Europska unija planira pokrenuti veliki projekt jačanja svoje obrambene industrije s ciljem odvraćanja Rusije i podrške Ukrajini dok se SAD postupno povlači s europskog kontinenta, navodi se u nacrtu tzv. Bijele knjige o obrani, do kojeg je došao POLITICO.
- Obnova europske obrane zahtijeva masovna ulaganja tijekom duljeg razdoblja - stoji u nacrtu dokumenta.
Ovaj dokument pripremili su povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, a trebao bi biti predstavljen europskim čelnicima sljedeći tjedan. Međutim, nacrt bi se mogao promijeniti prije konačnog objavljivanja.
Ključni elementi nove obrambene politike Europske unije uključuju: davanje prednosti proizvodnji oružja unutar Unije i u 'srodnim trećim zemljama', poticanje zajedničke nabave oružja, olakšavanje financiranja obrambenih projekata, fokusiranje na kritične kapacitete poput protuzračne obrane i vojne mobilnosti te smanjenje birokratskih prepreka za ulaganja u obranu.
Naime, ruske akcije predstavljaju glavni razlog za donošenje nove politike. - Rusija je egzistencijalna prijetnja Europskoj uniji i s obzirom na njezinu povijest invazija na susjedne države i trenutačnu ekspanzionističku politiku, potreba za odvraćanjem ruske vojne agresije ostat će aktualna čak i nakon postizanja pravednog i trajnog mirovnog sporazuma s Ukrajinom - navodi se u nacrtu dokumenta.
Prioritet EU-a u ovom trenutku je osigurati da se Ukrajina može nastaviti braniti od ruskih napada. - Bez značajnih dodatnih vojnih resursa, osobito sada kada je SAD obustavio svoju podršku, Ukrajina ne bi mogla pregovarati o pravednom i trajnom miru iz pozicije snage - stoji u dokumentu koji na više mjesta ističe promjene u američkoj politici prema Ukrajini, Europi i NATO-u, naglašavajući kako "Europa ne može uzimati sigurnosna jamstva SAD-a zdravo za gotovo te mora značajno povećati vlastiti doprinos očuvanju NATO-a." Ipak, EU naglašava da "NATO ostaje temelj kolektivne obrane u Europi."
VEZNI ČLANCI:
Osim toga, upozorava se na europsku ovisnost o američkim vojnim kapacitetima, što bi moglo postati ozbiljan problem sada kada SAD "preispituje svoj pristup i može odlučiti ograničiti ili čak potpuno obustaviti dostupnost ključnih vojnih resursa."
Obnova europskog vojno-industrijskog kompleksa znači da bi EU "trebao razmotriti uvođenje europske preferencije u javnu nabavu strateških obrambenih sektora i tehnologija." Također se naglašava potreba za "zajedničkom nabavom oružja", što bi pomoglo u prevladavanju fragmentiranosti europskog obrambenog tržišta i omogućilo državama veći financijski kapacitet za sklapanje povoljnih ugovora. Europska komisija mogla bi preuzeti ulogu "središnjeg tijela za nabavu oružja u ime država članica."
Dokument izdvaja sedam ključnih područja za prioritetna ulaganja, a to su: protuzračna i proturaketna obrana, topnički sustavi,
streljivo i projektili, dronovi i sustavi za borbu protiv dronova, vojna mobilnost, AI, kvantna tehnologija, kibernetički i elektronički rat
strateška sredstva, borbene sposobnosti i zaštita kritične infrastrukture.
Dokument ističe da će države članice i dalje imati ključnu ulogu u donošenju odluka o svojim oružanim snagama – što je osjetljivo pitanje za nacionalne vlade koje su zabrinute zbog mogućeg uplitanja Bruxellesa u područja nacionalne suverenosti. - Države članice odgovorne su za svoje oružane snage – od razvoja doktrina do njihove operativne primjene - navodi se u dokumentu. - Međutim, radikalno promijenjeni strateški kontekst i akutni nedostatak obrambenih kapaciteta zahtijevaju mnogo veću suradnju među državama članicama u ponovnoj izgradnji njihove obrane.
Kao prvi koraci u provedbi nove strategije, EU planira omogućiti državama članicama lakše povećanje obrambenih proračuna kroz labavija fiskalna pravila, dogovoriti zajedničku suradnju na 35% ukupne obrambene potrošnje, odobriti 1,5 milijardi eura vrijedan Europski program obrambene industrije, uskladiti prioritete obrambenih kapaciteta s NATO-om.
Dokument predviđa i niz konkretnih mjera za pomoć Ukrajini, uključujući isporuku 1,5 milijuna topničkih granata, nabavu sustava protuzračne obrane, nastavak obuke ukrajinskih vojnika, ugovaranje proizvodnje oružja s ukrajinskom obrambenom industrijom,
jačanje financijske potpore Ukrajini za vojnu opremu, proširenje europske vojne mobilnosti kako bi obuhvatila i Ukrajinu.
Ovaj dokument signalizira značajan pomak u europskoj obrambenoj politici, naglašavajući potrebu za jačom strateškom autonomijom EU-a, posebice u svjetlu smanjenja američke sigurnosne potpore.
>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>
Otvori KEKS Pay
Mnogo veća sredstva za ovu namjenu su proteklih desetljeća završila u privatnim džepovima, a da nitko za to nije odgovarao, a odgovorni i dalje rade na istom narativu. Tusk je doživio blamažu u poljskom Parlamentu iznoseći ovo.