Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Da sam znao da se Milanović u jeku kampanje ide sastati s Klemmom, usprotivio bih se'

Pobijedi li na stranačkim izborima, Ostojić najavljuje jačanje rada s članstvom, ponovno uključivanje lijevih intelektualaca, otvaranje dijaloga sa sindikatima i udrugama, jasno programsko pozicioniranje...
16. listopada 2016. u 15:20 51 komentara 6313 prikaza
ranko ostojić
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Potpredsjednik SDP-a Ranko Ostojić slovi za jednog od favorita za novog šefa SDP-a.

U tu se utrku bivši ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade upustio prvi, odmah nakon što je aktualni predsjednik Zoran Milanović objavio da se ne planira ponovno kandidirati za predsjednika. I iako iza njega nisu stali ljudi iz samog vodstva stranke, u SDP-u ga itekako drže ozbiljnim kandidatom jer ima podršku mnogih “običnih” članova SDP-a koji ga poštuju jer je “fajter” i čovjek bez dlake na jeziku. Među prvima je predstavio i svoj program kako vidi novi SDP, a potom krenuo i na “turneju” po Hrvatskoj kako bi uvjerio članstvo zašto bi baš njemu trebali dati svoj glas. Razgovarali smo što će učiniti ako pobijedi, zbog čega je SDP uopće izgubio izbore, ali i što misli koliko će trajati nova Vlada.

Što zaključiti iz činjenica da je devet kandidata za novog šefa SDP-a, je li to znak da stranka nema jasan plan za budućnost?

Broj kandidata govori da je SDP jaka i demokratska stranka u kojoj postoji velik broj članica i članova koji svojim angažmanom mogu pridonijeti boljitku stranke i države.

Nakon tjedan dana prikupljanja potpisa, vjerujete li da ulazite u drugi krug i tko su vaši birači u stranci?

Nakon što sam u ovih desetak dana obišao gotovo pedeset organizacija na terenu, razgovarao s članicama i članovima SDP-a od Čabra do Supetra, Babine Grede, Zaboka, Slavonskog Broda, Splita i Zagreba, siguran sam da je moja kandidatura bila pravi potez i da naši ljudi prepoznaju zbog čega sam se kandidirao. Zbog te podrške siguran sam i u uspjeh na stranačkim izborima.

Većina vodstva javno podržava Orsata Miljenića koji je u stranci tek od siječnja. Iznenađuje li vas to?

SDP glasa po načelu jedan član – jedan glas. O predsjedniku SDP-a, za razliku od drugih stranaka, odlučuju članice i članovi svojom glavom, a ne vodstvo stranke koje se posloži iza jednog kandidata.

Ako postanete novi predsjednik SDP-a, što će biti vaši prvi potezi u osnaživanju stranke?

Rad na jačanju organizacije stranke, jačanje rada s članstvom, ponovno uključivanje lijevih intelektualaca, ponovno otvaranje dijaloga sa sindikatima i udrugama civilnog društva, jasno programsko pozicioniranje stranke, samo je dio onoga s čime treba krenuti odmah nakon okončanja unutarstranačkih izbora. Na taj ćemo način stvoriti kvalitetne politike. Ali stranku treba jačati i prema vani, a ne samo unutra. Trudit ću se da bolje i konstruktivnije nastupamo u Saboru, Klub zastupnika mora postati kompaktniji, organiziraniji, uvest ćemo jasnu podjelu poslova i svesti improvizaciju na minimum. Bez obzira na to što smo oporba i ne trebamo održavati većinu potrebnu za usvajanje odluka, naše zastupnice i zastupnici bit će obvezni dolaziti na sjednice ako nisu zauzeti radom na terenu. Potrebna nam je i bolja komunikacija s drugim strankama u oporbi koje dijele naše vrijednosti, tako ćemo stvoriti jak i funkcionalan oporbeni blok koji će prisiliti vladajuće da uvažavaju naše prijedloge.

Najavljujete reviziju Vatikanskih ugovora. Što biste konkretno mijenjali u tim ugovorima?

Revizija Vatikanskih ugovora dio je mojih ideja za promjene koje su Hrvatskoj potrebne na području obrazovanja, poput jačanja materijalnog položaja nastavnika, ulaganja u nove škole, inzistiranja na građanskom odgoju. Naš Ustav Hrvatsku definira kao sekularnu državu i pregovore sa Sv. Stolicom oko revizije Vatikanskih ugovora treba graditi upravo na toj ustavnoj odredbi. U izmjenu tih ugovora krenut ćemo upravo na način koji je njima propisan. Ja se jasno zalažem za svoje stavove, ali sam prije svega legalist. Dakle, razgovorima i razmjenom razmišljanja s našim partnerima 20 godina stare ugovore treba prilagoditi trenutku u kojem danas živimo. Kao minimum, smatram da je potrebno što prije osigurati da vjeronauk bude prvi ili zadnji školski sat, čime izlazimo ususret onoj djeci koja ne pohađaju vjeronauk, a danas sama sjede u hodniku škole dok nastava iz tog predmeta ne završi.

