Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'nije smio biti odobren'

Delo: Bankovni kredit tvrtki Milanovićeva brata dodijeljen bez kriterija

Zoran Milanović
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
07.03.2016.
u 12:50

Kredit što ga je tada utjecajni slovenski bankar odobrio "Modestusu", prema dokumentaciji do koje je došlo "Delo", nikad nije smio biti odobren

Kredit što ga je Krešimiru Milanoviću 2007. godine odobrila LHB banka, ustanova u stopostotnom vlasništvu Nove Ljubljanske banke (NLB), samo je jedna mala ilustracija kako su se krediti u najvećoj slovenskoj državnoj banci nekoć dijelili šakom i kapom i bez kriterija te dodatni dokaz kako za njezine nenaplative kredite nisu krivi samo svjetska financijska kriza, nego i oni koji su banku zadnjih dvadesetak godina vodili, piše danas ljubljansko "Delo".

Priča o velikom kreditu koji je LHB banka svojedobno odobrila nekretninskoj tvrtki "Modestus", u vlasništvu brata bivšeg hrvatskog premijera, prvi se put u slovenskim medijima pojavila prije tri godine, a vodeći slovenski list danas na svojim udarnim stranicama rezimira njene pravne, financijske te dijelom političke pouke. Sve to kao prilog tezi da su za financijsku rupu u slovenskim bankama, koju su morali pokriti porezni obveznici, kriva poslovodstva banaka koja su u vrijeme kreditne ekspanzije zajmove odobravale bez potrebnih jamstava i pravne logike, uz potporu "političara koji i dalje ostaju na sceni" jer su od takvog neodgovornog  poslovanja, za koje nitko nije odgovarao, navodno i sami imali koristi.

Kredit što ga je tada utjecajni slovenski bankar Boris Zakrajšek odobrio "Modestusu", u suvlasništvu Krešimira Milanovića, prema dokumentaciji do koje je došlo "Delo", nikad nije smio biti odobren, a okolnosti kako je do toga došlo "su sumnjive", navodi list.

"Kredit je očito bio dan na slijepo, to je ilustracija loše poslovne prakse slovenskih banaka na području bivše Jugoslavije", kazao je za "Delo" anonimni financijski stručnjak kojemu su predstavljeni uvjeti davanja kredita za nekretninski projekt na području Dubrovnika koji nije zaživio. "Zajam u visini 3,25 milijuna eura odobren je bez prethodne ocjene kreditne sposobnosti klijenta, i to na rok od samo dvije godine", navodi list.

"Delo" navodi ocjene stručnjaka kako je bilo nemoguće da tvrtka koja je osnovana samo nekoliko mjeseci prije, bez prihoda, zaposlenih i bez poslovnih referenci, u roku od samo dvije godine otkupi zemljišta za koja je uzela bankarska sredstva i dobije sve potrebne dozvole za gradnju stanova, a onda ih proda po odgovarajućoj cijeni i vrati kredit.

Potraživanja LHB banke prema "Modestusu", koji je završio u stečaju, u međuvremenu je 2012. godine preuzela NLB, koja od tvrtke, čiji je suvlasnik brat bivšeg hrvatskog premijera, potražuje 4,28 milijuna eura, a slovenska bi državna banka "prema optimističkom scenariju" mogla dobiti najviše četvrtinu uloženih sredstava, piše "Delo". List navodi da je to samo ilustracija kako bi direktorima najveće slovenske banke, koji su je u prošlosti vodili, trebalo zbog loših poteza suditi, onako kako se to dogodilo bankarima na Islandu koju su svoju zemlju doveli u velike neprilike.

U najvećoj slovenskoj banci odbijaju komentirati slučaj potraživanja prema "Modestusu" i njegovu realnu vrijednost, pozivajući se na bankarsku tajnu koja ih po zakonu obvezuje, iako je većina podataka o tome već objavljena i javno dostupna iz registara sudova te podataka koje je objavila hrvatska Fina i druge državne ustanove, a tim je ustanovama podatke dala upravo Nova Ljubljanska banka (NLB), navodi "Delo".

Budući da su slovenske banke prije tri godine morale, zbog loših kreditnih plasmana, biti obilato dokapitalizirane iz javnih sredstava, pri čemu im je iz bilanci otpisan i dio loših kredita, u Sloveniji se pitanje odgovornosti direktora banaka za tzv. "bankarsku rupu" često postavlja, ali su suđenja za takve slučajeve vrlo rijetka.

