Još je radijska izvedba knjige o invaziji Marsovaca na Zemlju, koju je 1938. izveo Orson Welles, a izazvala je masovnu histeriju među Amerikancima, pokazala u kojoj mjeri je moguće nekom dezinformacijom djelovati na ljudsko ponašanje. Fenomen sličnog tipa događa se posljednjih petnaestak godina u vezi s cijepljenjem. Širenjem internetskih platformi i društvenih mreža svaka se informacija i tvrdnja lako dijeli do neograničenog broja ljudi koji ih često prihvaćaju nekritički, potpuno zanemarujući pitanje njihove vjerodostojnosti i izvora iz kojih potječu.
Zbog svega je došlo do opasnog javnozdravstvenog paradoksa – pada cijepnih obuhvata i ponovne pojave bolesti koje su iskorijenjene tako davno da današnji građani mlađe i srednje dobi i ne znaju za njih, odnosno nepostojanje tih bolesti smatraju dobrim razlogom za necijepljenje protiv njih. U pandemiji COVID-19 taj je trend buknuo. To je bila prva pandemija s kojom se čovječanstvo suočilo u eri interneta i suvremenih medijskih platformi pa su se u kratkom vremenskom periodu vidjele posljedice brzog širenja dezinformacija. Velik broj ljudi priklonio se teorijama zavjere, a epidemiološke mjere dočekane su s nepovjerenjem, u pojedinim slučajevima s otvorenim suprotstavljanjem pa i prosvjedima i agresivnim incidentima. Svjetska zdravstvena organizacija ovo je stanje nazvala infodemijom.
Među prvim hrvatskim kampanjama za točne i istinite informacije vezane uz medicinske i zdravstvene teme bio je projekt Medicinski potvrđeno, kojim se Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku uključio u fact-checking. Na istoimenoj platformi objavljen je niz provjerenih i recenziranih članaka s osvrtom medicinskih profesionalaca, koji objašnjavaju zašto pojedina objava ima ili nema temelje u medicinskoj znanosti.
Voditeljica projekta Medicinski potvrđeno, prof. Ines Drenjančević, predsjednica Katedre i Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku, kaže kako su u medijima svih vrsta prisutne brojne dezinformacije, misinformacije i malinformacije koje su često utemeljene na želji za financijskom dobiti.
– Posljednjih smo godina svjedoci dramatičnog porasta količine zdravstvenih informacija dostupnih javnosti, no u isto vrijeme i naglog širenja dezinformacija. Internet, društvene mreže i neprovjereni mrežni izvori omogućuju brzu distribuciju sadržaja, često bez odgovarajuće provjere točnosti ili vjerodostojnosti. Zdravstvene dezinformacije mogu imati katastrofalne posljedice, od smanjenja povjerenja u znanstvene činjenice, do ozbiljnih zdravstvenih problema koji proizlaze iz pogrešnih informacija, poput odustajanja od cijepljenja, krivog korištenja lijekova ili prihvaćanja opasnih alternativnih terapija. Cilj projekta bio je osnažiti medijske djelatnike, ali i javnost u prepoznavanju i borbi protiv dezinformacija te razvoju "alata", odnosno metodologije za filtriranje i prepoznavanje dezinformacija kao i davanje medicinski (znanstveno) utemeljenih točnih informacija – pojašnjava prof. Ines Drenjančević.
U projektu je, navodi, sudjelovalo šest stalnih i nekoliko povremenih recenzenata, profesora Medicinskog fakulteta Osijek različitih specijalnosti i ekspertiza koji su pregledavali medijske napise što su ih prikupili novinari suradnici na projektu i, koristeći ključne riječi u međunarodnim bazama znanstvenih časopisa, tražili argumente kojima su se medijski napisi kategorizirali u "medicinski štetno", "medicinski upitno" i "medicinski potvrđeno" te recenzirali medijske napise.
