- Sigurno se pitate zašto sam kao kardiolog prihvatio funkciju predsjednika Znanstvenog savjeta za izradu nacrta prijedloga Zakona o demografskoj obnovi. Među ostalim i zato što sam kasnih 90-ih, obilazeći vrhunske europske klinike, bez ikakve dvojbe odbio sirenski zov ostajanja u tim klinikama u kojima nije bilo prepreka za lagodan stručni i znanstveni napredak. Vratio sam se kući i čitav život posvetio napretku hrvatske kardiologije, koja je danas napredovala do te mjere da smo se posve izjednačili s centrima izvrsnosti u bogatoj Europi i Americi. Oni koji me poznaju znaju da sam odbijao i ministarske funkcije, a sada zdušno prihvaćam ulogu predsjednika Znanstvenoga savjeta. Jer je to prevažno. Kao što nema opravdanja za dezerterstvo kada je domovina napadnuta, tako nema opravdanja za intelektualca ne prihvatiti poziv za spas domovine koja odumire. Spas naše domovine jest demografska obnova i to na kolosijecima pronatalitetne politike i povratku našeg iseljeništva... - poručio je potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Davor Miličić jučer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na predstavljanju 40-ak članova Znanstvenog savjeta za izradu nacrta prijedloga Zakona o demografskoj obnovi.
U domoljubno nabijenom govoru istaknuo je da je poslanje i svrha djelovanja HAZU-a služenje domovini, hrvatskome narodu u domovini i dijaspori i svima koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom, neovisno o nacionalnosti, vjeroispovijesti i političkim sklonostima, podsjećajući na izjavu prvog hrvatskog predsjednika: "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što." - Iako smo mala nacija, miroljubiv smo narod, kazao je, s višestoljetnim europskim identitetom, tisuću godina državnosti, koji je nerijetko tijekom povijesti mazohistički relativizirao svoju samobitnost, hrvatski jezik te povijesno i kulturno naslijeđe. No, unatoč svemu, Hrvatska je, dodao je, danas slobodna, neovisna i razvijena država, članica europske obitelji, one Europe koja počiva na temeljima grčke filozofije, rimskog prava i kršćanskog identiteta.
- Ali sve nas je manje... Nisam demograf i neću elaborirati kako mali broj rođenih i veliki broj umrlih vodi prema odumiranju naše nacije. Na nama je velika zadaća da preokrenemo nepovoljne trendove... Isto tako ne smijemo se prestati pitati zašto i danas, kada imamo državu, naši sugrađani i cijele hrvatske obitelji traže ili su donedavno tražili sreću i egzistenciju u Njemačkoj, Irskoj... Zasigurno je jedan dio njih otišao iz obijesti. Besplatno su se školovali i studirali na račun nas koji radimo i onda su se otisnuli bez grižnje savjesti radi veće plaće i općenito materijalnih ponuda. Nismo ih kroz obrazovni sustav naučili da je domoljublje vrlina i zalog osobne sreće. Ako ne voliš i ne razumiješ svoj narod, kako možeš voljeti i razumjeti druge? Ali među iseljenima su i oni koji su otišli sa suzom... jer su doživjeli nepravdu, jer im domovina nije mogla, znala ni željela omogućiti ostvarenje profesionalnog potencijala i dostojnu egzistenciju, jer je naša hrvatska stvarnost bila i još jest bremenita nepotizmom, korupcijom, nepravdom... - kazao je Miličić.
Je li u kritici onih za koje misli da su otišli samo zbog boljih ponuda mislio i na svoje kolege? Istaknuo je da Hrvatsku, kojoj žurno treba više rođenih, moramo sačuvati za buduće naraštaje, da sunarodnjake u dijaspori trebamo privući u domovinu, olakšati im administrativne prepreke za dobivanje državljanstva, zapošljavanje i poduzetništvo te skratiti postupke nostrificiranja valjanih diploma. Zaključio je da moramo svi djelovati, bili vjernici, nevjernici, agnostici, zeleni..., želimo li Hrvatsku koja će omogućiti mladim obiteljima da bezbrižno mogu rađati i odgajati djecu u zemlji u kojoj će biti uklonjene prepreke zbog kojih razmišljaju o odlasku.