Nije li upravo vjeronauk u školama “koštao” SDP izbora 2007. godine?

HDZ je 2007. godine pobijedio na izborima jer se u kampanji služio neistinama, a novcem ukradenim putem Fimi medije i na druge načine financirao je najskuplju izbornu kampanju u hrvatskoj povijesti. Hrvatsko društvo je katoličko i takav stav naići će na otpore. A i takve teme uvijek dijele društvo.

Mislite li da bi SDP s takvom politikom i dalje bio stranka od 30 posto podrške?

Čini mi se da pitanje vjeronauka i sada dijeli društvo. Kao i mnoge druge teme koje sam otvorio u kampanji poput građanskog odgoja ili zaštite prava radnika. A naša obveza kao političke stranke je da napokon počnemo govoriti i o takvim temama, a ne da zabijamo glavu u pijesak i pravimo se da one ne postoje. Obveza je SDP-a govoriti o svim temama koje su važne građankama i građanima Hrvatske i ja od njih neću bježati. Ono što u ovim unutarstranačkim izborima predlažem ide upravo za stvaranjem ustroja stranke u kojem će članstvo i simpatizeri biti puno više uključeni u donošenje odluka i stvaranje politika. Oni će odlučiti kakvu stranku žele i kako ćemo zajedno postići da SDP ima podršku daleko veću od tih 30 posto.

Nema nevažnih tema, no je li revizija Vatikanskih ugovora nešto što bi SDP-u trebalo prvo biti u fokusu?

Tako je! Nema nebitnih tema, zbog toga sam u kampanji otvorio i temu zaštite prava radnika, među ostalim i povećanjem minimalne plaće, koja u Hrvatskoj iznosi 39 posto prosječne, a već u susjednoj Sloveniji 51 posto i smatram da se ona i kod nas mora povećati. Ali, očito je veći interes kod vas u medijima izazvalo pitanje Vatikanskih ugovora pa i u ovom intervjuu već neko vrijeme govorimo o njima, a ne o radnicima i radničkim pravima.

Kažete da Hrvatskoj treba ljevica. Koliko se danas uopće može ići lijevo, prije svega u ekonomskom smislu?

Za ljevicu postoji ogroman prostor, pogotovo kada se govori o ekonomskim temama. Ekonomski napredak je cilj, ali je pitanje na koji način će se taj cilj ostvariti. Desnica se bavi samo gospodarskim rastom, a ljevica, pogotovo socijaldemokracija, kod planiranja gospodarske politike zemlje vodi računa i o gospodarskom rastu i o društvenoj pravednosti i o održivosti rasta. Već sam kao primjer naveo pitanje minimalne plaće, ali tu je i pitanje tzv. gender gapa, odnosno razlike u plaći između žena i muškaraca, pitanje zaštite i očuvanja našeg okoliša, novih metoda razvoja poduzetništva koje uključuje povezanost poduzetnika i zajednice... Mjesta je za ljevicu na ekonomskoj sceni puno.

SDP je u svom mandatu donio Zakon o životnom partnerstvu. Treba li se stranka boriti da se homoseksualnim parovima omogući i posvajanje djece?

Zakon o životnom partnerstvu je nešto na što Hrvatska može biti ponosna. Trenutačno je prioritet raditi na njegovoj punoj provedbi u praksi, a nakon toga ćemo razgovarati o potrebnim izmjenama. Međutim, kao roditelj mogu reći da je za dijete puno važnije da u svojoj obitelji bude voljeno i poštovano od toga jesu li mu roditelji heteroseksualni ili homoseksualni par.

Kako gledate na najave izmjena Zakona o pobačaju, ima li za tim potrebe s obzirom na to da je na snazi zakon još s kraja 70-ih godina prošlog stoljeća?

Unatoč datumu donošenja, Hrvatska ima dobar i moderan zakon koji regulira pobačaj i ne mislim da ga treba mijenjati. Da je tome tako, najbolje se vidi iz brojki: u 2014. Hrvatska, u kojoj je pobačaj dopušten, imala je 3020 pobačaja, a iz Irske, u kojoj je izuzetno ograničen, više od 3700 žena je radi pobačaja putovalo u Veliku Britaniju. Dakle, njihov restriktivan zakon doveo je do većeg broja pobačaja nego hrvatski liberalan, što je jasan pokazatelj da restriktivnost zakona nije u korelaciji s brojem pobačaja. Da rezimiram: ono što podržavam je pravo žene na izbor, a ne podržavam to da grupa ljudi sazna ime žena koje su se odlučile na tako traumatičan čin te ih dočekuje u krugu bolnice i zbog toga proziva.

Kako komentirate postupke slovenskih vlasti koje će 27. listopada pokopati kosti prvih 796 od ukupno 3000 partizanskih žrtava iz Hude jame. Što bi Hrvatska o tom pitanju trebala učiniti?

Svaka, ali svaka žrtva zaslužuje poštovanje i pijetet. Stoga je obveza države da s dužnom pažnjom postupa sa žrtvama rata i poraća i da im omogući dostojno posljednje počivalište.

