Zastupnici Europskog parlamenta sastali su se u Strasbourgu na prvom plenarnom zasjedanju nakon burnog i geopolitički traumatičnog europskog ljeta, koje je ponovno razotkrilo brojne geopolitičke slabosti Europske unije, suočene s oštrim izazovima i otvorenim napadima neprijateljske Putinove Rusije, ali i „savezničke“ Trumpove Amerike. U takvim će okolnostima i govor o stanju Unije šefice Europske komisije Ursule von der Leyen kao središnji događaj ovotjednog zasjedanja Europskog parlamenta, koji je na rasporedu u srijedu, biti sve samo ne uobičajen i rutinski. To i nije neočekivano. Europski projekt nikad nije bio ugroženiji, i to u doslovnom, egzistencijalnom smislu, dok europsko vodstvo nikad nije bilo neuvjerljivije. Iako je prije samo dva mjeseca preživjela glasanje o povjerenju, Ursula von der Leyen ponovno se suočava sa snažnim nezadovoljstvom i otporom ne samo u skupinama koje je i inače ne podržavaju, nego čak i u redovima liberala i socijaldemokrata, pa čak i njezinih pučana, koji su prije malo više od godinu dana podržali njezin reizbor.
Danas je na redu rasprava o europskim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu i putu Ukrajine prema članstvu u Europskoj uniji s visokom europskom povjerenicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas i povjerenicom za proširenje Martom Kos, a bilo je riječi i o kontroverznom ishodu nedavnog sastanka američkog predsjednika Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, nakon kojeg svjedočimo Putinovoj eskalaciji rata i intenziviranju ruskog bombardiranja ukrajinskih gradova, a sada i vladinih zgrada u Kijevu.
Rasprava je ponovno ukazala na duboke podjele unutar Europske unije kada je riječ o ratu u Ukrajini i europskoj politici prema Putinovoj Rusiji. Visoka povjerenica Kallas, koja je zakasnila 10-ak minuta – što nije promaklo kritičnim europarlamentarcima – pohvalila je europsko jedinstvo i „nepokolebljivu“ potporu Ukrajini, u kojoj se brane i europske vrijednosti, dok je slovenska povjerenica Kos podvukla da je put Ukrajine prema Uniji nepovratan i da Europa s Ukrajinom postaje sigurnija i potpunija. Većina zastupnika naglašavala je važnost obrane Ukrajine i zaustavljanja Putina u Ukrajini, poručujući da rat u Ukrajini mora biti okončan povlačenjem ruske vojske u ratu što ga „Putin ne može dobiti“, no bilo je onih zastupnika, pogotovo iz desničarskih i populističkih skupina, koji su unatoč „europskom jedinstvu“ o kojem govori Kallas bili iznimno kritični prema europskoj politici prema ratu u Ukrajini, koji Ukrajina, kako poručuju, „ne može dobiti“. Njemački desničarski zastupnici tako su upozoravali da je Kallas u svom izlaganju priznala da je Europa izdvojila 169 milijardi eura za Ukrajinu, propustivši spomenuti propast europske i njemačke industrije zbog takve politike, a zastupnici iz Slovačke i Rumunjske posebno su kritizirali „korumpirani“ i „diktatorski režim“ u Kijevu, koji napada „našu infrastrukturu“ i „diskriminira“ milijun Rumunja u Ukrajini.
Zastupnici su raspravljali i o izvješću koje je pripremio parlamentarni Odbor za vanjske poslove, o kojem će se glasati kasnije, a kojim se ukrajinska vlada potiče da nastavi s provedbom reformi na putu prema članstvu u Uniji. Rezolucija također hvali Ukrajinu za izvanredne napore u jačanju demokratskih institucija u iznimno teškim vremenima nastavka ruske agresije.
Duboke podjele u EU još su više došle do izražaja tijekom rasprave o Gazi. Kallas je branila svoju politiku prema Gazi, iako ta politika nije donijela rezultate i nije okončala rat, stradanja i humanitarnu krizu u napaćenoj i opkoljenoj enklavi. Objasnila je i da sporazum o pridruživanju s Izraelom, unatoč procjeni Europske komisije da Izrael krši njegove odredbe, nije mogao biti suspendiran zbog protivljenja pojedinih članica EU,koje nije imenovala. „Da postoji vojno rješenje, rat u Gazi davno bi bio okončan“, ocijenila je, podsjetivši da su članice suglasne oko dijagnoze i ciljeva, ali ne i oko načina njihova ostvarenja. Španjolski europarlamentarci, koji su vrlo kritični prema europskoj politici prema Gazi, uvjeravaju kako je riječ o „hipokriziji europske vanjske politike“, koja govori o Ukrajini, dok zanemaruje Gazu. Dok su jedni govorili o terorističkom Hamasu, Hamasovom raketnom teroriziranju Izraela i napadu na Izrael 7. listopada, drugi su ukazivali na izraelsko kršenje humanitarnog prava. Dok su jedni upozoravali na činjenicu da Hamas 700 dana drži taoce, drugi su naglašavali da je Europskom parlamentu trebalo čak 700 dana genocida i gladi u Gazi da donese rezoluciju o Gazi, o kojoj će Europski parlament glasati u četvrtak. Jedni su pozivali na realizaciju dvodržavnog rješenja, priznanje palestinske države i sankcioniranje Izraela, a drugi uvjeravali da priznanje Palestine nije rješenje. U raspravi je sudjelovao i hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol, koji je skrenuo pozornost na ocjene prema kojima u Gazi nema genocida, što je naišlo na burne reakcije onih koji se ne slažu i koji su uvjereni kako je u Gazi riječ o genocidu. Međutim, Sokol je ostao nepokolebljiv, upozorivši pritom da je „fundamentalizam najveći problem današnjice“ i da je za ono što se događa u Gazi odgovoran isključivo Hamas. „Gospodi s ljevice“ Sokol je poručio da bi u slučaju pobjede Hamasa Izrael bio izbrisan s lica zemlje.
Poslijepodne je na redu rasprava o povjerenicom Kos o prosvjedima u Srbiji, nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić europarlamentarce koji su se prošli petak pojavili na prosvjedu u Novom Sadu nazvao „ološem“.
Otvori KEKS Pay