Znanstveni savjet broji skoro 40 članova, u kojem su, osim akademika Miličića, Anđelka Akrapa, Mire Gavrana, Dubravke Oraić Tolić, Jasne Čapo, rektori javnih sveučilišta, ali i nekih privatnih sveučilišta i veleučilišta, dekani zagrebačkog Medicinskog, Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, ravnatelji javnih instituta, demografi doc. dr. sc. Stjepan Šterc, dr. sc. Dražen Živić, izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, izv. prof. dr. sc. Monika Komušanac, prof. dr. sc. Ivan Čipin te drugi znanstvenici. Ministar demografije Ivan Šipić kazao je kako je demografska obnova temeljno pitanje opstanka i razvoja zemlje, koje nadilazi politiku i ideologije i određuje budućnost domovine.
- Demografska obnova određuje hoće li naši gradovi i sela živjeti, hoće li gospodarstvo rasti i hoće li Hrvatska zadržati svoj identitet i vitalnost u desetljećima koja dolaze. Zakon o demografskoj obnovi nije samo zakon, već okvir budućnosti koji mora objediniti sve politike od obitelji, rada, stanovanja do obrazovanja, regionalnog razvoja i povratničke politike. Znanstveni savjet za izradu nacrta prijedloga Zakona bit će temelj na kojemu ćemo graditi sve buduće mjere. Naš cilj je jasan: zaustaviti negativne demografske trendove, povećati natalitet, osigurati kvalitetnije uvjete za život obitelji te omogućiti i potaknuti povratak naših ljudi iz iseljeništva, kao i odgovorno i održivo useljavanje – poručio je Šipić.
I za prof. dr. sc. Josipa Faričića, rektora Sveučilišta u Zadru i predsjednika Rektorskog zbora demografska obnova nadilazi izborne cikluse i stranačke boje. - Pitanje demografije nije samo pitanje egzistencije, nego i pitanje identiteta, a u tom području, koje naravno ne isključuje nego uključuje, osmišljavamo ukupni društveni i gospodarski razvitak domovine, vodeći računa o prostoru u kojemu se taj razvitak zbiva. Zato je važno da su i članovi Savjeta pripadnici različitih znanstvenih disciplina. Dosta je razlika koje nas udaljavaju jedni od drugih.
Svaka čast onim razlikama koje kreiraju mozaik koji će pridonositi stvaranju cjelovitosti. I zato je potreban taj holistički pristup... Naša domovina bit će onoliko jaka koliko je u njoj jako i najmanje selo i, uz veliku skrb za mlade, ne smijemo zaboraviti na naše stare, koji su vrelo mudrosti i iskustva i nositelji identiteta kojeg su prenijeli na nas. Često se referiramo na prirodne ljepote, ali što će nam prekrasni Brijuni, Kornati, Velebit, Mljet, Plitvička jezera... i svi ti zaštićeni objekti prirode, ako će biti samo turistička odredišta... – poručio je Faričić.
Otvori KEKS Pay
Ovo je najvažnija tema u Hrvatskoj. Još od Domovinskog rata. Barem bi trebala biti. No, nitko se njoj nije ozbiljnije posvetio. Čak ni Plenković u svojih 11 godina mandata. Rezultat njegove politike je pola milijuna Hrvata manje. Rekli bi neki, BDP po stanovniku je tako veći pa se ima čime hvaliti. A to što Hrvatske neće biti? Nekome je važnije zabranjivati ZDS, odlaziti u Jasenovac i uvoziti strance. Vidjet ćemo što će iz ove akcije proizići.