– Projektom smo utvrdili da je iznimno velik broj medicinski upitnih članaka koji se nekritično, bez provjere prenosi s različitih vanjskih i internih izvora poput portala i društvenih mreža. Poseban problem su različiti oglasi za "čudotvorne, besplatne lijekove", međutim, oglasi nisu bili predmet ocjenjivanja. Nadalje, događa se da se ista tema koja je već klasificirana kao medicinski upitna opet pojavljuje u medijima, dnevnim listovima s istim zastrašujućim, bombastičnim naslovima. Zaključili smo da je nužno nastaviti ovaj rad te još više senzibilizirati medijske djelatnike na potrebu kritičnog, informiranog, objektivnog i istinitog informiranja javnosti, a ne samo skupljanja "clickbaita" ili čitanosti – kaže prof. Ines Drenjančević.
Jedan od mitova o kojima profesorica govori, a koji se i nakon rasvjetljavanja na Medicinski potvrđeno ponovno objavljuje u medijima je i onaj o opasnostima od aluminijskih spojeva u dezodoransima. U prosincu prošle godine recenzenti s osječkog MEF-a naveli su da tvrdnja o opasnostima dezodoransa nije potvrđena, no prije nepunih mjesec dana jedan je dnevni list objavio tekst pod naslovom: "Dezodoransi mogu izazvati ovaj rak: evo koji su najopasniji, sadrže ovu tvar koja začepljuje znojne žlijezde!", no taj naslov istovremeno je pobijen već u prvom pasusu teksta.
"Aluminijski spojevi koriste se kao aktivni sastojak u antiperspirantima. Oni stvaraju privremeni 'čep' u kanalu znojne žlijezde koji zaustavlja protok znoja na površinu kože. Neka istraživanja sugeriraju da se aluminij iz antiperspiranta, koji se često nanosi i ostavlja na koži u području pazuha blizu dojke, može apsorbirati u kožu i imati učinke slične estrogenu. Budući da estrogen potiče rast stanica raka dojke, neki su znanstvenici postavili pitanje mogu li aluminijski spojevi iz antiperspiranta pridonijeti razvoju raka dojke. Također je predloženo da aluminij može imati izravno djelovanje u tkivu dojke. Međutim, do danas nijedno istraživanje nije potvrdilo značajne štetne učinke aluminija koji bi povećali rizik od raka dojke."
Prof. Drenjančević analizirala je recentnu znanstvenu literaturu i istraživanja i, pedantno precizno navevši sve relevantne izvore koje je konzultirala, ustvrdila da su za nastanak karcinoma dojke navedeni uzroci: konzumacija alkoholnih pića, dietilstilbestrol (sintetski estrogen), estrogensko-progesteronska kontraceptivna sredstva i estrogensko-progesteronska menopauzalna terapija, te ionizirajuća zračenja. Aluminijske soli kao takve nisu povezane s karcinomom dojke. Dodatnim pretraživanjem pubmed baze, s ključnim riječima: aluminium salts, toxicity, breast cancer, dobiveno je devet znanstvenih radova, od toga 1 sistematski review koji je analizirao 469 studija i nije pronađena povezanost korištenja kozmetičkih proizvoda (poput navedenih u recenziranom članku) i raka dojke, stoji u njezinoj recenziji.
Druga recenzija dostupna na Medicinski potvrđeno tiče se članka vrištećeg naslova: "Od želje da smršave mogli bi umrijeti, evo dokaza: Izdano hitno upozorenje zbog strašne nuspojave popularnog lijeka". U članku se iznosi tvrdnja da "stručnjaci upozoravaju kako popularni lijekovi za mršavljenje, poput Ozempica, Mounjara i Wegovyja, mogu povećati rizik od depresije i suicidalnih misli zbog poremećaja razine dopamina, hormona koji regulira raspoloženje".
Točnost ovih tvrdnji analizirala je prof. Ines Bilić Ćurčić, specijalistica interne medicine i endokrinologije s Katedre za farmakologiju osječkog MEF-a, a zaključila je da su tvrdnje u toj objavi tek djelomično znanstveno utemeljene.
