Puno zaraženih, ali nema teških slučajeva

Capak o aktualnoj situaciji s COVID-om u Hrvatskoj: 'Nismo nikada rekli da maske ne treba nositi'

Zagreb: Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/9
25.10.2022.
u 11:25

Nismo nikada rekli da maske ne treba nositi, ali to je sad u formi preporuke svugdje gdje je puno ljudi i gdje se ne može držati razmak. Vidimo da neki nose, naročito oni koji procijene da je to potrebno njima, zbog određenih drugih bolesti, rekao je u studiju Večernjeg lista Krunoslav Capak.

Kakva nas epidemiološka slika čeka na zimu, kakvo je stanje s cijepljenjem, ali i postoji li mogućnost novog uvođenja mjera za sprečavanje širenja koronavirusa Lani Kovačević prokomentirao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Jesu li stroge epidemiološke mjere definitivno stvar prošlosti i može li se garantirati da se za njima više neće posegnuti?

Garantirati ne možemo jer kad bi se situacija pogoršala, posegnuli bismo za mjerama. Naučili smo nešto iz gotovo tri godine rješavanja pandemije; lockdown i mjere zabrane okupljanja neće biti potrebne, hoće li druge, vidjet ćemo, ali u ovom trenutku nema potrebe. Omicron je blaža varijanta bolesti koja dominira, nemamo zapunjavanja bolnica, što je najgore što se u epidemiji korone može dogoditi, a dogodilo se nekim zemljama, nama nikad. Pretpostavka je da, ako ostane kako jest, do toga ne može doći. Još su ostale obvezne maske u zdravstvenom i socijalnom sustavu.



U kojoj varijanti bi se opet maske eventualno uvodile u šire primjene?

Nismo nikada rekli da ih ne treba nositi, ali to je sad u formi preporuke svugdje gdje je puno ljudi i gdje se ne može držati razmak. Vidimo da neki nose, naročito oni koji procijene da je to potrebno njima, zbog određenih drugih bolesti.

Kakva je trenutačna situacija s virusom?

Imamo još prilično veliki broj slučajeva dnevno, nisu male brojke, ali nemamo teških slučajeva. Nema puno ljudi na respiratoru, nema puno smrti. Omicron je blaža varijanta i, naravno, predstavlja problem onima kojima se dogodi teža bolest, ali uglavnom nema težih slučajeva koji zahtijevaju hospitalizaciju. Brojke nam sad padaju više od dva tjedna, imali smo porast na početku školske godine, ali omicron sad jenjava, puno ljudi je preboljelo, puno se cijepilo, zaštita je dobra. Ako se ne dogodi mutacija, brojke će ostati kakve i jesu. Blagi porast očekujemo kad dođe hladnije vrijeme i ljudi budu uglavnom u zatvorenom, ali ne mislimo da će brojke drastično rasti.

Spomenuli ste mutaciju, znamo da je to teško predvidjeti, ali trebamo li strahovati?

Ne bih rekao da trebamo strahovati. Virus stalno mutira, imali smo nekoliko valova virusa koji je promijenio genetske sekvence pa su ljudi više puta obolijevali, obolijevali su i cijepljeni jer virus uči kako da zaobilazi naš imunitet. I sad u cirkulaciji imamo veliki broj vrsta omicrona, neke pokazuju potencijal da budu više zarazne, ali maligne varijante s težim bolestima nema.

S kakvim se posljedicama nose onih koji su virus preboljeli?

Radi se o post-covid ili long-covid sindromu. Covid je ozbiljna bolest, netko preboli teže, netko lakše, međutim, vrlo često se, nakon preboljenja, ili nakon nekog vremena što je sve u redu, recimo mjesec-dva, pojave simptomi kojima se ne zna uzrok, i to nazivamo post-covid. Najčešće ljudi imaju respiratorne poteškoće, ali može biti napadnuti i bilo koji drugi organski sustav. I neurološki sindromi se javljaju, primjerice ono što zovemo "zamagljeni mozak", zbog kojeg čovjek teško pamti, odnosno ne može se sjetiti stvari, bilo da je riječ o kratkoročnom ili dugoročnom sjećanju. Tu su i brojni drugi simptomi za koje treba potražiti pomoć i koji se onda liječe. Sam uzrok se liječiti ne može jer radi se o Covidu koji zasad liječiti ne možemo. O post-covidu se sve više govori i ima sve više takvih slučajeva. U prošloj ih je godini bio mali broj, sad raste, a podaci koje sam tražio za jedan okrugli stol pokazali su da se, u ovom trenutku, više od 50 tisuća ljudi od post-covida liječi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Oko tri tisuće zbog post-covida završilo ih je u bolnici. U početku nismo znali da se ti određeni simptomi mogu pripisati Covidu, ali mi smo otvorili post-covid ambulante gdje se liječe simptomi i ljudima se može pomoći.

