U malom bavarskom gradiću Vilseck vlada neizvjesnost. Ovo je jedna od posljednjih 'malih Amerika' u Njemačkoj.Generacije Nijemaca odrasle su uz američku glazbu, burgere, velike aute i stabilna radna mjesta koja donosi vojna baza. Nakon nedavne odluke predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju 5000 američkih vojnika iz Njemačke, poteza koji je uslijedio kao odgovor na kritike njemačkog kancelara Friedricha Merza o ratu u Iranu, ovaj gradić suočava se s ozbiljnom neozvjesnošću. Naime, u Vilsecku i susjednom Grafenwöhru, gdje se nalazi jedno od najvećih američkih vojnih vježbališta izvan SAD-a, američka prisutnost desetljećima je bila glavni motor gospodarstva. Baza godišnje donosi između 650 i 700 milijuna eura, od građevinskih ugovora, supermarketa, automehaničarskih radionica do najma stanova. Zapošljav oko 3000 lokalnih stanovnika i jedan je od najvećih poslodavaca u ruralnoj regiji.
Novoizabrani gradonačelnik Thorsten Grädler, koji je stupio na dužnost upravo u ovom turbulentnom razdoblju, upozorava na ozbiljnu prijetnju. "Posljedice bi bile dramatične", kazao je on. Grad s 6500 stanovnika jako ovisi o približno 4500 američkih vojnika i njihovim obiteljima. "Cijelo mjesto živi od ovog vojnog kompleksa – od barova i restorana do garaža i trgovina", dodao je, piše Wall Street Journal.
Slično je stnje u široj regiji, Kaiserslauternu, blizu baze Ramstein, gdje živi oko 50.000 Amerikanaca. Lokalni poduzetnici, od rent-a-car agencija do vlasnika restorana strahuju od bankrota. "20–25 Amerikanaca dnevno unajmljuje auto. Kako ćemo preživjeti ako ode 5000 vojnika?", rekao je jedn od njih.
Kako piše Politico, najmanje pet zemalja NATO-a na istočnom krilu Europe žuri s natjecanjima za američke trupe na svom tlu nakon što je Trump rekao da će povući 5000 ili više vojnika iz Njemačke. Poljska, Estonija, Litva, Latvija i Rumunjska izrazile su interes za većim brojem američkih trupa, kako putem javnih izjava, tako i tajnim lobiranjem.
"Čvrsto vjerujem da je jača američka prisutnost na istočnom krilu neophodna... pozdravili bismo stalnu američku prisutnost na našem teritoriju", rekao je za POLITICO zamjenik rumunjskog ministra obrane Sorin Moldovan. "Rumunjska je dosljedno pokazivala svoju predanost strateškom partnerstvu sa SAD-om i dokazala se kao pouzdan partner", dodao je.
Nije jedini koji je uputio javni apel. Prošli tjedan, i poljski predsjednik Karol Nawrocki i njegov litavski kolega Gitanas Nausėda izjavili su da bi bili spremni ugostiti više američkih vojnika na svom tlu. Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže ponovila je taj stav u ponedjeljak. Glasnogovornik estonskog ministarstva obrane rekao je za POLITICO da zemlja "visoko cijeni američki doprinos i podržava prošireno američko prisustvo kako bi se osiguralo snažno odvraćanje i obrana diljem Baltika".
Saveznici na istočnom krilu, od kojih mnogi graniče s Rusijom vide SAD i američke trupe na svom teritoriju kao svog glavnog jamca sigurnosti i odvraćanja od revanšističke Moskve, tim više otkako je započela njezina potpuna invazija na Ukrajinu. To je jedan od razloga zašto su bili suzdržani u svojim kritikama Trumpa i podržavali rat u Iranu. Pentagon još nije donio konačnu odluku o tome koje će trupe u Njemačkoj biti pogođene povlačenjem, prema riječima američkog dužnosnika. Također nije jasno hoće li se te trupe preseliti u neku drugu europsku zemlju ili će biti poslane natrag kući.
Otvori KEKS Pay
U Njemačkoj je trenutno potražnja za 2.000.000 radnika… kraj priče…