"U navedenom članku koriste se neopravdano senzacionalistički natpisi koji impliciraju da lijekovi za mršavljenje kao što su Ozempic, Mounjaro i Wegovy mogu uzrokovati smrt. Naime, u članku se spominje nedavno publicirana studija u časopisu Current Neuropharmacology u kojoj se navodi da navedeni lijekovi GLP-1 mogu poremetiti razinu dopamina kod osoba s genima koji smanjuju aktivnost dopamina, međutim bitno je naglasiti da se radilo o računalnoj simulaciji, a ne biološkom istraživanju, na temelju kojeg ne možemo donijeti definitivne zaključke. S druge strane, nedavno je publicirana metaanaliza pet randomiziranih kliničkih ispitivanja koja ima najveću razinu dokaza navodi kako su odrasli liječeni GLP-1RA pokazali znatno poboljšanje simptoma depresije u usporedbi s onima liječenima kontrolnim tvarima. U zaključku se navodi kako bi GLP-1RA mogli biti potencijalna terapija za ublažavanje depresivnih simptoma kod ljudi. U zaključku, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se pokazao stvarni učinak ovih lijekova na depresiju", zaključak je ove recenzije.
Pod naslovom "U Hrvatsku nije stigao nikakav besplatan lijek za dijabetes, niti ga nudi dr. Ivan Marić – Riječ je o prijevari!" prof. Bilić Ćurčić razotkriva potpuno lažnu objavu koja nudi navodni besplatni lijek i u kojoj se spominje navodni dr. Ivan Marić, profesor Katedre za endokrinologiju, član različitih međunarodnih društava i istraživač s 45 godina iskustva.
"Provjerom u bazi podataka hrvatskih liječnika nije pronađen endokrinolog s tim imenom i prezimenom. Također, društva i organizacije spomenute u članku ne postoje, a provedenom analizom fotografije korištene u članku, otkriveno je da je ista preuzeta s YouTubea iz promotivnog videomaterijala Istraživačkog instituta za traumatologiju i ortopediju Republike Kazahstan. U tom videomaterijalu govori ravnatelj Nurlan Batpenov, a ne dr. Ivan Marić, što znači da je osoba u članku vjerojatno izmišljena, te je došlo do manipulacije identitetima.
Prevaranti u ovom članku čak navode da izmišljeni dr. Ivan Marić tvrdi kako njihov lijek Dia Active djeluje na staničnom nivou aktiviranjem Langerhansovih otočića. Na taj način, navodno je moguće započeti proizvodnju vlastitog inzulina, dok aktivni sastojci normaliziraju osjetljivost organizma na taj hormon. Paralelno, Dia Active stimulira opskrbu krvlju, čime se poboljšava ishrana tkiva, osiguravajući efikasno uklanjanje toksina. Osim toga, metabolički procesi dolaze u ravnotežu. Dakle, u pozadini uklanjanja glavnog uzroka dijabetesa, šećer se stabilizira, a u svim organima i tkivima započinju procesi regeneracije za potpuni i konačni oporavak", detaljno recenzira liječnica te zaključuje:
"Šećerna bolest jest neizlječiva kronična bolest, a lijekovi s dokazanom učinkovitošću za regulaciju glikemije odobreni od regulatornih tijela kao što su Europska agencija za lijekove te Američka agencija za hranu i lijekove, dostupni su građanima u RH bez ili s minimalnom nadoplatom ovisno o tome jesu li na osnovnoj ili dopunskoj listi HZZO-a. Spomenuti Dia Active jest biljni preparat (iako nigdje ne piše ni koji biljni sastojci su u pitanju) koji nema dokazanu učinkovitost niti je ispitan u kliničkim ispitivanjima te stoga nije poznato ni koliko je njegova primjena sigurna. Ova tvrdnja nije točna s obzirom na to da ne postoji nijedan publicirani znanstveni rad ni kliničko ispitivanje koje bi potvrdilo ovu pretpostavku."
