Do 21. veljače na e-savjetovanju je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Provedba aktualnog Zakona o komasaciji ukazala je, naime, na određene poteškoće u primjeni pojedinih odredbi. Uočeno je da je, kako obrazlažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, teško, pa i gotovo nemoguće postići uvjet za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija od najmanje 50 plus jedan posto, uz uvjet da je u njihovu vlasništvu najmanje 67 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na području na kojem se komasacija planira.
Pokazalo se i da su pojedini rokovi prekratki te da su neki uvjeti iz postupka komasacije teško ostvarivi. Osim toga, prije donošenja zakona interes za komasaciju pokazale su 23 jedinice lokalne samouprave s površinom oko blizu 50.000 hektara, no interes je splasnuo kad se trebalo prijaviti na javni poziv za odabir određenog područja za provođenje komasacije s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. godine koji je objavilo Ministarstvo. Javnim pozivom planirana su okvirno dostupna financijska sredstva u iznosu od 39,8 milijuna eura, od čega je nešto više od 33 milijuna iz mehanizma za oporavak i otpornost. U izmjenama Zakona predlaže se, uz ostalo, da je uvjet za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija to da vlasnici zemljišta koji su dali suglasnost u svom vlasništvu imaju najmanje 50 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na kojem se planira komasacija. Propisuje se i duži rok zamjene zemljišta u komasaciji, kao i mogućnost da je zemljište obuhvaćeno komasacijom na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.
Prihvate li te izmjene, Ministarstvo će imati samostalnu mogućnost za provedbu komasacije na određenoj površini poljoprivrednog zemljišta u interesu Republike Hrvatske radi ispunjenja zacrtanih planova. Izmjene i dopune ići će po hitnom postupku kako bi se, pojašnjavaju, kroz olakšavanje uvjeta omogućilo ispunjenje uvjeta iz NPOO-a i otklonile eventualne prepreke za povlačenje sredstava.
Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije po produktivnosti prirodnih resursa i po učinkovitosti kojom ih koriste poljoprivredna gospodarstva, pa je cilj da se komasacijom smanji broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku ili korisniku te poveća površina pojedine parcele. U Ministarstvu ističu da se rješavanjem imovinskopravnih odnosa višestruko utječe na učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem, a u konačnici dovodi i do smanjenja iseljavanja iz sela.
U Hrvatskoj se 58,3 posto poljoprivrednog zemljišta koristi kao oranice i vrtovi, 36,2 kao livade i pašnjaci, 2,6 posto kao voćnjaci, 1,4 posto kao maslinici i 1,3 posto kao vinogradi. Prema podacima iz Upisnika, poljoprivrednici su na dan 31. prosinca 2023. ukupno koristili 1,160.027 hektara poljoprivrednog zemljišta. Najveći broj od ukupno 164.630 poljoprivrednika koristi površine do pet hektara, njih 76,5 posto, a jedan poljoprivrednik u prosjeku koristi sedam hektara poljoprivrednog zemljišta. Čak 39.600 poljoprivrednika ima poljoprivredne površine manje od jednog hektara, a najviše je onih sa zemljištem do tri hektara, 51.900. Više od sto hektara ima njih 1370.
GALERIJA Osvanuli ljutiti transparenti usred Splita, netko se okomio na gradsku vlast: 'Boki, dobije li mala dnevnicu...'
Otvori KEKS Pay
Poticaji su cista prevara. Dok god se nece poticaji dobivati kao odbitak od poreza po prodaji do tada ce se isti krasti. Pogledajte samo sto se radi s pasnjacima i konjima u lici!!!