24.10.2022. Zagreb- Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL (ilustracija)

Kakav je odaziv na cijepljenje?

S odazivom ne možemo biti zadovoljni, iako je interes za cijepljenje novim Pfizerovim kombiniranim cjepivom "wuhan - omicron 4 i 5" nešto veći. Trećom i četvrtom dozom cijepi se oko dvije tisuće ljudi dnevno, dok prva doza ide jako malo, svega nekoliko dnevno. Blizu smo brojke od 50 tisuća cijepljenih novom Pfizerovom varijantom, naručili smo je u dovoljnim količinama i pozivamo na cijepljenje, bilo u ambulantama ili cijepnim punktovima.

Zašto u Hrvatskoj nema lijeka za Covid koji je nabavilo 37 zemalja?

Mi smo preventivna ustanova i ne bavimo se nabavom lijekova, pa ne mogu dati točan odgovor. Ali s obzirom da smo u dnevnom kontaktu, Ministarstvo zdravstva radi da se donacijama i bilateralnim ugovorom s Pfizerom nabavi Paxlovid. Remdesivira ima, ali nije došlo do centralne nabave Europske komisije za Paxlovid, zato se radi na ugovoru s Pfizerom.

Krenulo je i cijepljenje protiv gripe.

Da, krenulo je dobro, 600 tisuća doza smo nabavili, a dodatne se mogu nabaviti uvijek. Što se tempa tiče, teško je govoriti jer se cijepi na puno mjesta, u ambulantama primarne zdravstvene zaštite. Međutim, iz kontakta s kolegama na terenu, znamo da je cijepljenje krenulo dobro i pozivamo sve koji spadaju u rizične skupine da se odazovu. Ove godine nema epidemioloških mjera koje bi štitile i od gripe, ne nose se maske pa pretpostavljamo da će sezona gripe biti nešto intenzivnija, da će biti više oboljelih. Kad je krenulo cijepljenje protiv Covida, neke zemlje su cijepile paralelno i protiv gripe, mi smo bili oprezni jer su epidemiolozi preporučili da se ne cijepi istovremeno, da razmak bude dva do tri tjedna, ali danas znamo da to nema nikakve veze i da se može cijepiti paralelno.

Uvedena je izolacija za povratnike iz Ugande zbog ebole. Koliko je takvih putnika?

Malo, nemamo puno povratnika. Prošli tjedan jedna je osoba stavljena pod nadzor, a on sam ovisi o tome je li netko bio u kontaktu s osobom koja ima ebolu, je li samo bio u određenom području itd. Ako jest bio u kontaktu, nadzor je strog, prva pojava temperature znači hospitalizaciju i test na ebolu. Sjećate se vjerojatno 2015. godine, kad je u Africi bilo 20-ak tisuća slučajeva ebole, odradili smo i nekoliko vježbi s dočekom ugroženih sa simptomima, bili smo spremni, a i sad smo. U ovom trenutku ide se na procjenu rizika i 21-dnevni zdravstveni nadzor.

Koliko je korona unazadila naš zdravstveni sustav?

