU. Prvi je problem previsok PDV, a potom i slaba konkurencija zbog čega domaći monopolisti diktiraju cijene. Velik je problem, kaže, i slab izvoz koji se u Hrvatskoj kompenzira višim cijenama proizvoda. Zbog toga mnogi domaći proizvodi kod nas stoje znatno skuplje nego u inozemstvu.

Turizam diže cijene

– Situacija se može promijeniti, ali korak po korak. Treba restrukturirati javni sektor jer nerestrukturiran javni sektor gura cijene i troškove prema gore. Treba oporaviti izvoz. Kada se riješi izvoz, riješit će se i pitanje visokih domaćih cijena te na kraju treba postići fiskalnu konsolidaciju javnih financija, što će utjecati na cijenu kapitala za cijelu zemlju – objašnjava Lovrinčević. Potrošačima u Hrvatskoj, dodaje, ne ide u prilog ni to što Hrvatska ima vrlo malo osnovnih prehrambenih proizvoda po sniženoj stopi PDV-a. Uz to ima i turizam koji također gura cijene prema gore u vrijeme sezone te slabo povezane poljoprivredne proizvođače koji ne mogu pristupiti tržištu.

– Rezultat svega je da jedemo skupo, ali ne i kvalitetno – zaključuje Lovrinčević.

>>Zbog niske cijene pravo je vrijeme 
za ulaganje u zlato

>>Evo koliko će koštati minuta poziva u roamingu od 1. srpnja!

'Još je i gore'

Stvarnost je još i gora od najnovijih podataka. Tvrdi to Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata, te dodaje da je Hrvatskoj pao i udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstava.

– Na prvi pogled rekli bismo da živimo bolje, ali Hrvati su počeli štedjeti na hrani jer su im porasli troškovi stanovanja i energije – kaže Sever.

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas

  • hegedus:

    Jedite manje, imat ćete više!

  • Lvan18:

    Radit ćemo sve više a imat ćemo sve manje. A reforma nema ni za lijek. To je to, početak kraja, istočno od raja.

  • gismund:

    "hvala" partiji na tome....