Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) organizira u četvrtak, 5. lipnja ove godine, znanstveni skup o hrvatskome povijesnom grbu cilj kojega je, kako je objavljeno na službenim mrežnim stranicama te institucije, donošenje Deklaracije o povijesnome hrvatskom grbu. Kako doznajemo, naša najviša znanstvena i umjetnička institucija u tome će dokumentu iznijeti stajalište da šahirani hrvatski grb s prvim bijelim poljem nije sporan, nego da je, naprotiv, dio povijesnog nasljeđa i da pripada hrvatskoj heraldičkoj i veksilološkoj baštini. Teško je reći hoće li time zaustaviti iskrivljena tumačenja toga povijesnoga grba i njegovu nepotrebnu politizaciju, no bilo je krajnje vrijeme da ujedinjena znanost stane u njegovu obranu, ali i da javnosti obznani istinu.
Zanimljivo je da je politička i medijska histerija oko toga grba, u kojoj su najglasniji bili oni koji su taj simbol povezivali s ustaštvom i NDH te su ga proglašavali ilegalnim, a njegovu uporabu kažnjivom, stvorena tek u posljednja dva-tri desetljeća. Prije toga, u vrijeme socijalističke Hrvatske te u razdoblju koje je prethodilo nastanku ustaške organizacije i osnivanju NDH, uporaba šahiranoga grba s početnim bijelim poljem nije bila sporna. Pokazuju to brojni primjeri iz hrvatske povijesti, o čemu je često pisao povjesničar Mario Jareb, koji će biti jedan od sudionika znanstvenoga skupa HAZU-a. Najpoznatiji je primjer grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koji se nalazi i na krovu crkve sv. Marka u Zagrebu, a nastao je pri restauraciji crkve između 1876. i 1882. godine.
Dobar je primjer, navodi Jareb, i zastava Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. (danas Sveučilište u Zagrebu) iz 1907. godine. Temelj te zastave bila je hrvatska trobojnica, a na crvenoj prugi na objema stranama apliciran je upravo hrvatski šahirani grb s početnim bijelim poljem. I iz razdoblja socijalizma nekoliko je primjera uporabe hrvatskoga šahiranoga grba s početnim bijelim poljem, podsjeća Jareb te navodi beogradsko izdanje Ustava SFR Jugoslavije iz 1974., u kojemu grb SR Hrvatske počinje bijelim poljem. Takav grb objavljen je i u knjizi Milana Popovića i Miloša Jovanovića "Državni amblemi i druge javne oznake u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji: pojam, upotreba i zaštita", izdanoj u Beogradu 1979. godine. Prije toga, od 1969. do 1971., taj je grb bio otisnut i na etiketama vinjaka "Trenk", a 1973. na gramofonskim pločama Antologije hrvatske glazbe.
Jareb također upozorava da se hrvatska trobojnica i grb s prvim bijelim poljem, koji se katkad ističu u javnosti, nikako ne mogu poistovjetiti s državnim simbolima NDH, čiji su opis i grafički prikaz doneseni 28. travnja 1941. u dokumentu nazvanom "Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda". Među ostalim i zato što grb NDH čini i znak u obliku zvjezdolike tropletne vitice crvene boje u kojem je veliko slovo U tamnomodre boje. Iako je, dakle, bio dio simbola NDH, ne stoje primjedbe da je to ustaški simbol, jer hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim bijelim poljem znatno je stariji od osnutka NDH i osnivanja ustaške organizacije 1930., a i masovno se koristio kao jedna od inačica hrvatskoga grba počevši od 15. stoljeća. To ga čini dijelom hrvatske heraldičke baštine i povijesnim simbolom koji se ne može povezivati samo s jednim aspektom hrvatske prošlosti.
GALERIJA Pogledajte kako je obilježena 34. obljetnica Hrvatske vojske: Milanović uručio odlikovanja i promaknuća
Mislio sam, neću ni doživjeti kako je krenulo, ali Bogu hvala ,konačno ste shvatili da je Papa katolik, lav kralj džungle a šahovnica sa bijelim poljem na početku, povjesni hrvatski grb. Onaj koji to ne razumije neka ide psihijatru. Može i kod one gospođe koja ima viksu u Istri.