Pitanja o usklađivanju ambicioznih klimatskih politika Europske unije s očuvanjem pristupačnih cijena hrane, sigurnosti prehrambenog lanca te odgovornosti za narušeno povjerenje potrošača teme su o kojima se govori na konferenciji FOODCOOLTOUR koja je danas započela u Osijeku, a održava se i sutra. Ovaj događaj, koji se održava u Koncertnoj dvorani 'Franjo Krežma' Kulturnog centra okupio je više od 400 sudionika, a izravno adresira teme ključne za svakodnevicu građana, gospodarstvo i javno zdravlje. Otvorenje su obilježile poruke najviših predstavnika hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti te predstavnika ključnih europskih i svjetskih agencija, s naglaskom na sigurnost i kontrolu hrane, kao i potrebu samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje, što je strateško pitanje koje izravno ulazi u područje nacionalne i ekonomske stabilnosti i neovisnosti.
- Važno je ono što danas ovdje gradimo, a gradimo novi model razmišljanja u kojem sigurnost hrane nije trošak nego investicija, u kojem održivost nije prepreka nego prednost. Osijek ima potencijal biti intelektualni centar Europe za budućnost, ovdje gradimo temelje. Budućnost hrane neće odlučiti samo tehnologija, samo politika, odlučit će ljudi koji surađuju, dijele znanje, imaju snagu misliti dugoročno - rekao je osječki gradonačelnik Ivan Radić na početku konferencije.
- Naša politika treba ići u dva smjera, stabilizirati proizvodnju i ojačati konkurentnost. Vlada izdvaja brojna sredstva za sve naše sektorske programe, pogotovo u stočarstvu. Nije dovoljno proizvoditi samo više, pitanje je kako proizvodimo. Cilj nam je zdrava i kvalitetna proizvodnja hrane na održiv način - rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te dodao: - Važno je ne samo koliko nego i kako proizvodimo, da svi proizvođači imaju odgovarajući dohodak, moramo gledati cijeli put hrane od polja do stola, cijeli lanac mora biti jednako jak u svakoj karici.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s voditeljem konferencije Joškom Lokasom razgovarao je o situaciji u svijetu i kako se Hrvatska može zaštititi i ojačati. Istaknuo je da Hrvatska ima dobru energetske poziciju te da ono što nedostaje treba nadoknaditi kroz međunarodna partnerstva i savezništva. Poručio je da je pred državom velik posao, ali i jasna strategija za jačanje ključnih sektora do 2030. godine. Komentirao je odnos Hrvatske i susjedne Mađarske.
- Mađarska je nama susjedna zemlja, težimo imati što bolje, kvalitetnije odnose. Mađarska je bila jedna od država koja nam je pomogla u procesu stvaranja hrvatske države, a posebno važnu ulogu igrali su tijekom naših pregovora o ulasku u NATO savez i Europsku uniju. U zadnjih desetak godina došlo je do promjena u tim odnosima, Mađarska je zadnjih nekoliko godina i strateški promijenila poziciju u kojoj je bila. Rezultat ovih izbora ne čudi, mađarski narod je prozapadno integriran, građani su poslali poruku kakvu Mađarsku žele. Nadam se da će ovo biti novi početak, i mi i oni imamo svoje interese, vjerujem da ćemo se vratiti na razinu odnosa kakve smo imali prije 20 i 30 godina - kazao je Jandroković. Komentirao je i kako ojačati Hrvatsku s obzirom na globalne okolnosti.
- Nema tu velike tajne, treba jačati vlastitu sigurnost, spremnost na obranu u fizičkom smislu. Treba jačati svoju ulogu u međunarodnoj zajednici. Moramo kao država nastaviti jačati svoje institucije, svoje gospodarstvo, energetski smo vrlo bitni. Treba raditi na sebi, snažiti društvo, institucije, ali isto tako jačati partnerstva - rekao je Jandroković, a upitan je i o samodostatnosti Hrvatske.
- Malo je država koje su samodostatne u svemu, da imaju sve što im treba od hrane i energije. Hrvatska je svjesna svojih prednosti koje ima, ali i svojih nedostataka. Ne treba izbjegavati ono što je problem, nismo u svemu izvrsni. Poljoprivreda je područje u kojem se moramo unaprijediti. Ogroman je posao pred nama kada je u pitanju meso, mlijeko, povrće, voće, šećer, tu nismo samodostatni - kaže Jandroković. Osvrnuo se i na kritike da je Europska unija prenormirana.
