Rusija, SAD i Ukrajina slažu se da se dogovor o okončanju gotovo četverogodišnjeg rata u punom opsegu približava, ali, riječima predsjednika Donalda Trumpa, "jedno ili dva vrlo osjetljiva, vrlo teška pitanja" i dalje postoje. Dva najzahtjevnija pitanja u Washingtonovom planu od 20 točaka odnose se na teritorij i sudbinu najveće europske nuklearne elektrane, koju trenutno okupira Rusija. Kremlj se slaže s Trumpom da su pregovori "u završnoj fazi", a Zelenskijev sljedeći korak je sastanak s europskim čelnicima u Francuskoj 6. siječnja, no bilo koja od prepreka mogla bi ugroziti dogovor, piše BBC.
Vladimir Putin nije odstupio od svog maksimalističkog zahtjeva za cijelim ukrajinskim industrijskim Donbasom, iako je ukrajinski Volodimir Zelenski ponudio kompromis.Ruske snage zauzimaju većinu luhanske regije na istoku, ali nešto više od 75% Donjecka, a Putin želi sve, uključujući preostale gradove "tvrđavskog pojasa" Slovjansk i Kramatorsk. "Ne možemo se samo povući, to nije u našem zakonu," kaže Zelenski. "Nije samo zakon. Ljudi tamo žive, 300.000 ljudi... Ne smijemo izgubiti te ljude." Predložio je da se ukrajinske snage povuku iz tog područja kako bi stvorile demilitariziranu ili slobodnu ekonomsku zonu pod nadzorom Ukrajine, ako se Rusi povuku na istoj udaljenosti. Trenutnu liniju kontakta tada bi nadzirale međunarodne snage. Teško je zamisliti da bi Putin pristao na bilo što od toga, a ruski generali su mu rekli da brzo zauzimaju ukrajinski teritorij. "Ako vlasti u Kijevu ne žele mirno riješiti ovaj posao, sve probleme pred nama riješit ćemo vojnim putem," tvrdi Putin.
Obje strane široko se smatraju iscrpljenima, a analitičari Instituta za proučavanje rata procjenjuju da bi ruskim snagama trebalo do kolovoza 2027. da osvoje ostatak Donjecka ako uspiju održati trenutni tempo napredovanja – što nije zajamčeno. Zelenskijev kompromis također bi zahtijevao da ruske trupe napuste druge dijelove ukrajinskog teritorija gdje imaju ograničenu prisutnost, uključujući Harkiv i Sumsku regiju na sjeveru, Dnjepropetrovsk na istoku i Mijokolajev na jugu. Bez pomaka oko Donjecka, šanse za mirovni sporazum izgledaju nerealno, ali ruski kompromis možda nije isključen. eIzaslanik Kremlja Jurij Ušakov nedavno je rekao "sasvim je moguće da u Donbasu neće biti trupa, ni ruskih ni ukrajinskih", iako je bio odlučan da teritorij bude dio Ruske Federacije.
Od ožujka 2022. Rusija okupira najveću europsku nuklearnu elektranu u Enerhodaru, na obali rijeke Dnjepro. No, šest nuklearnih reaktora elektrane Zaporižja ne proizvodi električnu energiju – svi su već više od tri godine u režimu hladnog gašenja – a vanjska energija koju isporučuje Ukrajina održava elektranu u pogonu kako bi spriječila topljenje. Za ponovno pokretanje potrebna su značajna ulaganja, dijelom za obnovu uništene hidroelektrane Kahovka koja je služila za opskrbu rashladnom vodom za elektranu.Ukrajina smatra da bi to područje također trebalo biti demilitarizirano i pretvoreno u slobodnu ekonomsku zonu. Prema Zelenskom, američki prijedlog je da SAD upravlja tvornicom kao zajedničkim poduzećem s Rusijom i Ukrajinom. Kijev je rekao da je to nerealno i umjesto toga SAD i Ukrajina mogli bi zajednički upravljati time 50-50, pri čemu SAD odlučuju kamo će polovica moći ići – implicirano Rusiji.
