Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

EK: Tužit ćemo Hrvatsku zbog zakona o konverziji švicaraca

Hill traži da nova Vlada nađe izbalansiranije rješenje koje ne bi sav teret konverzije ostavilo na bankama
14. svibnja 2016. u 10:47 84 komentara 6624 prikaza
Jonathan Hill
Foto: DPA/PIXSELL

Europski povjerenik za financijske usluge Jonathan Hill kritizirao je prekjučer u Europskom parlamentu hrvatski zakon o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure i zaprijetio da će Komisija vrlo brzo tužiti Hrvatsku Sudu Europske unije ako nova Vlada ne pronađe “izbalansiranije” rješenje koje ne bi sav teret konverzije ostavilo na bankama.

Potez populista

U raspravi koja je uslijedila austrijski zastupnik iz redova Europske pučke stranke Othmar Karas zaključio je da je sporni zakon, donesen u vrijeme bivše hrvatske Vlade, dio nastojanja “europskih populista” koji narušavaju pravni poredak EU zbog svoje kratkoročne koristi na izborima.

švicarci temeljita procjena EK će kritizirati Hrvatsku zbog Zakona o konverziji kredita? švicarci Konverzija Veće rate kredita u švicarcima stižu klijentima Zabe i OTP-a 08.12.2015., Zagreb - Prosvjed Udruge Franak protiv banaka RBA, Hypo i Sperbanke. Prosvjedovali su zato sto, prema njihovim tvrdnjama, te banke najvise krse zakone o konverziji kredita u svicarskim francima.  Intesa Sanpaolo: PBZ nije podnijela arbitražnu tužbu protiv RH zbog konverzije CHF kredita u euro kredite

– Hrvatski zakon gotovo sav trošak konverzije, koji po mojem shvaćanju iznosi oko milijardu eura, stavlja na banke, ne uzimajući u obzir različite okolnosti u kojima se nalaze dužnici – rekao je Hill. Napomenuo je da se bivša hrvatska Vlada nije konzultirala s Europskom komisijom prije nego što je Vladin prijedlog usvojen u Saboru, ali jasno je dodao da Vlada nije ni bila obvezna to učiniti. Komisija je krenula u analizu tog hrvatskog zakona tek nakon što je on već bio izglasan i stupio na snagu, a Hill je sada u raspravi u EP-u prvi put otkrio prve rezultate te analize.

– Jasno je da zaštita dužnika s ciljem izbjegavanja dužničke krize može opravdati restrikcije slobode kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana. Ali, po našem mišljenju, dopuštanje dužnicima da obave konverziju iz švicarskih franaka u eure po umjetno niskom tečaju i prebacivanje troškova gotovo isključivo na zajmodavce nadilaze ono što je potrebno za izbjegavanje krize i zaštitu tih dužnika. Očito postoji problem – objasnio je europski povjerenik. Hill je također otkrio da Vlada premijera Tihomira Oreškovića u komunikaciji s Komisijom govori da želi pronaći rješenje koje će uzeti u obzir Komisijine kritike te da u pregovorima s bankama pokušava pronaći “izbalansiraniji pristup koji na pošteniji način raspodjeljuje teret” troška konverzije.

– Podržavam takav pristup, ali napredak se mora dogoditi brzo jer ćemo inače poduzeti odgovarajuće mjere – rekao je Hill te dodao da je moguće pokretanje procedure predviđene u slučajevima povrede prava Unije. Ta bi procedura značila podnošenje tužbe protiv RH Sudu EU, gdje bi onda suci nakon iznesenih argumenata obiju strana presudili je li hrvatski zakon o konverziji legalan ili ilegalan po zakonima Unije. Taj sudski proces može trajati godinu i više, no stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju gubitka spora na Sudu EU neka buduća hrvatska Vlada vjerojatno morala obeštetiti banke za trošak konverzije kredita, uvećan za kamate.

Gdje je tu ravnoteža

– Potrebno nam je rješenje koje pogađa dobru ravnotežu: koje je u skladu s propisima EU, koje štiti potrošače, ali također i ulagače i jedinstveno tržište. To je rješenje za kakvo ću se zalagati – zaključio je europski povjerenik.

