Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Deset preporuka

EU dobiva centar znanja za borbu protiv ekstremizma

Cecilia Malmström
Foto: DPA/PIXSELL
1/2
15.01.2014.
u 10:00

Europska komisija danas predstavlja mjere u borbi protiv terorizma

Nove prijetnje iziskuju nove instrumente. Komisija je danas pozvala sve države članice da pojačaju svoje napore u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma. Na području cijele Europe potrebno je uspostaviti programe za pomoć pri izlasku iz ekstremističkih pokreta. Sam EU mora ostvariti bolju suradnju i osnovati europski centar znanja u tom području. 
Zašto je to tako važno pitanje? Za bolje razumijevanje pogledajmo na primjer publikaciju “Inspire”.

Na prvi pogled ona izgleda kao bilo koji mjesečnik, tiskana je na sjajnom papiru, u njoj se nalaze dugački intervjui, velike fotografije i fotomontaže. No tu sličnosti prestaju. Fotografije prikazuju odlučne maskirane muškarce s automatskim oružjem, razorene gradove i okrvavljene noževe. Među člancima možete naći upute za izradu bombe u vlastitoj kuhinji. Zainteresirani čitatelji mogu doznati kako izvesti napade ako nemaju pristup vatrenom oružju. Nemate oružje? Onda pregazite ljude autom.

Posljednji broj prikazuje veliku fotografiju bostonskog bombaša Tamerlana Carnajeva koji gleda u kameru široko nasmiješena lica ispred pozadine od pahuljastih oblaka i golubica mira.
“Inspire”, koji sponzorira Al-Qa’ida, izlazi na engleskom jeziku nekoliko puta godišnje. To je jedan od brojnih novih instrumenata propagande kojima nasilne skupine vrbuju nove članove.

Ekstremizam nema naciju

Iako je vjerojatno proizveden u Jemenu, udaljen je samo nekoliko klikova miša od onih koji žele uživati u terorističkim maštanjima i čitati hvalospjeve o navodno časnom životu bombaša samoubojica. Al-Qa’idi se “Inspire” već isplatio na tragičan način: vjeruje se da su dvojica počinitelja bostonskog napada izradila svoje bombe od ekspres-lonaca – kojima su ubijene tri i ozlijeđene 264 osobe – uz pomoć nacrta objavljenih u prvom izdanju te publikacije.
Ljude koji su skloni ekstremističkim stavovima danas se može privući u skupine u kojima se ti stavovi jačaju. Međutim, oni se mogu i izolirati i sami poduzimati nasilne napade. Pitanje ekstremizma nije ograničeno samo na jednu ideologiju ili vjeroispovijed. Anders Behring Breivik pravdao je svoje stravične napade fašističkom ideologijom koju je prihvatio u privatnosti vlastitog doma. On je najbolji primjer vuka samotnjaka koji potajno priprema smrtonosne napade neprimjetan radarima nadležnih tijela. 
Nijedna europska zemlja nije pošteđena.

U Toulouseu i Montaubanu u Francuskoj prošle godine Mohammed Merah ubio je sedmero ljudi – odrasle i djecu, muslimane i Židove – prije nego što ga je policija uspjela pronaći. U Mađarskoj su nacističke bande tukle i ubijale Rome. U Švedskoj 2010. Taimur Abdulwahab cijevnim bombama zamalo je uspio poubijati nedužne ljude u božićnoj kupnji. Prošle jeseni u Grčkoj član fašističke stranke Zlatna zora ubio je nožem repera Pablosa Fyssasa. 
S tim tragičnim događajima na umu Europa se ujedinjuje u zajedničkom cilju i potrazi za odgovorima.

U posljednjih nekoliko godina mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (Radicalisation Awareness Network RAN), koju sam osnovala 2011., radila je na paketu instrumenata za suočavanje Europe s nasilnim ekstremizmom. U okviru mreže okupljeno je 700 stručnjaka u tom području s nacionalnih i lokalnih razina iz cijelog EU radi razmjene iskustava i razvijanja rješenja – uključujući policiju, predstavnike mladih, socijalne radnike, istraživače i ostale.
 Danas predstavljamo rezultate tog rada – deset preporuka koje bi države članice trebale provesti što je prije moguće. To su preporuke za bolju suradnju između nadležnih tijela i svih ostalih te za veći lokalni angažman kako bi se moglo preduhitriti ljude na putu u ekstremizam i pružilo potporu onima koji žele napustiti nasilne skupine. Neke države članice EU učinile su u tom području puno više od drugih.
 Stoga bi sve države članice EU trebale početi pružati programe deradikalizacije ili pomoć pri izlasku iz ekstremističkih skupina. Znamo kakav pozitivan utjecaj imaju ti programi.

