Koliko god puta u životu vidjeli hrvatski grb na osobnoj iskaznici, dresu reprezentacije, iznad školskih vrata ili na državnim institucijama, rijetko kad zastanemo i zapitamo se: tko je to tako složio? Zašto baš te boje, ti simboli, ta forma? I što zapravo znači ta šahovnica? U novoj epizodi podcasta projekta SNOVI, na ta i mnoga druga pitanja odgovorio nam je prof. dr. sc. Tomislav Galović, izvanredni profesor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za heraldiku, znanost o grbovima.
Dr. sc. Tomislav Galović jasno ističe da današnji grb nije plod dugih sjednica dizajnera ni heraldičkih savjeta već je nastao u trenutku kad se sve lomilo, kad je trebalo brzo donijeti odluku i istaknuti jasan znak zajedništva.
- On kao takav nije nastao u nekim idiličnim uvjetima mirnog zasjedanja, nego zbilja u jednom ključnom, prijelomnom razdoblju moderne i suvremene hrvatske povijesti – kaže dr. sc. Tomislav Galović.
Zato je to, kako ističe profesor, „pobjednički grb, grb pobjednika u Domovinskom ratu - i tu leži njegov legitimitet.“
Je li onaj prvi stvarno najstariji?
Znakovi i boje na grbu nisu izabrani slučajno. Svaki element ima svoju povijest i značenje – pa tako i mjesto na kojem se nalazi. U tim simbolima stisnuta je tisućljetna povijest, ali i pokoja kontroverza. Prvi grb u kruni, onaj sa zvijezdom i polumjesecom, često se smatra najstarijim, no profesor odmah razbija tu tvrdnju navodeći da iako je u našem zakonu definiran kao najstariji, nova heraldička istraživanja pokazala su kako je zapravo taj model reducirani oblik kojeg je najviše propagirao Ljudevit Gaj u 19. stoljeću. Zanimljivo je, dakle, da najstariji hrvatski grb, kako se čini, nije prvi u kruni, već onaj treći – grb Dalmacije.
Za razliku od ostalih grbova u kruni, Slavonija ima precizan dokument koji potvrđuje njezin izgled.
- Što se tiče grba Slavonije, to je, za razliku od svih drugih hrvatskih grbova, onaj koji ima svoju heraldičku iskaznicu. Za njega već imamo točan dokument o tome kad je izdan i tko ga je izdao, a to je Vladislav II. Jagelović 1496. Ono što je bitno, mi imamo cijeli opis toga grba i kao takav on je sitno modificiran i predstavljen u kruni hrvatskoga grba – kaže dr. sc. Tomislav Galović.
Istarski grb, pak, donosi jednostavan, ali moćan simbol: kozu.
- To je koza kao simbol Istre, koza hraniteljica. Imamo mi i drugačijih prikaza istarskoga grba, ali ta koza sa svojim atributima je baš odlika tog prostora i kao takva je po prvi put zastupljena u jednom heraldičkom spomeniku, a taj spomenik je upravo grb Republike Hrvatske – objašnjava dr. sc. Tomislav Galović.
Grb Dubrovačke Republike također je tema rasprava zbog toga što je, kako kaže profesor, u današnjem hrvatskom grbu reduciran po broju greda, a boje su preuzete iz kasnijih razdoblja. No zaključuje jasno: „To je sve legitimno.“
Vječna dilema oko prvog polja
I naravno ono vječno pitanje koje se javlja u svakom kafiću kad tema postane domoljubna: koja je kockica prva – bijela ili crvena? Profesor na to daje jasan odgovor:
- Zbilja, ja mislim da je to nepotrebno isproblematizirano pitanje – kaže dr. sc. Tomislav Galović, dodajući da je odgovor na to nesustavna uporaba početnog polja. U prijevodu – koristilo se i jedno i drugo, kroz povijest, bez sustavnog pravila. Pritom ipak ističe zanimljiv detalj:
- Čak i kad bi se malo statistički išli pozabaviti, došli bi do zaključka da više sačuvanih hrvatskih šahiranih grbova počinje bijelim poljem nego crvenim – naglašava dr. sc. Tomislav Galović.
No dodaje da je to samo statistika i ništa više od toga. Bilo kako bilo, sve to nije nikakav dokaz da je jedan grb više ‘naš’ od drugoga.
Profesor Galović tu otvara zanimljivo pitanje i podsjeća da iako se šahirani grbovi pojavljuju i drugdje u Europi, nijedan od tih grbova nije nacionalni. To je ta velika razlika. U Hrvatskoj je šahovnica ipak postala nacionalni grb, prihvaćena i ukorijenjena u svijest ljudi.
Crveno znači rat, a bijelo mir?
Zanimljivo je da se kroz povijest pojavilo i legendarno tumačenje njezinog značenja – priča o šahovskoj partiji između hrvatskog kralja i mletačkog dužda, a kasnije i kod Pavla Rittera Vitezovića, utemeljitelja hrvatske heraldike. Prema toj legendi, objašnjava dr. sc. Tomislav Galović, kad počinje bijelim poljem, to označava mir, a kad počinje crvenim, da je Hrvatska u ratu. Tako šahovnica, kroz stoljeća, postaje više od ornamenta – simbol (ne)stabilne sudbine hrvatskoga prostora.
Još jedna od zanimljivijih teorija o podrijetlu šahovnice dolazi iz knjige akademika Stjepana Ćosića i Mate Božića. Prema toj teoriji, šahovnica zapravo prikazuje ziđe – zid koji simbolizira Hrvatsku kao „predziđe kršćanstva od Turaka Osmanlija“. Ideja je da su kockice nastale pod utjecajem habsburške heraldike i postale temeljni simbol Hrvatske u 16. stoljeću.
- Svakih nekoliko godina ili nešto manje od toga, u medijima izlaze sa činjenicom kako je naš grb neheraldički i da bi ga trebalo mijenjati. Upravo suprotno, to je pobjednički grb, a pobjedničke grbove se ne mijenja – naglašava dr. sc. Tomislav Galović.
I zato, unatoč povremenim kritikama, grb ostaje onakav kakav je. Ne kao savršen umjetnički ili heraldički oblik, nego kao simbol vremena, otpora i zajedništva.
Sadržaj nastao u suradnji s Orbicom.
Otvori KEKS Pay