Nije ga unazadila, nego se, zbog ogromnih broja hospitalizacija, zdravstveni sustav preusmjerio na tu jednu bolest. Bila je potrebna i izolacija pa nije bio moguć kontakt s liječnikom osim za hitne slučajeve, što je dijagnostiku odgodilo na neko vrijeme. Podaci, međutim, pokazuju da su brojke šest do devet mjeseci nakon početka pandemije bile iste kao i 2019. Izgubljeno vrijeme zbog korone sada se nadoknađuje, a naš zdravstveni sustav je pokazao strahovito veliku fleksibilnost. Kad u jednoj bolnici s rutinom u jednom danu od 30 kreveta za infektivne bolesnike napravite 300, 600 ili 900, vidite otpornost na krizne situacije. Čitav zdravstveni sustav se prilagodio i odradio, druge varijante nije bilo. Prvo se trebalo baviti jednom bolešću pa nadoknaditi sve što je propušteno, a mnogi drugi zdravstveni sustavi to nisu uspjeli.

24.10.2022. Zagreb- Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL (ilustracija)

Zašto onda taj zdravstveni sustav ne cijenimo? Pitam to u kontekstu ljudi koji ondje rade i imaju male plaće.

Sad je situacija takva da nam je perspektiva, zbog inflacije i poskupljenja, energetske krize i rata gotovo u neposrednom susjedstvu, poprilično teška. Normalno je da su ljudi zabrinuti pa traže od svih sustava maksimum. Pritisak je na sve resore, nije samo u zdravstvu, u obrazovnom sustavu je slično. Ljudi traže više zbog neizvjesnosti. Mislim da je naš zdravstveni sustav, a radim 35 godina u zdravstvu i obišao sam dosta zemalja svijeta, u odnosu na novac koji se izdvaja po glavi, izuzetno kvalitetan.

Kad gledate tri godine borbe s koronom unatrag, biste li što promijenili?

Puno toga, ali nažalost, to nije realno. Na početku nismo znali što nas čeka i što će se događati. Sad znamo da za budućnost moramo planirati i bolje se pripremiti zajedno sa zemljama Europe. Moramo povezati naš zdravstveni sustav s drugima, kvalitetnije i brže se dogovarati jer dogovora na razini Europe nije bilo. Mi smo, kao Hrvatska, znali što bi trebalo implementirati, ali nismo mogli jer su komunikacije brze. Uzmimo Wuhan za primjer. Koliko je građana Hrvatske čulo za Wuhan prije pandemije? Ja, konkretno, nikad. Kad je krenula epidemija, vidio sam da je to ogroman grad s 20-ak letova za Europu dnevno. Kinezi rade u Europi, Europljani ondje i nemoguće je bilo zaustaviti komunikaciju. A mogli smo zaustaviti avione, dolazak stranaca, stavljati u karantenu naše koji dolaze. Iako, zero-covid, što su imali Kinezi, sve se kasnije vratilo. Koji su trebali oboljeti, jesu. Neke stvari je bilo nemoguće predvidjeti i napraviti. Sad znamo da nam treba bolja priprema za krizne situacije, osobe koje se time bave sustavno i znaju što treba. Mi nemamo kapacitete, nismo mogli staviti kontejnere i ljude za testiranje na granice, morali smo zvati civilnu zaštitu. Nadam se da ćemo znati još bolje reagirati, a reagirali smo dobro.

Video: Nancy Pelosi stigla u Zagreb

Ključne riječi

Komentara 50

ND
Necijepljeni degenerik
11:28 25.10.2022.

O, evo nam i Capka. Druže Capak, čestitamo vam na 8. mjestu po broju umrlih na svijetu. Ne bi čovjek rekao da od bezveznog hadezeovskog uhljeba može doći išta vrijedno, ali 8. mjesto na svijetu je fenomenalan uspjeh. Samo raditi svoj posao i iza sebe ostaviti 24 tisuće mrtvih, time se ne mogu podičiti tek rijetki.

JU
Jugovina
11:46 25.10.2022.

Epidemiolog Plenković će odlučiti kada se nose maske a ne Capak.

MB
MB365
11:28 25.10.2022.

Mene samo čudi kako su ovi necijepljeni preživjeli, nisu im davali nikakve šanse, zvali su ih bioteroristima, cijepi se i misli na druge bio je moto za cijepivo koje zapravo nikada i nije testirano da spriječava širenje zaraze. Ipak se ispostavilo da su skeptični bili u pravu jer cijepljeni češće oboljevaju od covida očito zbog oslabljenog imuniteta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?