Potreban je veći angažman svih u lokalnoj zajednici kako bi se ljudi preduhitrili na putu u ekstremizam

Ipak, ta je vrsta pomoći u ovom času dostupna u samo nekoliko država članica EU. To treba promijeniti. Osim toga, lokalna policija i socijalni radnici trebaju proći obuku prepoznavanja znakova radikalizacije među mladim ljudima i borbe protiv nje. 
Osim toga, moramo bolje koristiti znanje i iskustva u svim državama članicama EU. EU će stoga razviti europski centar znanja za borbu protiv nasilnog ekstremizma kojim se može pružiti pomoć nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima i donositeljima odluka u njihovu poslu. Uz financiranje iz EU taj će centar znanja koordinirati i istraživanja u tom složenom području. 
Europska komisija poziva države članice EU da predstave nacionalne nacrte mjera kojima će se omogućiti bolje preventivno djelovanje. Istodobno trebamo bolje surađivati sa zemljama izvan EU u kojima radikalizirani mladi ljudi odlaze u kampove za obuku. 
Civilno društvo, međutim, raspolaže velikim konkretnim znanjem o borbi protiv radikalizacije na lokalnoj razini i na internetu.

Nužna bolja suradnja

Nadležna tijela država trebaju bolje surađivati s civilnim društvom kako bi uspješnije suzbijala propagandu ekstremista na internetu. Moramo primjerice razviti metode za objavu protivnih poruka na džihadskim internetskim forumima. Poduzeća kao što su Google i Facebook već intenzivno rade na suprotstavljanju internetskoj mržnji. I škole imaju važnu ulogu u toj borbi jačanjem otpora protiv ekstremističkih poruka kojima se glorificira nasilje.

Stoga među današnjim preporukama Komisija poziva države članice da učine više u području obrazovanja.
Suočavamo se s velikim izazovima danas, a i tijekom sljedećih godina.

Zato je važno uspostaviti bolju suradnju. Nekoliko skupina koje su plodno tlo za širenje mržnje, kao što su Jobbik u Mađarskoj i Zlatna zora u Grčkoj, dobivaju na zamahu i sljedeće bi godine mogle ući u Europski parlament. U međuvremenu oko 1200 Europljana otputovalo je u Siriju kako bi se borilo u građanskom ratu. Među njima je jedna mala radikalna skupina – mladi muškarci osposobljeni i okorjeli u ratu koji su pristupili skupinama s terorističkim planovima, što se mora smatrati jasnim i neposrednim sigurnosnim rizikom pri povratku u Europu. 


Države Europe trebaju biti bolje pripremljene za borbu protiv terorističkih ideologija koje niču na domaćem tlu, terorista vukova samotnjaka i ksenofobnog nasilja. Sve sile dobrog moraju se udružiti u bliskoj suradnji ako želimo postići stvarne rezultate u borbi protiv nasilnog ekstremizma.

>>Predsjedniku države ne dolikuje širiti paranoju o radikalizmu

Komentara 4

MA
Maja28
14:47 18.01.2014.

Ekstremizam se maskirao u liberalizam i kaže: Ja sam gospodin Bog tvoj i nemaj drugih bogova osim mene. I nema veze što se ni ja ne držim tim mojih božanskih riječi, ali ako ih se drugi ne drže onda su (dalje se navodi sve po spisku..) Lijevi su divni, desni su glupavi. Postoje dvije boje - crna i bijela.

Avatar MDubović
MDubović
10:46 01.02.2014.

Maja28 U potpunosti podržavam Vaš komentar. - Borba protiv ekstremizma! - oni vele, a ne definiraju što je to pravi ekstremizam današnjice. Današnji ekstremizam je bankarsko lihvarenje i kamatarenje, ogromni porezi na sve i svašta, korporatizam, tortura "velikih" nad "malima",", medijska cenzura, militantna neoliberalna eksploatacija tuđih prirodnih bogatstava. E, to je istinski ekstremizam.

XA
xaron
19:10 18.01.2014.

Ova sa slike će sigurno riješiti probleme extremizma u svijetu. Sa ovom fasciklom punom papira ispod ruke ima da ih sve istrijebi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije