Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da građani Europe, vodeći u svijetu po konzumaciji alkohola, ozbiljno ugrožavaju vlastito zdravlje, dok vlade ne primjenjuju učinkovite porezne mjere za smanjenje njegove potrošnje.
Prema izvješću WHO-a objavljenom u utorak, pivo je od 2022. godine postalo pristupačnije u jedanaest zemalja Europske unije, dok je u šest zemalja njegova cijena porasla. Još izraženiji trend uočen je kod žestokih pića, koja su postala pristupačnija u sedamnaest država, dok je u samo dvije cijena porasla. Kada je riječ o vinu, četrnaest zemalja Europske unije ga uopće ne oporezuje, među kojima su i veliki proizvođači poput Italije i Španjolske.
Europska unija obuhvaća sedam od deset zemalja s najvećom potrošnjom alkohola po stanovniku u svijetu, a među najvećim konzumentima nalaze se Rumunjska, Latvija i Češka. Alkohol je glavni čimbenik rizika za nastanak raka, pri čemu rizik raste proporcionalno količini konzumacije. Uz to, alkohol je povezan s nizom drugih bolesti, uključujući kardiovaskularne poremećaje i depresiju, što dodatno opterećuje zdravstvene sustave.
WHO stoga poziva vlade da ciljano djeluju na smanjenje konzumacije alkohola kako bi zaštitile građane od njegovih štetnih posljedica. Jedna od najučinkovitijih mjera jest povećanje cijene alkoholnih pića putem poreza. Ipak, neke zemlje Europske unije imaju minimalne ili nikakve poreze na određene vrste alkohola.
“Više od polovice zemalja Europske unije vino uopće ne oporezuje, što je neuobičajeno u međunarodnim okvirima”, istaknula je ekonomistica WHO-a Anne-Marie Perucic. Dodala je kako je očito da što je alkohol pristupačniji, ljudi ga više konzumiraju. “Izuzimanje proizvoda iz poreza nije uobičajeno. Obično se radi o političkim ili socioekonomskim razlozima, primjerice zaštiti domaće industrije. S aspekta javnog zdravlja to nema smisla,” rekla je Perucic za Politico.
Tih četrnaest zemalja prostiru se po sjevernim i središnjim dijelovima Europske unije, uključujući Njemačku, Austriju i Bugarsku. “Pristupačniji alkohol povećava nasilje, ozljede i bolesti,” upozorio je Etienne Krug, direktor WHO-ovog odjela za zdravstvene determinante, promociju i prevenciju. “Dok industrija ostvaruje profit, javnost snosi zdravstvene posljedice, a društvo ekonomske troškove.”
Europska unija najavila je mjere zaštite svoje vinarske industrije od prijetnji, uključujući pad potrošnje i klimatske promjene. U prosincu su institucije Europske unije dogovorile paket mjera za potporu sektoru. S druge strane, Europska komisija nedavno je odustala od prijedloga za uvođenje poreza na tzv. alcopops – slatka, unaprijed miješana alkoholna pića s okusom gaziranih napitaka – u okviru svog plana “Sigurna srca”.
WHO je u zasebnom izvješću objavio da su zaslađena pića postala pristupačnija u trinaest zemalja Europske unije od 2022. godine. Prehrana bogata šećerom povezana je s pretilošću, dijabetesom tipa 2, bolestima srca, masnom jetrom i nekim vrstama raka.