Problem Ukrajine je što je Rusija neće pustiti, a šef ruske nuklearne agencije Rosatom, Aleksej Likachev, naglasio je da samo jedna institucija – Rusija – može upravljati njome i osigurati njezinu sigurnost. Istaknuo je mogućnost da Ukrajina može koristiti električnu energiju proizvedenu u elektrani u kontekstu međunarodne suradnje. Kompromis po ovom pitanju možda nije nepremostiv, ali zahtijevao bi razinu povjerenja između dvije susjedne države kada je nema. Teško je zamisliti značajan napredak na najvećim točkama spoticanja kada povjerenje ima tako malo.
Kada je Trump ovaj tjedan sugerirao da Putin "želi vidjeti da Ukrajina uspije... uključujući opskrbu energijom... po vrlo niskim cijenama", Zelenski očito nije vjerovao ni riječ od toga – ne smatra Putina ozbiljnim po pitanju mira. "Ne vjerujem Rusima i... Ne vjerujem Putinu, a on ne želi uspjeh za Ukrajinu," rekao je ukrajinski čelnik. Rusija također pokazuje malo povjerenja u Kijev – optužujući ukrajinske snage da ciljaju dronove na Putinovu rezidenciju u Novgorodskoj regiji, iako nije dala nikakve dokaze o napadu. Ukrajina poriče da se to uopće dogodilo i vjeruje da je to ruski izgovor za daljnje ruske napade na vladine zgrade u Kijevu.
Kijev je zatražio od američkih i europskih čelnika sigurnosna jamstva kako bi osigurao odgovor nalik NATO-u u slučaju daljnjeg ruskog napada. Ukrajina također nastoji održati vojsku od 800.000 ljudi. Iako bi SAD i Europa mogli potpisati dogovor o sigurnosti, Rusija neće prihvatiti europske trupe na terenu u Ukrajini. Financijski gubici Ukrajine procijenjeni su na 800 milijardi dolara (600 milijardi funti), pa je još jedno ključno pitanje koliko će Rusija doprinijeti tome. SAD razgovara o zajedničkom investicijskom fondu s Europom, a Rusija ima imovinu u Europi vrijednu 210 milijardi eura (183 milijarde funti) koja bi se također mogla koristiti, iako Moskva to do sada nije dopustila. Rusija također odbija ukrajinsku ponudu za ulazak u NATO. To možda nije prevelika prepreka jer još nema vjerojatnosti da će se to dogoditi, ali to je dio ukrajinskog ustava, pa će postizanje dogovora biti teško. Članstvo u Europskoj uniji također je potencijalna prepreka, možda manje za Rusiju nego za zemlje koje su ispred Ukrajine u redu za ulazak u EU. Malo tko vjeruje da će se to uskoro dogoditi.
Ukrajinski čelnik naveo je istraživanja javnog mnijenja koja sugeriraju da 87% Ukrajinaca želi mir, dok istovremeno 85% odbija povlačenje iz Donbasa. Stoga vjeruje da se nijedna odluka o sudbini Donjecka ni o širem planu od 20 točaka ne može donijeti bez narodnog glasovanja i 60-dnevnog primirja za pripremu: "Referendum je način da to prihvatimo ili ne prihvatimo." I to je potencijalna prepreka jer Kremlj tvrdi da bi privremeni prekid vatre samo produžio sukob i doveo do obnove neprijateljstava – a Trump je rekao da razumije Putinov stav. No bez takvog glasanja, Zelenski smatra da dogovor ne bi imao valjanost, što samo dodaje popis osjetljivih pitanja koja treba riješiti.
Otvori KEKS Pay
gađali zgrade. u njima u pola noći bilo nešto ljudi, niti su stradavala vrtićka djeca, niti liječnici ni pacijenti. uoči uzorak. u pola noći srušen vrtić. poginulo 8 ljudi. što su točno radili tamo? i zašto se na snimkama uništenih učionica u školi vide zeleni sanduci, sa oznakama streljiva?