- Česta je kritika na račun EU da je prenormirana i da to onda utječe na konkurentnost, razdoblje koje dolazi otvorit će raspravu o tome i vjerujem da će Europa smanjiti tu prenormiranost. No, kada je u pitanju hrana, tu se mora paziti da ne dođe do smanjenja kvalitete, treba naći fini balans između sigurnosti onoga što jedemo i normi koje će to osigurati - kaže Jandroković.
Izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) Nikolaus Kriz kazao je kako 'hrana ako nije sigurna, nije hrana'. - U Hrvatskoj je hrana kao nogomet, udarate iznad svojih mogućnosti. S obzirom na veličinu države, nacija ste koja je iznimno proaktivna. U posljednjih 13 godina jako ste proaktivni, želite biti dio nečega, igrate krucijalnu ulogu kako bi Europska unija bila efektivnija i bolja u ovom dijelu Europe - rekao je Kriz.
- Imamo jedan od najsigurnijih sustava hrane, a poruka koju želim poslati je da pokušamo prestati bacati hranu. Tada ćemo poštovati poljoprivrednike koji naporno rade kako bi proizveli tu hranu - kazao je.
Na panelu 'Između održivosti i stvarnosti: Green deal vs. real deal' govorilo se o tome može li Hrvatska ispoštovati planove Europske unije do 2050. godine. - Ambiciozni ciljevi za održivu poljoprivredu traže izdašna ulaganja - kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
- Hrvatski poljoprivrednici stvaraju dvostruko manji pritisak na okoliš nego poljoprivrednici iz drugih europskih zemalja. Više od 45 posto površine Hrvatske je zaštićeno, mi smo GMO free zemlja... Mi smo green deal postigli, no problem je što se kod utvrđivanja politika ne gledaju polazne pozicije država članica. Trebamo poljoprivrednike pitati što im treba da bi nastavili dalje proizvoditi - rekla je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.
- Mi imamo djevičanska tla, nismo nigdje našli da je tlo jako degradirano, ni ostatke pesticida, mineralnih gnojiva, nismo našli ništa što kontaminira tlo za našu poljoprivrednu proizvodnju. Zbog toga se od nas ne može tražiti da smanjimo za 50 posto korištenje pesticida kad ih toliko ni ne koristimo - rekao je Hrvoje Hefer, šef HAPIH-a. Istaknuo je kako je za Hrvatsku ključno da prestane izvoziti pšenicu i počne izvoziti mlijeko, meso, pekarske proizvode. - Da bi to uspjeli, potrebni su nam kapaciteti jer tržište imamo pošto nismo samodostatni - kaže on.
Ivana Vinković Vrček s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada kaže kako plastiku danas najviše koristimo zbog pohlepe, komfora i lijenosti. Dnevno, naime, proizvedemo 1,3 milijuna tona plastike dok se 1950-ih godina toliko plastike proizvodilo na godišnjoj razini.
- Kada se plastika razvijala, nije se radila po principu da se predvidjelo što će se s tim proizvodom kasnije učiniti. Plastika je prilično jeftin materijal, a ako je skupa, onda je to bolji materijal. Danas koristimo plastiku prekomjerno i na područjima gdje joj ne bi trebalo biti mjesto. Plastiku je jako lako pokidati, pod utjecajem različitih sila se razgrađuje i trga u manje dijelove, ti manji dijelovi u još manje i onda dolazimo do nanoskale - kazala je Vinković Vrček na panelu 'Hrana u plastici ili (nano)plastika u hrani?'.
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, na panelu 'Povjerenje se servira hladno' kaže da kada je u pitanju sigurnost hrane, nema mjesta za senzaciju. - Kada je u pitanju zdravlje, nikad nije dovoljno upozoravati. Uloga medija nije samo informiranje nego i edukacija. Važno je da se razjasni o čemu se točno radi, kakav može biti efekt i što je alternativa - istaknuo je Klarić.
FOODCOOLTOUR konferenciju organiziraju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grad Osijek i DD produkcija, uz podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske komisije (EK) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Otvori KEKS Pay