Među brojnim tvrdnjama iz medija koje su stručnjaci provjeravali su i one o probioticima. Za njih prof. Drenjančević navodi da mogu imati pozitivan učinak na zdravlje probavnog i urogenitalnog sustava, što potvrđuju relevantne znanstvene studije, međutim, tvrdnje da takvi proizvodi pomažu kod problema s težinom, nadutošću, kožom ili menstrualnim bolovima zasad nemaju uporište u kliničkim dokazima. Potrošači bi takve poruke trebali tumačiti s oprezom i prije uporabe proizvoda konzultirati se sa stručnjakom, poručuje.
Medicinski potvrđeno bio je dvogodišnji projekt čiji je prvi dio završen ljetos, ali stručnjaci na toj platformi i dalje objavljuju recenzije raznih neprovjerenih tvrdnji koje mogu utjecati na ljudsko zdravlje.
Prije godinu dana razvijena je središnja nacionalna internetska platforma za provjeru točnosti informacija "Točno tako", u sklopu projekta "Uspostava sustava provjere točnosti informacija", financiranog u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) EU. Nositelji tog projekta vrijednog šest milijuna eura su Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije. Informacije se objavljuju i arhiviraju na platformi Točno tako, a provjeravaju ih neovisni provjeravatelji informacija (fact-checkeri). Putem dva javna poziva za dodjelu bespovratnih sredstava odabran je ukupno 21 projekt neovisnih provjeravatelja točnosti informacija. Nositelji projekata su znanstveno-obrazovne ustanove (sveučilišta, fakulteti, visoka učilišta, veleučilišta, instituti) i udruge civilnog društva, samostalno ili u partnerstvu.
Pri puštanju platforme u rad rečeno je da je svrha razvoja "Točno tako" borba protiv dezinformacija kroz dostupnost točnih i provjerenih izvora informacija svim medijima u njihovom izvještavanju, istraživačima, stručnjacima, ali i svim građanima koji se žele boriti protiv dezinformiranja i širenja lažnih vijesti.
"Dezinformacijske kampanje među ostalim imaju cilj proizvesti nepovjerenje u tradicionalne izvore vijesti i informacija te stvoriti dojam da se više nikome ne može vjerovati. Mediji tako postaju dio problema i žrtve takvog okruženja", kazala je tada ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naglasivši kako je cilj razvoja te platforme "podići razinu informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja te korištenja društvenih mreža", kao i povratiti povjerenje opće javnosti u medije kroz potporu kvalitetnom novinarstvu.
Posla za fact-checkere ne nedostaje, naprotiv, čini se da ga je sve više. Netočne, iskrivljene, lažne i neprovjerene informacije javljaju se u svim područjima – od hrane, ekonomije, društva, politike, pravosuđa, do klime, okoliša, tehnologije, mladih, obrazovanja...
Na temu zdravlja ovih je dana, među ostalim, provjeravana vijest koja pod senzacionalističkim naslovom govori da je diljem svijeta u porastu zaraza adenovirusom. Pokazalo se da je ta tvrdnja netočna i zavaravajuća. Objavljena na "Točno tako", preuzeta je od fact-checking platforme Baltazar fact checking odjel, koju su u sklopu projekta Održiva istina uspostavili Veleučilište Baltazar Zaprešić, Veleučilište u Virovitici, lokalna televizija TV Zapad i Udruga Odraz. Analizirali su tekst pod naslovom "Tajanstveni virus 'hara svijetom', stručnjaci strahuju: 'Teže ga je liječiti od gripe'", u kojem se tvrdi kako je globalno u porastu zaraza adenovirusom, koji se tamo opisuje kao "tajanstveni virus zarazniji i otporniji od poznatijih virusa". Više medija, stranih i domaćih, pozivalo se na riječi liječnika Erica Sachinwalla iz Philadelphije, specijaliziranog za zarazne bolesti. Međutim, on je u svojoj izjavi za lokalni philadelphijski medij komentirao virozu u Philadelphiji i procijenio da će broj zaraženih gripom vjerojatno biti veći, s obzirom na situaciju kakva je bila minule zime na južnoj zemljinoj polutki i na manji broj cijepljenih.
