Prvo izdanje Croatian Data Center Summita, konferencije na odnedavno u nas vruću temu, okupilo je 200 sudionika i doista vrijedne prezentere, a pozdravni je govor održao i jedan ministar, onaj resorni Damir Habijan. Goran Đoreski, predsjednik Hrvatske udruge podatkovnih centara koji je i direktor Digital Realtyja za Hrvatsku rekao je: – Hrvatska je sigurna zemlja, a na odličnom je geografskom položaju, sjecištu više pravaca optičkih mreža koje spajaju zapad i jug Europe završavajući s Grčkom kod koje se nalazi spoj s globalnim takvim pravcima. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako su kontakti države s privatnim sektorom iz razvoja podatkovnih centara intenzivni pa je tako jedan sastanak održan i prošlog tjedna.
– U Hrvatskoj je sada već funkcionalno 70 podatkovnih centara, a od toga je 22 privatnih, što znači da se itekako trudimo pratiti svjetski trend, biti njegov dio, pogotovo jer je planirano i otvaranje još novih centara – rekao je Habijan. Vrlo je rijetka prilika bila slušati predavanje Vladimira Prodanovića koji radi u Nvidiji, najvrednijoj svjetskoj kompaniji iz koje dolaze najbolje arhitekture za razvoj umjetne inteligencije, gdje je Principal Program Manager, odnosno glavni inženjer za implementaciju Nvidinijih sustava u najvećim podatkovnim centrima, tako i onih za umjetnu inteligenciju.
– Čujem da se u Hrvatskoj čudite kako podatkovni centar od 1 GW može stajati 50 milijardi dolara. Da, može, to je točna procjena, ako instaliranih 100 MW može stajati do pet milijardi, onda je 10 puta veća snaga za toliko skuplja – rekao je Prodanović. Najavio je i kako će energetski kapaciteti uvijek biti tema kada se o podatkovnim centrima radi, kao i da se već sada intenzivno razmišlja o primjeni istosmjerne struje za njihovo napajanje umjesto izmjenične jer se time smanjuju gubitak energije, potreba za hlađenjem te broj elemenata u sustavu napajanja.
– Ovdje već imate robotaksije, oni ne funkcioniraju bez podatkovnih centara umjetne inteligencije i trebaju je puno, što će ih biti više, to će je i trebati više, kao i takve infrastrukture tako i energije za nju. Već sada gotovo ništa bez podatkovnih centara ne funkcionira, a idemo prema tome da umjetna inteligencija postane uobičajenom u svakodnevnom životu, rekao je Prodanović. Izuzetno je zanimljiv bio razgovor Igora Grdića iz Vertiva, još jedne velike kompanije za razvoj podatkovnih centara, i Piotra Kowalskog iz Poljske udruge podatkovnih centara, PLDCA, gdje je iznijeto niz za nas izuzetno zanimljivih podataka. – Nikako ne možemo očekivati da se rastuće energetske potrebe koje se odnose i na podatkovne centre namire obnovljivim izvorima energije pa čak niti povratkom ugljena. Jedino je logično rješenje nuklearna energija – kaže Kowalski.
Otvori KEKS Pay
Jednostavno pitanje, kome trebaju podatkovni centri za AI? Građanima ili poslodavcima koji misle građane zamijeniti jeftinim AI koji osim što im oduzima radno mjesto poskupljuje im energente i zauzima ogromne obradive površine?