– Ako bi itko trebao biti tužen, onda su to banke, a ne Republika Hrvatska – komentirao je čelnik Udruge Franak Goran Aleksić, dok su se banke suzdržale od komentiranja Hillovih navoda. Goran Aleksić podsjeća kako u analizi konverzije koju je pripremilo Ministarstvo financija piše da učinak konverzije iznosi 7,6 milijardi kuna, od kojih je 6,6 milijardi kuna rezultat konverzije, a milijarda je iznos preplate. Aleksić ističe da se kod te računice pojavljuje matematička nelogičnost. Ako je prije konverzije stanje kredita bilo 20,9 milijardi, a nakon konverzije 15,4 milijarde, to znači da je učinak 5,5 milijardi kuna, a ako se tome pribroji efekt preplate i manjka, onda je to ukupno 6,5 milijardi kuna, a ne 7,6 milijardi kuna kao što se navodi u analizi – ističe Aleksić i dodaje da od toga iznosa valja odbiti 20% jer će se to vratiti kroz porezne olakšice, što trošak spušta na 5,2 milijarde kuna.

– Banke na kraju nisu izgubile ništa. Ukupno je preplaćeno približno tri milijarde kuna nezakonito naplaćenih kamata, a ako se tome dodaju 2 milijarde zateznih kamata, banke su prije konverzije CHF dužnicima bile dužne približno 5 milijardi kuna što znači da su konverzijom samo vratile novac koji im ne pripada.

>>'Banke nisu izgubile u konverziji, već su vratile preplaćene kamate'

Nema razloga za uzbunu, puno je elemenata za rušenje tužbe

– Ako se sve sagleda u matematičkom svjetlu u skladu s pravomoćnom presudom Vrhovnoga suda, Europska komisija nema razlog za uzbunu – ističe čelnik Udruge Franak. Slične je argumente spominjala i bivša Vlada. – Valja razmotriti i činjenicu da su banke između 2005. i 2014. ostvarile 32 milijarde kuna neto dobiti. Sve su to elementi za rušenje eventualne tužbe i za dokazivanje opravdanosti državne intervencije. Unatoč svemu, banke još uvijek primjenjuju i nezakonite visoke fiksne kamatne marže u više od 100.000 kredita, i tu će država morati dodatno intervenirati, argumentirano i s pravom – kaže Aleksić

STRANCI U HRVATSKOJ
Claire Sangster Jokić: Kod Hrvata mi se sviđa zajedništvo, a ovdje imam bolji život nego što bih imala u Kanadi
Gorenje
Održavanje rublja
Mirisali su majice ispitanika nakon sat vremena intenzivnog treninga: Majice zapečatili u plastične vrećice kako miris ne bi isplahnuo
  • kruti27:

    to je nama naša borba(PARTIJA) donijela!!!ihihihi

  • mikrogrizzly:

    Nitko se ne osvrće u blisku prošlost odnosno nekoliko godina su dužnici u CHF kredtima bili u povoljnijoj otplatnoj poziciji od eurskih ili kn dužnika i u to se lako možete uvjeriti da utipkate u tražilicu: Švicarci su sve do ... prikaži još! 2010. bili u plusu, rugali se eurima... Pa ćete dobiti članak na br. 1 gdje su usporedno analizirane otplatne rate i oni su imali par sto kn povoljnije. Da je tada netko tražio konverziju pod muß, bacali bi granitne kocke na prozore Vlade! Ukratko, oni su potpisali i prom. kamatu i prom. tečaj (paritet prema CHF) i tumačenje dužnika je ovako nekako, šankerski rečeno - kad njima paše, onda pametuju uokolo kako su znali izabrati, a kad tečaj i kamata na CHF postanu nepovoljni - e onda je to pljačka i lihvarstvo banaka. Gdje toga ima da banke, navodni lihvari, drže dužnike godinama u povoljnijoj poziciji!? Sada ćemo svi mi snositi goleme cifre tih konverzija, de iure privatno pravni odnos štediša banka i s time država nema ništa. 8 mlrd kn = 2-3 mosta Pelješac- Komarna! Da se zna o kojim ciframa se radi. Država je prvo ograničila kamatu na CHF kredit na 3.15 % (još dok je LInić bio financ. ministar), onda fiksirala otplatni tečaj CHF onako komitetlijski dok je bio Lalovac ministar - e da bi naposljetku Lalovac, kao osobno dužnik s kreditom u CHF, "zbičio" bankama konverziju - svaki od ta tri poduhvata je utuživ i podložan arbitraži i bit će kasnije "hvatanja za glavu" jer banke itekako znaju da su one "u pravu" i da će arbitraža to samo konstatirati.

  • Deleted user:

    Hm, sjetim se Islanda i kako su oni rješavali i riješili lopovska posla + povukli kandidaturu za EU.