Bartuličina izložba u Europskom parlamentu bit će otvorena sutra nakon održavanja njegove konferencije pod nazivom “Zločini komunizma u Hrvatskoj i 80. obljetnica završetka II. svjetskog rata”. A nakon što smo prošloga tjedna otkrili kako izgleda plakat koji najavljuje konferenciju i izložbu (na plakatu je pozadinska fotografija Josipa Broza Tita s crvenom petokrakom na čelu i mrtvačkim glavama u obliku ogrlice oko vrata), sada smo uspjeli doći i do fotografija nekih izložbenih primjeraka.
Bartulica nam je potvrdio da ima ideju da ti izložbeni primjerci budu temelj za ostvarenje njegove ideje o muzeju žrtava komunizma, na čemu je inzistirao kao saborski zastupnik još prilikom pregovora o sklapanju vladajuće koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta u proljeće prošle godine. Ta je koalicija sklopljena, i dalje vlada Hrvatskom, Bartulica je napustio DP, pridružio se bivšim DP-ovcima koji su osnovali stranku Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), i sada je zastupnik u Europskom parlamentu, gdje pokušava udahnuti život svojoj staroj ideji o muzeju žrtava komunizma u Hrvatskoj.
Kao i prilikom svake izložbe kakve europarlamentarci imaju pravo organizirati u Europskom parlamentu u Bruxellesu ili Strasbourgu, i Bartuličina je izložba bila pod povećalom administracije EP-a, koja je unaprijed pregledala najavljeni sadržaj izložbe, ali nije našla ništa sporno i nije imala primjedbi.
Izložbeni primjerci zapravo su plakati s tekstovima na engleskom i hrvatskom jeziku te fotografijama teme koju svaki plakat obrađuje. Obrađuju se Bleiburg i Križni put od svibnja 1945., egzekucije vjernika i intelektualaca iz Dubrovnika na otočiću Daksa u listopadu 1944., pokolj fratara u Širokom Brijegu u veljači 1945., mučeništvo bl. Miroslava Bulešića u kolovozu 1947., komunistički progon Katoličke crkve u Hrvatskoj i BiH, zatim primjeri terora jugoslavenskih tajnih službi poput ubojstva Brune Bušića 1978. u Parizu, te općenito rad UDBA-e i represija protiv političkih protivnika u Jugoslaviji.
Plakat koji govori o Bleiburgu kaže da se broj žrtava ondje i na drugim stratištima “Križnog puta” procijenjuje na 80 tisuća. “Kraj rata uvijek je popraćen odmazdama, ali to ne znači da su predstavnici Jugoslavenske armije mogli ubijati ratne zarobljenike”, kaže se u tekstu u kojem se govori i o tome kako su Britanci “oprali ruke” pri izručenju zarobljenika partizanima.
U galeriji fotografija pogledajte najavljene izložbene primjerke Bartuličine izložbe u Europskom parlamentu.
Otvori KEKS Pay
U gradiću Vodice postoje tri spomenika na rivi. Prvi je velik, posvećen žrtvama NOB, sa dugim nizom imena poginulih, valjda oko stotinu. Drugi je manji, posvećen poginulima u Domovinskom, njih oko 15. Treći je najmanji, naslovljen "žrtve komunizma", bez ikakvih imena.