Nakon što su joj dvojica prijatelja bila ubijena – jedan izrešetan, drugi izboden – Shan je pomoć potražila kod ChatGPT-a. Iza sebe je imala pokušaje kontakta s klasičnim službama mentalnog zdravlja, ali “chat”, kako je počela zvati svoj AI “prijatelj”, djelovao joj je sigurnije, manje zastrašujuće i, što je za nju bilo presudno, uvijek dostupan.
Tinejdžerica iz Tottenhama time se pridružila otprilike 40 posto mladih od 13 do 17 godina pogođenih nasiljem, koji se prema istraživanju među više od 11.000 mladih u Engleskoj i Walesu sve češće okreću chatbotovima. Istraživanje Zaklade Youth Endowment Fund pokazuje da i žrtve i počinitelji nasilja znatno češće koriste umjetnu inteligenciju za emocionalnu podršku nego njihovi vršnjaci, što je potaknulo upozorenja stručnjaka da “djeci u riziku treba čovjek, a ne bot”, prenosi Guardian.
Rezultati sugeriraju da chatboti popunjavaju prazninu koju sustav mentalnog zdravlja s dugim listama čekanja često ne uspijeva pokriti. Mnogi mladi AI doživljavaju empatičnijim i privatnijim od klasičnih savjetovališta. Privatnost je, naglašavaju autori istraživanja, jedan od ključnih razloga zbog kojih se na AI oslanjaju i žrtve i počinitelji kaznenih djela.
Shan, danas 18-godišnjakinja, najprije je koristila Snapchatovu AI-funkciju, a potom prešla na ChatGPT, koji joj je dostupan “u dvije sekunde, bilo kad, danju ili noću”. - Osjećam ga kao prijatelja. Manje je zastrašujući, nitko me ne osuđuje. Ako mu napišem: ‘Hej, bestie, trebam savjet’, odgovorit će mi kao najbolja prijateljica: ‘Tu sam, girl’ - kaže.
Istraživanje je pokazalo da je svaki četvrti tinejdžer u protekloj godini koristio AI chatbot za mentalnu podršku, pri čemu su crna djeca dvostruko sklonija takvoj praksi od bijele djece. Mladi koji čekaju dijagnozu ili tretman, ili su odbijeni, mnogo češće pomoć traže na internetu nego oni koji već dobivaju stručnu podršku.
Za Shan je ključna bila stalna dostupnost i činjenica da AI neće informirati učitelje ili roditelje, za razliku od školskog terapeuta za kojeg je smatrala da je otkrivao njezine povjerljive razgovore. Dječaci uključeni u bande također su, navodi, sigurnije tražili savjete od chatbota nego od odraslih, bojeći se da bi informacije mogle završiti kod policije ili neprijateljskih skupina.
- Sustav je potpuno slomljen. Kod chatbota odgovor dobiješ odmah. Ako moraš čekati godinu ili dvije na bilo kakvu pomoć, naravno da ćeš odabrati ono što odgovori za par minuta - rekao je drugi mladi korisnik, koji je želio ostati anoniman.
Izvršni direktor Youth Endowment Funda Jon Yates poručuje: - Previše mladih pati, a ne može dobiti pomoć koja im treba. Nije čudno da dio njih poseže za tehnologijom, ali moramo im ponuditi bolju podršku. Pogotovo onima najranjivijima.
Rastu i zabrinutosti oko rizika dugotrajne komunikacije djece s chatbotovima. OpenAI, tvrtka koja stoji iza ChatGPT-a, suočava se s više tužbi, među ostalim i od obitelji mladih koji su počinili samoubojstvo nakon dugotrajnih interakcija s AI-jem. U slučaju 16-godišnjeg Adama Rainea iz Kalifornije, koji si je oduzeo život u travnju, OpenAI odbacuje odgovornost te tvrdi da sustav sve bolje prepoznaje znakove emocionalne krize i usmjerava korisnike prema stvarnoj pomoći. Tvrtka je u rujnu najavila i mogućnost obavještavanja nadležnih institucija ako korisnici počnu ozbiljno govoriti o samoubojstvu.
Istraživačica mladih i mentalnog zdravlja Hanna Jones upozorava, pak, na izostanak regulacije: - Imamo alat koji vam tehnički može odgovoriti na bilo što – kao čarobna knjiga. Zvuči nevjerojatno, ali i opasno. Mladi koriste ChatGPT za nešto za što nije dizajniran. Potrebna su nam pravila utemeljena na dokazima, ali i na glasu mladih. Ovo nije svijet u kojem smo mi odrasli odrastali. Ne možemo ni zamisliti kroz što prolaze današnji tinejdžeri.
Otvori KEKS Pay
