Bolnice moraju svesti liste čekanja na manje od 200 dana do kraja godine, a najveći problem za to skraćivanje predstavljaju pregledi magnetskom rezonancom (MR), dermatoskopija i pregledi kod imunologa, koji se najdulje čekaju, čulo se na konferenciji MedMed koja se u organizaciji Zbora medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva održava tradicionalno u Grožnjanu.
- KBC Sestre milosrdnice to nastoji riješiti tako što smo MR uveli i subotom, a sad razmišljamo da to bude i nedjeljom, ali to sve treba i platiti - kazao je prof. Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice na panelu pod nazivom Aktualna pitanja vezana uz reformu bolničkog sustava.
Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu napomenuo je da je istina kako se stalno povećava broj dijagnostičkih i intervencijskih medicinskih postupaka, ali ponovno je naglasio da se broj liječnika u Hrvatskoj posljednjih godina povećao najviše u usporedbi s drugim zemljama u okruženju. U deset godina ta je brojka narasla za 3500 pa imamo 21% više liječnika nego 2013. kad ih je bilo 13 tisuća.
VEZANI ČLANCI:
- Jedan od najvećih problema u zdravstvu su duge liste čekanja. To su javno-privatni rad, nedostatak evidencije, pad produktivnosti rada a ne pad broja liječnika, govore iskustva zemalja u okruženju – iznio je dr. Jurković. Zdravstvene potrebe povećavaju se sa starenjem stanovništva, ističe doc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
- S većim brojem pacijenata starijih od 65 godina, eksponencijalno raste potrošnja kadrovskih i materijalnih resursa u zdravstvu, a hrvatsko stanovništvo uvelike stari i za osam godina ima ćemo više od milijun starijih od 65 godina – ukazuje Luetić. Iznio je i podatke o nekim specijalistikama koje su posebno kritične u smislu njihova nedostatka, zbog čega je otežan pristup pacijentima koji trebaju tu vrstu zdravstvene usluge. Tako je kazao da dermatologija sve više prelazi u privatne ordinacije a sve manje je dermatologa u javnom zdravstvu: trenutno je omjer 53% u javnom naprema 47% u privatnom i trend raste. Nekoliko hrvatskih županija nema uopće patologe ni mikrobiologe.
Liste čekanja među ostalim značajno su se produžile i zbog masovnog slanja pacijenata na magnetsku rezonancu, a da je to nerijetko i bespotrebno govori podatak da je 70% nalaza MR-a negativno, na što upozorava prof. Neven Ljubičić. Medicinska tehnologija strahovito brzo napreduje, pretrage se usložnjavaju i sve ih je više. Neke pretrage koje su se do nedavno radile samo u velikim bolnicama, sada rade i manje bolnice pa se pretrage i zbog toga generiraju. Kardiologinja dr. Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) tako navodi da se koronarografija sada radi i u pulskoj općoj bolnici. Prof. Neven Ljubičić, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva pak podsjeća kako ne bi svaka bolnica trebala raditi sve i kako struka treba donijeti odluku o mreži bolnica.
- Jer ako netko operira manje od pedeset operacija debelog crijeva godišnje, može biti ubojica jer je to nedovoljno iskustva – ukazuje prof. Ljubičić. Kad od Nove godine država preuzme osnivačka prava bolnica od županija, neće biti značajnije promjene ni za pacijente ni za zaposlenike. - Država će direktno plaćati dugove bolnica, ali ako ne napravimo novu mrežu djelatnosti, ništa nismo napravili – kaže prof. Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice.
>> VIDEO Druga od ukupno šest brodica Hitne usidrena u Zadru: 'Možemo biti ponosni na naša postignuća'
O čemu oni to, smanjenju lista čekanja, pa kako će ond aprivatnici obrtati lovu, a usput to zbači da se povećavaju šanse za izlječenje siromašnima, a nadalje, to znači najmanje 4 sata rada efektivno dnevno , a zdravstvo ionako , , u prosjeku , najviše radi od zaposlenih na državnom koritu za koje je većinom najteže doći i otići sa posla .