Ruske i ukrajinske snage nastavile su ograničene ofenzivne operacije na cijelom ratištu posljednjeg dana primirja koje je trajalo od 9. do 11. svibnja. Ruski i ukrajinski dužnosnici optužili su drugu stranu za kršenje primirja topničkim, zračnim i napadima dronovima te ograničenim kopnenim operacijama na cijelom ratištu 11. svibnja. Ukrajinski centar za suzbijanje dezinformacija, glavni poručnik Andrij Kovalenko, izvijestio je da ruske snage nisu izvele udare dugog dometa na Ukrajinu preko noći s 10. na 11. svibnja. Glasnogovornik ukrajinske brigade koja djeluje u smjeru Lymana izvijestio je da su ruske snage iskoristile primirje za povlačenje rezervi, akumuliranje ljudstva i nastavak topničkih i napada iz prve ruke (FPV), izvijestio je Institut za proučavnje rata.
Anne Applebaum, suradnica u časopisu The Atlantic i viša suradnica na Institutu SNF Agora na Sveučilištu Johns Hopkins i Školi za napredne međunarodne studije opisuje kako rat, koji je trebao biti brz i trijumfalan, sada direktno pogađa samu rusku prijestolnicu. Već 3. svibnja 2023. prvi ukrajinski dronovi eksplodirali su iznad Kremlja. Od tada su Ukrajinci više puta napadali moskovske zračne luke, stvarajući kaos u prometu. No prošlog tjedna napetost je dosegla novu razinu. 7. svibnja moskovski gradonačelnik objavio je da je ruska protuzračna obrana oborila stotine ukrajinskih dronova usmjerenih na glavni grad. Samo dva dana kasnije trebala je uslijediti tradicionalna vojna parada 9. svibnja – Putinov omiljeni spektakl kojim slavi sovjetsku pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Kremlj je bio vidno nervozan. Ruski ministar vanjskih poslova prijetio je „bez milosti“, glasnogovornik Kremlja uvjeravao je građane da je sigurnost „na najvišoj razini“, a Putin je čak nagovorio američkog predsjednika Donalda Trumpa da zatraži od Volodimira Zelenskog jednodnevni prekid vatre kako bi parada prošla bez incidenta. Zelenski je pristao, uz razmjenu 1000 zarobljenika, i ironično „odobrio“ Putinu da održi paradu.
Parada je ipak održana, ali u znatno skromnijem izdanju. Trajala je samo 45 minuta, nije bilo tenkova ni raketa, a stranih vođa gotovo da nije bilo. Ulice središta Moskve bile su prazne, na krovovima su bili snajperi i vojnici s protudronskim oružjem. Putin je djelovao i zabrinuto. Jedina novost bili su sjevernokorejski vojnici koji su marširali uz Ruse. Istodobno, Kremlj je pojačao cenzuru, blokiran je Telegram, mnogi VPN-ovi, mobilna mreža često ne radi, bankomati i aplikacije za prijevoz su otkazivali. Sve to dolazi uz visoku inflaciju i kamatne stope koje pogađaju čak i najbogatije Ruse.
Applebaum ističe ironiju. Naime, Putin je više od 20 godina gradio kult pobjede iz 1945. godine, podizao spomenike i koristio nostalgiu za sovjetskom imperijom. No sada se taj isti kult okrenuo protiv njega. Rat u Ukrajini već je duži od rata protiv nacista, prouzročio je preko milijun ruskih mrtvih i ranjenih, a nije donio nikakav strateški uspjeh.
"Putin zna da ne može živjeti u skladu s mitologijom koju je stvorio, a to mogu vidjeti i svi ostali. Njegov nepotrebni, ilegalni, brutalni rat u Ukrajini već traje dulje od ruskog rata protiv nacista, ubivši ili ranivši više od milijun ruskih vojnika i ne donijevši ni vojni ni politički ni bilo kakav drugi uspjeh. Naprotiv: Ne može čak ni održati paradu u Moskvi, a da se ne boji da će je Ukrajinci prekinuti. To ne znači da je njegov rat u Ukrajini završen ili da je Putinova vladavina završila. Ali znači da Rusi općenito, a posebno Moskovljani, sada jasno mogu vidjeti kontrast između propagande i stvarnosti. Otvorio se vakuum i prije ili kasnije nešto drugo ili netko drugi će ga ispuniti", zaključuje stručnjakinja u svojoj analizi.
Otvori KEKS Pay
EVROPA SE SPREMA ZA RAT SA RUSIJOM Pokretanje još jedne zajedničke proizvodnje između Nemačke i kijevskog režima samo pokazuje da Evropa nema nameru da odstupi od svog kursa eskalacije i militarizacije. Evropa, a posebno Berlin, namerava da nastavi pripreme za veliki globalni sukob sa Rusijom. Upravo zato se ekonomski model vojnog kejnzijanizma trenutno sprovodi unutar Evropske unije. Naoružavanju zemalja EU i transformaciji EU iz ekonomske i političke unije u vojni savez. Stari savezi unutar zapadnog bloka su u krizi. Zajednička proizvodnja dronova potvrđuju „stvarno direktno učešće Berlina u ukrajinskom sukobu. Uglavno m, takvim izjavama, a što je najvažnije, svojim postupcima, evropski političari dodatno potkopavaju ostatke evropske bezbednosne arhitekture i, naravno, ne doprinose mirnom rešavanju ukrajinskog sukoba.