Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska uskoro najzaostalija i najsiromašnija zemlja EU

Uz stopu rasta manju od dva posto, do standarda iz 2008. došli bismo tek u 2023. godini, kaže analitičar Zvonimir Savić iz HGK
04. srpnja 2016. u 08:50 218 komentara 19875 prikaza
zastave Hrvatska EU
Foto: Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Hrvatskoj prijeti da će uskoro postati najzaostalija i najsiromašnija zemlja Europske unije. Pokazuje to podatak o kupovnoj moći građana po kojem je od 2008. do danas Hrvatska jedina zemlja članica koja je nazadovala u standardu, a već sad ima drugi najgori standard u EU.

Naime, Rumunjska je po kupovnoj moći i BDP-u po stanovniku prestigla Hrvatsku već ove godine iako se predviđalo da će se to dogoditi tek u 2018. Iza nas su ostali tek Bugari, koji nas ne mogu stići tako brzo, ali ako i dalje budu bilježili veće stope rasta od Hrvatske u jednom desetljeću, mogli bi sustići razliku u standardu. Podaci su to koje je sumirao Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji upozorava da smo 2008. bili za trećinu razvijeniji od Rumunjske.

arbitraža ARBITRAŽA Hrvatska se poziva na članak 60. Bečke konvencije migranti Goran Gerovac Biti stranac u Europi, ako nisi nogometaš, isto je kao da žrtvu silovanja optužiš za kurvanje indeks INDEKS DRUŠTVENOG NAPRETKA Najbolje napreduju Finci, Kanađani i Danci, a gdje smo mi?

Zašto su važni fondovi

Zašto je tome tako? Drugi rastu brže, rade više, a mi zaostajemo. Dok se u Hrvatskoj rast gospodarstva od 1,6 posto zabilježen u prošloj godini slavio kao konačni dokaz uspješnosti rada politike, Rumunjska je napredovala svake godine po stopama većima od 3 posto, a lanjski je rast zaokružila na 3,8 posto. Dio tog uspjeha leži u povlačenju novca iz europskih fondova. Hrvatska je, prema službenim podacima Europske Komisije, iz omotnice 2007. – 2013. iskoristila tek 65,2 posto novca i, prema tom kriteriju, postala je najneuspješnija članica. Grčka je u tom razdoblju iskoristila 99,9 posto raspoloživih sredstava, a Rumunjska je neuspjehom proglasila činjenicu da su dospjeli na oko 80 posto iskorištenosti fondova. Iskorištenost alokacije za drugu polovicu 2013., kada smo postali ravnopravna članica EU i u kojoj nam je na raspolaganju bilo 450 milijuna eura, manja je od 40 posto. A fondovi su važni jer se njima pokreću javne investicije bez opterećivanja budžeta pa je tako Slovačka 90 posto svih ulaganja u javnom sektoru financirala uz pomoć europskog novca, a slično su radile i Bugarska i Poljska. Europskim novcem uspjeli su neutralizirati krizu i postići visoke stope rasta, što u Hrvatskoj još nije zabilježeno.

Rastao jedino javni dug

Naime, BDP u Hrvatskoj i dalje je 11 posto niži od onog zabilježenog u krizi, a broj zaposlenih je manji 14,6 posto, kao i industrijska proizvodnja. Jedino što se znatno povećalo jest javni dug koji se udvostručio tijekom krize.

– Uz stopu rasta manju od dva posto do standarda iz 2008. došli bismo tek u 2023. godini, što je porazno – kaže Savić koji upozorava da je Hrvatska među 189 zemalja svijeta u krizi imala osmi najveći pad BDP-a. Od nas su gore Libija, Ukrajina, Grčka, odnosno zemlje s ratnim sukobima ili financijskim slomom. Irska, koja nam je često uzor, raste više od 8,2 posto, a Češka, koju smo nekad doživljavali kao nerazvijenu državu, bilježi rast veći od 4 posto. Uz loš performans ekonomije i spor oporavak, a visoki rast duga, problem s kreditnim rejtingom nije neočekivan. Eventualni pad kreditnog rejtinga doveo bi do još većih pritisaka na javne financije koje su se od 2015. počele stabilizirati. Iduće godine samo kroz državne obveznice i kredite treba otplatiti nešto manje od 30 milijardi kuna, što znači da će, uz deficit proračuna i kamate, obveze dosegnuti gotovo 50 milijardi kuna.

Uz Hrvatsku, pad kreditnog rejtinga prijeti tek Brazilu, Zambiji, Rusiji, Libanonu i Kostariki, a koliko smo tijekom krize zaostali, pokazuje i činjenica da Hrvatska kao zemlja članica EU ima tek jedan stupanj bolji rejting od Srbije.

Koronavirus Italija
NAŠ DOPISNIK SVJEDOČI KAOSU U ITALIJI
‘Ovdje se događa nešto čudno, virus je možda mutirao’
Divaaa
BEAUTY OTKRIĆE
Konačno sam pronašla rutinu za čišćenje i njegu lica
  • Avatar teksesluteceste
    teksesluteceste:

    Nisu bitne stranke nego oni koji imaju novac i koji kontroliraju svaku vlast, a to su neoyugokomunisti i udbasi, koji eto sada kontroliraju i cuprijase...samo lustracija, procesuiranje ratnog profiterstva i potraga za prvim zaradjenim milijunom nas moze spasiti...

  • no_yes:

    Zahvaljujući komu ? Onima istima koji se redovito kandidiraju na izborima ili ? Ili onima koji ih biraju ?

  • Trnjanec:

    Da smo 2009. iz javnog sektora otpustili 200.000 ljudi, koji su i tada i danas potpuni višak, bilo bi sve potpuno drugačije. Nema te ekonomije na svijetu koja može podnijeti toliki postotak uhljeba u cjelokupnoj radnoj snazi.