"Nigdje u intervjuu nije nastupao alarmistički niti je izvodio projekcije na svjetskoj razini. Razgovor je vođen u lokalnom kontekstu Philadelphije. Ne pripisuje pridjeve poput 'misterioznog' niti navodi bilo kakvo čuđenje stručnjaka, već u prvoj rečenici kazuje da je taj virus prisutan tijekom cijele godine. Navodi kako porodica adenovirusa broji oko 60 vrsta, ističe kako se ne zna koji točno uzrokuje bolest koja je tema razgovora jer se testiranja na viroze lokalno ne vrše", navodi se u tekstu Održive istine objavljenom na "Točno tako", te se zaključuje: "Lošim novinarskim prijevodom i uredničkim intervencijama (opremanjem teksta senzacionalističkim naslovom) 'iskasapio' se originalni intervju te se izvrtanjem i prenaglašavanjem mijenja ključna poruka. Nigdje se ne spominje zabrinutost na svjetskoj razini. Konačno, iako senzacionalistički, britanski su mediji prenijeli tekst umjerenije nego domaći. U Ujedinjenom su Kraljevstvu nakon senzacionalističkih vijesti koje su se umnožile oko 'tajanstvene bolesti' počele objavljivati korekcije, a ova analiza čini isto za hrvatski medijski sustav".
Faktograf je od početka pandemije koronavirusa objavio petstotinjak tekstova u kojima je demantirao brojne dezinformacije o COVID-19 i cjepivima, koji se nisu bavili samo MRNA cjepivom već i cijepljenjima iz obaveznog programa za djecu koja se prije nisu smatrala spornima, a bavili su se i poviješću otpora prema cjepivima.
– Suočavali smo se i s brojnim lažnim tvrdnjama o alternativnim načinima liječenja raka i drugih teških bolesti. Zadnjih nekoliko mjeseci provodimo projekt "Opasno po zdravlje" u kojem nam se čitatelji javljaju, među ostalim, i s upitima o "čudotvornim lijekovima" koje susreću po oglasima ili u usmenoj predaji – rekla nam je Sanja Despot, glavna urednica Faktografa, fact-checking platforme koju su 2016. osnovali Gong i HND, a koja od 2019. surađuje s Facebookom.
Dojam da fact-checkeri imaju sve više posla je točan, slaže se Sanja Despot.
Jedite ih bez grižnje savjesti: Ovo je 9 niskokaloričnih namirnica koje vas neće udebljati
– Razlozi su višestruki. S jedne strane, zbog promjene u strukturi medija i loše pozicije u kojoj se novinarstvo općenito nalazi manje je profesionalizma u medijima pa se uslijed brzine i neznanja događaju i nenamjerne pogreške. Ono što je, međutim, opasnije jest namjerno dezinformiranje, odnosno put do osvajanja moći preko dezinformacija, što se pokazuje kao glavna putanja populističkih političara. Narativi koji se šire u svim zemljama su uglavnom isti, među kojima su najzapaženiji strah od stranaca i drukčijih te negiranje znanosti kao posljedica zdravstvenih i ekoloških kriza. Kad je riječ o medijima u Hrvatskoj, glavni mainstream mediji, kao i ozbiljniji neprofitni mediji, još uvijek se uglavnom trude provjeravati informacije i ne grade svoj biznis na dezinformacijama, ali brojni "rubni" internetski portali upravo žive na "alternativnim istinama" ili na provođenju hajke na manjine i neistomišljenike. Pritom poneki od njih nisu ni upisani u Knjigu pružatelja elektroničkih publikacija koja se vodi pri Agenciji za elektroničke medije, a kad i jesu, Agencija nije pretjerano sklona opominjanju i kažnjavanju onih koji svjesno krše pravila novinarske struke – kaže S. Despot.
No, problem veći od tradicionalnih medija svakako su društvene mreže, ističe naša sugovornica, jer uvelike zabrinjava što one i influenceri preuzimaju primat, a ne podliježu baš nikakvom uredničkom propitivanju niti polažu preveliku važnost istinitosti izrečenog.
Otvori KEKS Pay
