Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Žalac: Hrvatska će napokon definirati svoju viziju razvoja

Strategija će dati odgovor koji je optimalna kombinacija politika potrebnih za veću konkurentnost gospodarstva i ravnomjerniji razvoj RH
08. prosinca 2017. u 08:45 11 komentara 990 prikaza
Gabrijela Žalac
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Po uzoru na razvijene države zapadne Europe, SAD-a i Kanade, Hrvatska će do kraja godine prvi put imati zakonski okvir za dugoročno i srednjoročno planiranje i praćenje učinaka javnih politika. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanje razvojem RH, koji je Vlada uputila u Sabor, a očekuje se do kraja godine, kao jedan od najvažnijih noviteta definira izradu nacionalne razvojne strategije do 2030. kao krovnog planskog dokumenta koji će ubrzati gospodarski rast, ojačati konkurentnost i repozicionirati Hrvatsku u globalnom okruženju, s naglaskom na diversifikaciju izvora rasta, obrazovanje, demografske izazove... te povećanje kvalitete života građana u svim regijama Lijepe Naše.

CEKOM Gdje je zapelo odobrenih 100 milijuna eura iz Europske unije

Izvoz ključan

– Trenutačno u Hrvatskoj imamo velik broj planskih dokumenata koji nisu međusobno usklađeni. Samo na nacionalnoj razini izrađeno je više od 200 planskih dokumenata, dok na regionalnoj i lokalnoj razini imamo više od 1700 različitih strategija i planova razvoja i tome moramo stati na kraj – kaže ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac ističući kako će prvi put u 26 godina samostalnosti i suverenosti Hrvatska partnerstvom ključnih dionika definirati svoju dugoročnu viziju razvoja. Objašnjava da će se izradom nacionalne razvojne strategije i njezinim usvajanjem u Saboru do kraja 2019. kreirati temeljni dokument za upravljanje razvojem u RH, s ciljem povezivanja strateškog i proračunskog planiranja kako planski dokumenti ne bi bili samo popis želja na papiru. U oblikovanju Hrvatske kakvu želimo svoju viziju strategije razvoja mogu dati i građani putem internetske stranice www.hrvatska2030.hr, dok se kao ključni dionici uključeni u rad na strategiji vide predstavnici jedinica regionalnih i lokalnih samouprava (JRLS), županijske razvojne agencije te predstavnici poslovnog i znanstvenog sektora.

– S obzirom na to da je Hrvatska mala zemlja s 4,2 mil. stanovnika, hrvatski izvoz ključan je za rast i stvaranje radnih mjesta. Otvorenost međunarodnoj trgovini iznosi oko 30% što je znatno manje od usporedivih zemalja EU. Primjerice, Slovenija je već prije ulaska u EU bila znatno otvorenija trgovini (omjer otvorenosti od 46%), a nakon ulaska u EU njezina je trgovinska otvorenost porasla na 70% – ističu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Pokazatelj složenosti hrvatskog gospodarstva (ECI) kreće se pak oko 1 i niži je u odnosu na usporedive zemlje regije kao što su Slovenija, Mađarska, Slovačka i Poljska, dok su brojni proizvodi koje Hrvatska izvozi uglavnom niskog ili srednjeg stupnja složenosti i sofisticiranosti. Visoka dodana vrijednost i usluge temeljene na znanju i dalje su zanemariv dio, a vještine i tehnološke mogućnosti stagniraju pa se taj trend, dodaju, odražava i na rangiranje RH na ljestvici konkurentnosti i na privlačenje izravnih stranih ulaganja, trenutačno usmjerena uglavnom na neproizvodne sektore.

Pametna specijalizacija

Zbog svega toga, ističe se, Hrvatska se mora okrenuti modelu rasta koji se temelji na povećanju produktivnosti modernizacijom i primjenom novih tehnologija, na diversifikaciju proizvodnje razvojem novih proizvoda i usluga, povećanjem vrijednosti izravnih stranih i domaćih ulaganja, kao i izvoza uključivanjem u globalne lance vrijednosti i pronalazak novih tržišta te na teritorijalno i proizvodno brendiranje u cilju stvaranja veće dodane vrijednosti.

Pri tome se mora voditi briga o ravnomjernom regionalnom razvoju da bi se omogućili podjednaki društveno-gospodarski uvjeti za sve građane pa se od nacionalne razvojne strategije očekuje da da odgovor na pitanja gdje smo trenutačno i koji su nam razvojni potencijali, gdje želimo biti do 2030. (vizija, razvojni smjerovi i strateški ciljevi), kako ćemo to ostvariti (provedbeni instrumenti, razvojni scenariji i strateški razvojni projekti) te kako ćemo to financirati. Tako se, ističe se, RH namjerava pridružiti “malim” članicama EU kao što su Irska, Finska, Danska i regijama kao što su Baskija, Emilia Romagna, Veneto, Lombardija, Baden Württemberg koje su koordiniranim ulaganjem u razvoj, pametnu specijalizaciju i zajedničku suradnju svih dionika društveno-gospodarskog razvoja postigle da postanu najrazvijenije članice EU.

Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti

Gabrijela Žalac
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Gabrijela Žalac DUGOROČNO PLANIRANJE Ministrica Žalac najavila sveobuhvatnu strategiju razvoja Hrvatske do 2030. Plan Gabrijela Žalac: Svi spremni projekti financirat će se do 2020. godine Gabrijela Žalac 'IDE SVOJIM TOKOM' Ništa ne stoji na putu Pelješkom mostu. Žalac: Ne nasjedajte na politikanstvo

Odredit će se miks razvojnih politika

Osim horizontalnih politika (makroekonomska politika, “dobro upravljanje” u javnoj upravi, regionalni razvoj, demografiju i socijalnu uključenost, obrazovanje te razvoj ljudskih potencijala) ključna su tematska područja koja će biti pokrivena nacionalnom razvojnom strategijom zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bioekonomija, digitalno društvo, turizam i kreativno društvo. U svakom od tih područja dat će se odgovor kako do 2030. godine odgovoriti na ključne društvene izazove i globalne trendove te omogućiti pametan, uključiv i održiv rast koji će se temeljiti na komparativnim prednostima i potencijalima za napredak i izvrsnost. Pritom će se morati voditi briga o ravnomjernom razvoju hrvatskih regija. Hrvatska je, sukladno NUTS klasifikaciji, podijeljena na dvije NUTS 2 regije: Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku i 21 NUTS 3 regiju koje su ispod prosjeka razvijenosti EU i imaju karakteristike proizvodnih regija. Kako bi se postigla njihova pametna specijalizacija, potrebno je identificirati i implementirati više politika namijenjenih jačanju konkurentnosti proizvodnih regija s naglaskom na razvoj regionalne infrastrukture (osnovne, poslovne, istraživačke i socijalne), poboljšanje poslovne klime, internacionalizaciju poslovanja, primjenu društveno korisnih inovacija...

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • Vito:

    Nit je žalac, nit je bodlja, nego je još nedovršena kugla

  • Avatar mama mia
    mama mia:

    Viziju Hibridnog domoljublja

  • slavko:

    nadam se da nas neće razviti kao sebe i onda umotati u čipku do koljena...to mi ne paše