Što je s arhivom CK SKH. Hoćete li se zalagati da SDP promijeni zakon da SDP više ne nadzire korištenje arhive?

SDP je dokumentaciju bivšeg SKH davno predao Državnom arhivu i s njom se postupa u skladu sa Zakonom i tako već dugi niz godina. Ta je arhiva dostupna, a ako oni koji su na vlasti smatraju da zakon koji regulira pitanje postupanja s arhivskom građom treba promijeniti, neka to učine.

Kad danas “vrtite film”, imate li odgovor zašto ste izgubili izbore?

Prošla Vlada bila je najgora vlada u našoj novijoj povijesti. Srušena je ponajprije djelovanjem zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru. Nažalost, taj uspjeh nismo kapitalizirali, a kada tome pribrojimo nekoliko pogrešnih koraka u kampanji, kao i činjenicu da nismo inzistirali na provođenju izbora već u srpnju, vidljiv je razlog za neuspjeh.

Jeste li vi osobno znali da se Milanović planira sastati s Josipom Klemmom i ostalim braniteljima?

Nisam i ne bih ga podržao da sam znao za njega.

Kako komentirate postupke Kreše Beljaka i kako danas gledate na činjenicu da ste HSS-u dali pet mandata?

SDP nikada nije ulazio u samostalnu odluku drugih stranaka o njihovoj političkoj budućnosti pa neću ni ja danas. Mogu imati razumijevanja za njihove postupke, ali isto tako moram reći da nije korektno ni primjereno prema biračima i koalicijskim partnerima izaći na izbore s jednom političkom opcijom, a onda pretrčavati drugoj. Bojim se da je upravo takvo postupanje primjer onoga što narušava povjerenje građana u politiku.

Mislite li da je stranka pogriješila što nakon prošlih izbora nije mijenjala predsjednika već išla opet s Milanovićem na izbore?

Vi zaboravljate da je Zoran Milanović za predsjednika stranke izabran na unutarstranačkim izborima na kojima nije bio jedini kandidat. Članice i članovi su se odlučili za njega jer su, a i ja među njima, vjerovali da je on bolji izbor. Nismo mi parlamentarne izbore izgubili zbog toga, već zbog grešaka koje smo činili nakon tih unutarstranačkih izbora, od kojih ste neke i vi naveli.

Što je s HNS-om? Treba li po vama stranka na iduće izbore izaći samostalno ili u koaliciji?

HNS je naš dugogodišnji koalicijski partner, ne samo u državi nego i u mnogim općinama, gradovima, županijama. Suradnja s njima je nekada lakša, a nekada teža, kao i u svakoj suradnji. A kakva će biti u budućnosti, to je sada gotovo nemoguće prognozirati, međutim, o jednoj činjenici ćemo uvijek morati voditi računa, a to je možemo li sami dobiti izbore ili ne. E, o odgovoru na to pitanje ovisi i odgovor hoćemo li na neke buduće izbore sami ili u koaliciji.

Idući bismo tjedan trebali dobiti novu Vladu. Vjerujete li da će ta Vlada trajati za razliku od prošle?

S obzirom na to da su se dogovorili o onome što im je najvažnije, a to su fotelje, da o stvarnim problemima hrvatskih građanki i građana nisu rekli ni a, da je Most po ne znam koji put odstupio od svojih jamstava i garancija, sve pretpostavke za dug i uspješan brak između Mosta i HDZ-a stvorene su.

Podijeljeni su saborski odbori. Hoćete li opet biti na čelu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i očekujete li opet opstrukcije o tom pitanju?

To će ovisiti o odluci mojih kolega iz kluba zastupnika SDP-a. Držim da sam taj posao, kao i druge prije

njega, obavljao na primjeren način.

Slučaj bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića otvoren je u prošlom sazivu Sabora, ali nije zaključen. Planirate li to ponovno otvarati kao temu i u ovom sazivu i što kažete na činjenicu da Lozančić još nema novu službu?

Taj je slučaj jedan od boljih pokazatelja sveg jada Mostove i HDZ-ove vlasti. Čovjeka koji je odradio vrhunski posao za državu bacili su na ulicu. Sada će imati priliku za popravni, nadam se da će je iskoristiti.

>>Ranko Ostojić: Milanović će trebati budućem vodstvu SDP-a

>>Evo što Ostojić nudi SDP-ovcima ako ga izaberu za predsjednika stranke 

Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • Sveti@Stepinac:

    Nebi se suprotstavio. Lažeš.

  • plovidba2:

    kako srbine da se usprotiviš

  • Avatar Peterančan
    Peterančan:

    Odlično za Hrvatsku ako ovaj postane predsjednik S(rpske)D(ravnokradne)P(artizančije), ovi nestaju sa političke scene i konačno u zemlji zdrava klima. A Ostojčić onda na samohodnu poljoprivrednu alatku, i papa. Zamislite kaj bolesnika smeta, Milan Ović se sastal sa čovjekom koji je ... prikaži još!e branil Hrvate od Ostojinih, pa sram ga bilo.