Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Pokus: Noćas NASA na vatreno krštenje lansira raketu koja nikada nije iskušana, a plan je da ona postane temelj budućih letova s posadom

Amerikanci lansiraju raketu koja zamjenjuje Space Shuttle

raketa
AFP
26.10.2009.
u 08:31

Mnogi sumnjaju u uspjeh lansiranja, a o tome ovisi budućnost SAD-a u svemiru.

Izgledala je veličanstveno na gusjeničaru u srijedu na četvrtak u 2 sata nakon ponoći kad su je izvukli iz nebodera za sastavljanje. Raketa Ares IX. visoka i vrlo vitka, privlačila je svjetla reflektora. Njezino je lansiranje, koje treba razriješiti mnoge dvojbe, pomaknulo i lansiranje shuttlea Atlantis prema ISS-u na 12. studenoga.

Cijelu je noć golema gusjeničarska platforma sve do ujutro vozila uspravnu stometarsku raketu tih 6700 metara do lansirne platforme 37B u svemirskom centru Kennedy na Floridi.

Ne pokvari li se vrijeme, noćas 2 sata nakon ponoći mnogi će gristi nokte iščekujući ishod pokusa od samo 120 sekundi. Uspije li, nastavlja se sve po planu. Propadne li pokus, mnogi će se češkati po glavi bez odgovora na pitanje: A što sad?

Sad ili nikad
Bude li nevrijeme s grmljavinom, ostaju još dva dana. Ukupno tri dana strepnje, od jutra do mraka.

Otkako je u travnju 1981. na platformu prvi put dovezen shuttle Columbia, NASA nije krstila neku novu letjelicu, a od posljednjeg lansiranja rakete Saturn 1B 1975., iz nebodera za njihovo sastavljanje nije izašla viša raketa od ove.

I prije je bilo pokusa s novim tehnologijama, a posebno je bilo napeto s prvim polijetanjima shuttlea poslije katastrofa Challengera i Columbije. Međutim, malo je kad toliko toga u NASA-inu programu bilo na kocki kao noćas.

Raketa Ares I. jedan je od dvaju temelja svih američkih svemirskih ambicija u letovima s ljudskom posadom u sljedećih 25-30 godina. Taj se program zove Constellation, kao što se Mercury zvao program slanja prvoga Amerikanca u orbitu, a Apollo prvoga čovjeka na Mjesec.

Ares I. zamišljen je da u kapsuli Orion šest astronauta izbaci u orbitu. Ondje bi iz nje prelazili u Međunarodnu svemirsku stanicu i njome se vraćali ili bi se Orion spajalo s mnogo težim elementima koji bi se lansirali raketom Ares V. Program Constellation sastoji se od tih raketa, Mjesečeva broda za spuštanje posade Altair i članka letjelice koji bi posadu iz Mjesečeve orbite vraćao na Zemlju, kamo bi se ponovno spustili u kapsuli Orion.

Raketa Saturn V. bila je vrhunac gradnje velikih raketa. I sam njezin konstruktor Wernher von Braun pomišljao je na druge koncepcije, poput ove sa spajanjem “konvoja” za putovanje na Mjesec u orbiti, ali nije bilo vremena da se konstruira i gradi još jedna raketa. Na sreću, kocka sa Saturnom V. je prošla. Jednako se, unatoč inženjerskim simulacijama, moglo pokazati da je “za dlaku” prevelika ili mehanički nedovoljno čvrsta pa da poslije neuspjela krsnoga lansiranja više nikad ne poleti, a Amerikanci budu prinuđeni da u svemirskoj utrci priznaju poraz.

Slične su se strepnje nadvile i nad noćašnje vatreno krštenje rakete Ares IX. Možda neće uspjeti - zebe oko srca mnoge, čak i one koji uopće ne sumnjaju u kvalitetu NASA-inih inženjera, ali sumnjaju u mnogo toga drugog.

Kad je američka svemirska agencija 2005. godine od predsjednika Busha i od zakonodavaca koji fondove pune novcem dobila zeleno svjetlo za program Constellatio, raketa se počela graditi. Iskušavao se jedan po jedan njezin dio. Najciničnije je što je njezin prvi stupanj, njezinih donjih 55 metara, zapravo već iskušan motor na kruto gorivo u 128 letova shuttlea.

To su ona dva postranična potisnika koja prva otpadnu pri lansiranju. Shuttleove rakete samo su nadograđene, a na njezin vrh postavljen je još jedan stupanj s također poznatim motorom J-2X, kakvih je Saturn V. imao pet u drugom stupnju. Vratili su ih u uporabu iz vremena prije shuttlea.

Jedna umjesto dvije?
Let Aresa IX. trebao bi trajati samo 120 sekundi. Raketa bi nad Atlantikom dosegnula visinu od 40 kilometara, aktiviralo bi se odvajanje prvog od drugog stupnja, a prvostupanjski bi se motor za novu uporabu padobranom spustio u ocean. Gornji dio, koji samo oblikom i težinom podsjeća na pravu raketu, zapravo je maketa kojom se iskušava statika i aerodinamičnost rakete.

Zanimljivo je da se Obamina administracija protivi konceptu dviju raketa, ali lansiranje samo jedne velike je vrlo skupo. Ne uspije li pokus noćas, možda će netko u Obaminu timu uskliknuti: “Imao sam pravo!”, ali to će zapravo biti nazadak Constellationa ma što se potom bude odlučilo o njegovu daljnjem razvoju. Do prvog uspjeha američki će se astronauti voziti u sojuzima ili još neiskušanom privatnom raketom Falcon 9 i kapsulom Dragon.

Komentara 5

SE
Seth
10:37 26.10.2009.

Čudno mi je da Ameri rade polu eksperiment.

OB
-obrisani-
09:44 26.10.2009.

Jako pesimistican clanak g. Kisa! A Ameri su uvijek vrlo optimisticni, za razliku od nas Europljana! Ako taj test ne uspije, uspijet ce sljedeci! Iz svakog se neuspjeha nesto naucimo! PS. Kad su zapdni novinari i stricnjaci po prvi putt pustenu u ruski Bajkonur, u centralnoj su zgradi vidjeli portrete svih poznatih ruskih astronauta poslije Gagarina. Ljevo od Gagarina bilo je jos 7 portreta nepoznatih lica. Na pitanje zapadnih novinara, koji su to ljudi, novinari su dobili odgovor: \"To su oni junaci, koji su umrli prije Gagarina!\"

Avatar Vladimir1204
Vladimir1204
09:57 26.10.2009.

sretni sizif: Izmisljas gluposti!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije