Gordan Kolak nije tipičan menadžer. Iza njega su godine u kojima se prelamala disciplina, inženjerska preciznost i iskustvo iz sustava. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci, magistrirao strojarstvo u Zagrebu, a karijeru gradio u ICT i industrijskim kompanijama poput King ICT-a, Megatrenda, DOK-ING-a i Dalekovoda. Njegov put nije bio linearan, ali svaka je dionica nosila zajednički nazivnik – rješavanje složenih sustava i pretvaranje tehničkih izazova u poslovne prilike. Bio je i sudionik Domovinskog rata te angažiran u međunarodnim misijama i sustavu nacionalne sigurnosti.
Suradnja sa znanstvenicima
Od 2020. predsjednik je Uprave Končara, a Kolakovim dolaskom tvrtka je prestala biti samo sinonim za transformatore i motore. Prerasla je u sustav koji proizvodi vlastite vlakove, projektira solarne elektrane, sudjeluje u gradnji hidrocentrala i izvozi tehnologije u više od sto zemalja. Kolakov mandat obilježen je modernizacijom, ulaganjem u istraživanje i razvoj te jasnim pomakom prema obnovljivim izvorima energije, mobilnosti i digitalizaciji. U njegovu mandatu osnovan je Končar – Digital, novo društvo unutar Grupe koje razvija rješenja za pametne mreže i digitalnu energetiku, a dodatno je ojačana i suradnja sa znanstvenim institucijama poput FER-a, s kojim Končar razvija nove sustave upravljanja energijom i digitalne platforme za nadzor mreže.
U proteklih godinu dana Končar je, pod Kolakovim vodstvom, ostvario rekordne rezultate. Prihodi od prodaje porasli su za četvrtinu, izvoz je dosegnuo 351 milijun eura, a udio izvoza u ukupnim prihodima prešao je 73 posto. Ugovoreni poslovi premašili su 1,3 milijarde eura, a portfelj narudžbi dosegnuo dosad najvećih 1,8 milijardi. Uz to, Kolak je predvodio tvrtku kroz nekoliko projekata koji su Končar učvrstili kao ključnog domaćeg i europskog proizvođača energetske i transportne opreme. Upravo pod njegovim vodstvom Končar je ponovno prepoznat kao strateški partner države u razvoju zelene infrastrukture i elektrifikacije željezničkog sustava, što se vidi u sve većem broju natječaja u kojima sudjeluje kao glavni izvođač ili tehnološki nositelj.
Na domaćem tržištu Končar je dogovorio isporuku šest elektro-dizelskih kompozicija za HŽ Putnički promet, 20 novih tramvaja za Zagreb i tehnička rješenja za Osijek. Na svjetskoj sceni, na berlinskom InnoTransu premijerno je predstavljen baterijski motorni vlak s integriranom punionicom, projekt koji je u samo nekoliko mjeseci postao simbol nove faze Končareve industrije mobilnosti. Riječ je o prvom takvom vlaku proizvedenom u regiji, u potpunosti razvijenom u Hrvatskoj, od baterijskog sustava do dizajna i kontrole pogona, čime je Končar dokazao da može samostalno razvijati tehnologije koje do jučer nisu postojale ni u većim europskim sustavima.
U segmentu obnovljivih izvora energije, tvrtka je nastavila gradnju solarnih elektrana, od SE Črnkovci (8,5 MW) do SE Dugopolje (13,5 MW), i implementirala fotonaponske sustave na vlastitim proizvodnim halama snage oko 3 MW. Istodobno su proizvedeni i prvi transformatori s biorazgradivim uljima i Bluemint čelikom s nižim ugljičnim otiskom, a Končar je ušao i u razvoj sustava za elektrifikaciju luka i brodogradilišta, omogućujući opskrbu brodova električnom energijom tijekom boravka u luci. Time je tvrtka proširila svoj doseg i na sektor pomorske mobilnosti, u kojem do sada nije bila prisutna.
Povratak na iračko tržište
Najveći inozemni iskorak bilo je potpisivanje ugovora o revitalizaciji hidroelektrane Haditha u Iraku, vrijednog oko 65 milijuna eura, čime se Končar, nakon pet godina pregovora, vratio na iračko tržište. Tvrtka je ujedno potpisala i strateški ugovor s kompanijom Siemens Energy o zajedničkoj proizvodnji transformatora i komponenti. Sve to učvrstilo je reputaciju Končara kao jednog od rijetkih regionalnih industrijskih sustava koji samostalno razvija i proizvodi tehnologiju s dodanom vrijednošću. U 2024. Končar je otvorio i svoj novi razvojni centar za energetsku elektroniku u Zagrebu, u kojem su objedinjeni razvojni timovi koji rade na pretvaračima za vjetroelektrane, električna vozila i baterijske sustave.
A Kolak? On u javnim istupima ponavlja jednostavnu formulu; brzina, fokus i znanje. U HRT-ovoj emisiji "1 na 1" rekao je da "sve treba biti brzo, i sve treba biti već jučer", što najbolje opisuje tempo kojim vodi sustav s više od četiri tisuće zaposlenih i 20 društava. U protekla 23 kvartala Končar nije zabilježio pad poslovanja, što je u današnjim industrijskim ciklusima gotovo nepoznat kontinuitet. Njegov stil vođenja okrenut je rezultatima, pragmatičan je i izravan, što potvrđuju i njegovi najbliži suradnici.
Posljednjih godinu dana, Kolak je bio lice tvrtke koja je istodobno ostvarila rekordnu dobit, lansirala novi vlak, izvezla transformatore na tri kontinenta i otvorila tržišta koja su desetljećima bila zatvorena. I dok brojevi govore o poslovnom uspjehu, ono što se pod njegovim vodstvom najjasnije vidi jest promjena identiteta. Končar više nije tvornica koja proizvodi opremu, nego sustav koji oblikuje energetske i prometne politike regije.
Nominirani za Gospodarstvenika godine
1. Srđan Kovačević, ORQA
2. Marko Pipunić, ŽITO GRUPA
3. Gordan Kolak, KONČAR
4. Martina Dalić, PODRAVKA
5. Gordana Kovačević, ERICSSON NIKOLA TESLA
Nominirani gospodarski događaji
1. DOK-ING/Rheinmetall – osnivanje zajedničke tvrtke
2. Žito grupa – inicijalna javna ponuda dionica
3. KONČAR – povećanje tržišne vrijednosti
4. Rijeka Gateway – početak rada terminala
5. ZSE – integracija regionalnih burzi
Jako lijepo, no koliko još do zatvaranja, kao i svega što je nekoć postojalo?