Prema tajnom izvješću slovenske središnje banke iz 2012., uprave banaka su više od 2 milijarde eura kredita u vrijeme jeftinog bankarskog kapitala "odobrile na lijepe oči" i uz velike kreditne rizike, pa su samo nakon bankrota nekoliko vodećih građevinskih tvrtki ostale s nenaplativim potraživanjima od skoro pola milijarde eura, a preračunale su se i prilikom kreditiranja "tajkunske privatizacije", odobravajući kredite menadžerima koji su kasnije suđeni i završili u zatvoru.

Jedan od rijetkih kojima se za loše kreditne plasmane u Sloveniji sudilo bivši je direktor NLB-a Draško Veselinovič, koji je najveću slovensku banku vodio 2009. godine, a dva procesa protiv njega još nisu završena. Draškoviča se sumnjiči da je banci napravio veliku štetu odobrivši kredit tadašnjem direktoru Pivovarne Laško (PL) Bošku Šrotu, koji je kupovao dionice tvrtke u kojoj je bio direktor, a na kraju je osuđen zbog malverzacija i još izdržava zatvorsku kaznu.

Veselinovič je, međutim, u svoju obranu u sudnici rekao da je takvu kreditnu politiku tada diktirala država i da kreditiranje potencijalnih tajkuna nije bilo zakonski zabranjeno nego, naprotiv, stimulirano i hvaljeno.

Veselinoviča u drugom slučaju terete za odobrenje visokog kredita NLB-a Simoni Dimic za gradnju kuće u Ljubljani u visini 350.000 eura, uz godišnju kamatu od samo 1,6 posto.Tako povoljan kredit državna banka odobrila je javnoj osobi koja je u to vrijeme bila šefica kabineta tadašnjeg premijera Boruta Pahora. Draškovič tvrdi da je bilo odobravanje kredita po kamatnoj stopi nižoj od propisane u to vrijeme prije stalna praksa nego izuzetak i da se ne osjeća krivim za davanje kredita osobi koja je tada imala visoku poziciju i plaću od 2200 eura mjesečno, tim prije što Dimic i dalje redovito vraća kredit.

>> Krešimir Milanović: Misle da sam milijunaš, a živim od 4000 kn mjesečno

>> Što je Ahilu peta, to je premijeru mlađi brat

Komentara 98

DU
Deleted user
13:08 07.03.2016.

Žena bez dozvole 7 radi godina,brat sa kreditima bez pokrića,tata prijeti građanima na ulici,mislim da je Milanović ipak u pravu kad keže,mi nismo kao oni,ili oni ili mi!

DU
Deleted user
13:05 07.03.2016.

Imao je referencu da je brat vodećeg političara iz hrv. opozicije i kako je Sloveniji ostalo u dobrom sjećanju da su esdeovci "radodajke" hrv. ozemlja i mora (sporazum D-R gdje je prof. Smerdel za ruku morao navlačiti pok. Račana da ne potpiše nešto suprotno hrv. Ustavu) - na taj način su trasirali put za kasnije omekšavanje obitelji Milanović. Ne bi me čudilo da je dobio istodobno i kredit od neke srpske banke... Kad je Linić upozoravao na brata Milanovića - učas su ga medijski ušutkali. Radi se o korupciji na međudrž. razini jer nemoguće da neki bankar, a radi se o podružnici banke u drž. vlasništvu, sljuska par milijuna eura na nekog golohlaču u drugoj državi... Pitajte bankarske managere - takvi krediti ne daju se tek tako nego da se nekome "učini".

FO
ForeignLegion1987
13:17 07.03.2016.

treba ici sada puno dalje,,,jer je milanovic licno namjestao poslove i kredite svome bratu i svojim mafijaskim prijateljima gdje su nestali milioni eura,,,,,,gradjani ocekuju pravdu.....sada je na redu hrvastko pravosudje ,,,da pokrene postupak protiv milanovica i njegove familije,,,jer svi su umijesani u pljacke muljanja malverzacije i pranje novca...milanoviceva zena 7 godina radi bez dozvole,,,,u svakoj normalnoj zemlji bi joj zauvijek oduzeli licencu i zabranili rad,,,takodjer,,,gradjani ocekuju da se protiv milanoviceve supruge i samog milanovica jer on stoji iza toga svega...sada ce gradjani vidjeti,,,koliko je pravedno sudstvo i dali zakon vrijedi za sve ili samo za obicne gradjane,,,ako se pokrene postupak,,,,protiv obitelji milanovic,,,onda pravna drzava funkcionira,,,ako ne,,,onda nazalost u hrvatskoj ne funkcionira nista....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije