U Hrvatskoj su tijekom prošle godine kućanstva i poslovni sektor proizveli 481.553 tone otpada od hrane, odnosno oko 124 kilograma po stanovniku. Za usporedbu, ukupno proizvedeni otpad od hrane na razini EU iznosi 128 kilograma po stanovniku, od čega u kućanstvima nastaje 69, a u poslovnom sektoru 59 kilograma. Gledaju li se samo kućanstva, prošle godine u Hrvatskoj se bacilo 221.808 tona hrane, odnosno 57,3 kilograma po stanovniku.
Od te količine, 93.920 tona ili 24,2 kilograma po stanovniku odnosi se na jestivi dio koji se mogao iskoristiti. "Rezultati istraživanja provedenog u kućanstvima pokazali su da prosječno kućanstvo tijekom jednog prosječnog tjedna baci 2688 grama otpada od hrane, odnosno 1101 grama po članu kućanstva. Od toga se 466 grama, odnosno 42 posto, odnosi na jestivi dio", navodi se u izvješću. I dalje se najviše baca povrće (bez krumpira), voće i orašasti plodovi te meso, riba i jaja. Hrana se i dalje najčešće baca u spremnik za miješani otpad ili u spremnik za biootpad. Europska unija je za 2030. postavila cilj da se u odnosu na prosjek od 2021. do 2023. godine otpad od hrane smanji za najmanje 10 posto po stanovniku u fazi prerade i proizvodnje te za najmanje 30 posto po stanovniku, zajednički u maloprodaji, distribuciji, ugostiteljstvu i kućanstvima. UN-ov je cilj održivog razvoja da do 2030. godine treba prepoloviti otpad od hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te smanjiti gubitke hrane duž opskrbnog lanca i lanca proizvodnje hrane, uključujući gubitke nakon žetve.
Rezultati istraživanja provedenog prošle godini ukazuju i na to da se navike kućanstava nisu znatno promijenile u odnosu na 2021. godinu. U prosjeku manje hrane bacaju kućanstva koja imaju vrt ili okućnicu, imaju kućne ljubimce i domaće životinje ili provode kućno kompostiranje. Posljednje istraživanje pokazalo je da ispitanici danas bolje razumiju razliku između rokova "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", no potrebno je, kako piše u izvješću, poduzeti dodatne edukativne mjere. U istraživanju provedenom među 4000 poslovnih subjekata i OPG-ova utvrđeno je da je ukupna količina nastalog otpada od hrane u poslovnom sektoru oko 260.784 tona ili 67 kg po stanovniku godišnje. Najviše ga je nastalo u primarnoj proizvodnji (36 posto), u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane (25 posto), restoranima i ugostiteljskim objektima (23 posto), a najmanje u preradi i proizvodnji (16 posto). Istraživanje je pokazalo da nije došlo do smanjenja nastalih količina otpada od hrane pa je nužno pojačati mjere za podizanje svijesti stanovništva. "Ako se vrlo brzo ne uspije postići pozitivan pomak u navikama, neće biti moguće ostvariti propisane ciljeve", jedan je od zaključaka.
FOTO Nestvarne scene: Kreta kao Mars, vlasti upozoravaju građane na oprez
Otvori KEKS Pay
Ne nikad to necu i mogu razumjeti.Mi Samo troclana obitelj . Uvijek skuham vise nego se pojede za rucak.Mi svi imamo hladnjak ili se moze zamrznuti hrana.koja ostane visak.Kod mene se hrana nikad ne baca.Jedino krumpirova korica .Moze se dogoditii mozda jednom godisnje koja Jako suha korica od kruha Ljudi dragi Pa Tako se nismo naucili od nasih roditelja