Rezultati analiza hrane Hrvatskoga veterinarskog instituta koje smo jučer objavili izazvali su brojne reakcije naših čitatelja. Većina je zadovoljna što postoji državni sustav koji nadzire hranu, ali postoji i zabrinutost zbog višegodišnjeg bujanja sivog tržišta prehrambenih proizvoda koje država nikako ne može staviti pod kontrolu.
- Svaka nova vlada obećava da će suzbiti sivo tržište, da će pojačati kontrole, ali očito je da značajnih rezultata nema. Stoga me ipak zabrinjava kakva je hrana koju jedemo - ističe Božidar Grđan te dodaje kako je posebno zabrinut za kakvoću mlijeka koje piju njegova djeca.
Antibiotici u maslacu
A Hrvatska ne proizvodi dovoljno mlijeka, nego tek oko 85 posto ukupnih potreba. Dio mlijeka se izveze, pa se oko 30 posto mlijeka za domaće potrebe mora uvesti. U Križevcima djeluje i Laboratorij za kontrolu mlijeka Hrvatskoga stočarskog centra.
- U 1,5 posto uzoraka mlijeka od poljoprivrednika otkrijemo prisutnost antibiotika. Takvo mlijeko ne odlazi u preradu, a odmah se alarmira i veterinarska inspekcija - ističe Krešimir Kuterovac, ravnatelj Stočarskog centra, dodajući da je takav sigurnosni mehanizam dobar.
Pod sustavnom je kontrolom oko 50.000 domaćih farmi iz kojih se dobije oko 40 milijuna litara mlijeka na godinu.
Kontrola se provodi i u mljekarskoj industriji, pa ako i oni utvrde prisutnost nedopuštenih supstancija u mlijeku, pune cisterne ne završavaju u preradi.
- Mislim da je mogućnost da mlijeko s antibioticima završi u finalnim proizvodima vrlo mala - zaključuje Kuterovac.
Skupe analize
Podaci iz analiza Hrvatskoga veterinarskog instituta, međutim, pokazuju da sustav kontrole mlijeka ipak ima rupa. Osim što su tijekom 2003. godine stručnjaci Instituta u šest uzoraka sirovog kravljeg mlijeka otkrili antibiotike, bilo je i uzoraka gotovih proizvoda s tim nedopuštenim supstancijama.
Tako je otkriveno šest uzoraka mlijeka s antibioticima koji su prošli proizvodni proces, pa su bili spremni za prodaju. Antibiotici su otkriveni i u jednom uzorku maslaca koji je trebao proći sustav kontrole u prerađivačkom poduzeću, te u još jednom uzorku polutvrdog kravljeg sira.
Dok su domaći proizvođači mlijeka pod solidnom kontrolom, čini se da ipak ima problema s uvoznim mlijekom. Teškoće su vjerojatno vezane i uz obvezu uvozika da sami plaćaju ne baš jeftine analize, ali i uz svojevrstan strah uvoznika od toga što bi se sve u analizama moglo otkriti.
Ipak, vrlo je bitno što dosad u uzorcima mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i ostale hrane pregledane u Hrvatskom veterinarskom institutu, nije otkrivena prisutnost kloramfenikola. Taj za zdravlje ljudi vrlo opasan antibiotik zabranjen je kao lijek za stoku. Neki seljaci, međutim, tim antibiotikom liječe stoke.
Koliko otkriće kloramfenikola u mlijeku može izazvati panike, svjedoči nedavni primjer u Sloveniji.
Renato Ivanuš