Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da bi Amerika mogla "izdati" Ukrajinu, navodi se to u procurjelom transkriptu poziva između europskih čelnika koji su dogovarali strategiju o zaštiti Kijeva. Detalje telefonskog poziva, koji je održan u ponedjeljak, a u kojem su sudjelovali Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, finski predsjednik Alexander Stubb, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi, objavio je njemački list Der Spiegel, a u njemu su čelnici raspravljali o mirovnim pregovorima između Kijeva i Moskve, pod vodstvom SAD-a. "Postoji mogućnost da SAD izda Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o sigurnosnim jamstvima", rekao je Macron, prema Spiegelu, dodajući da postoji "velika opasnost" za Zelenskog. Spiegel je izvijestio da je Elizejska palača u izjavi njemačkom listu zanijekala da je Macron govorio o bilo kakvoj izdaji. "Predsjednik nije upotrijebio te riječi", rekao je Macronov ured, prema Spiegelu. Merz se umiješao i rekao da Zelenski mora biti "izuzetno oprezan u nadolazećim danima".
"Igraju igre, i s vama i s nama", rekao je Merz, očito misleći na washingtonske izaslanike Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji su u utorak proveli pet sati u razgovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Merzov glasnogovornik Stefan Kornelius rekao je za Politico: "Iz principa ne potvrđujem niti komentiram dijelove razgovora". Prema transkriptu, Stubb se činio složnim s Merzom. "Ne možemo ostaviti Ukrajinu i Volodimira same s ovim dečkima", rekao je, očito misleći na Witkoffa i Kushnera, što je izazvalo slaganje Ruttea. "Slažem se s Aleksandrom, moramo zaštititi Volodimira", rekao je šef NATO-a. NATO je odbio komentirati kada ga je kontaktirao Politico.
Poziv se dogodio nakon što je Trumpova administracija objavila mirovni plan od 28 točaka, koji su navodno sastavili izaslanici Kremlja Kiril Dmitrijev, Witkoff i Kushner, a koji su Ukrajina i europski saveznici kritizirali zbog prevelike naklonosti Rusiji, što je izazvalo žestoke pregovore u Ženevi. Ti naknadni razgovori, kojima su prisustvovali europski, ukrajinski i američki dužnosnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 točaka, s kojim se Rusija još nije složila. Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva da se Kijev odrekne golemih dijelova neokupiranog teritorija na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore.
U ponedjeljak su, prema Spiegelu, sudjelovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, poljski premijer Donald Tusk, talijanska premijerka Giorgia Meloni, danska premijerka Mette Frederiksen, norveški premijer Jonas Gahr Støre i predsjednik Europskog vijeća António Costa. Na pozivu se raspravljalo i o zamrznutoj imovini Rusije, izvijestio je Spiegel, a neki čelnici inzistiraju da je oduzimanje milijardi Moskve za financiranje ogromne tranše financijske i vojne pomoći Ukrajini stvar o kojoj treba odlučiti EU, a ne SAD.
Otvori KEKS Pay
EU ne odlucuje nista po ovom pitanju, nemaju nikakve karte a i geopoliticki su sve vise hendikepirani, sve ostalo su iluzije i svakodnevno kmecanje euro poltrona...