Rana analiza smrtnosti u 854 europska grada otkriva da je dvije trećine smrtnih slučajeva od vrućine tijekom ovogodišnjeg ljeta povezano s klimatskim promjenama prouzročenim ljudskim djelovanjem. Tijekom ljeta 2025. godine, ekstremne vrućine uzrokovale su smrt 24.400 ljudi u 854 velika europska grada, a nova analiza pokazuje da je 16.500 tih smrtnih slučajeva izravno povezano s dodatnom toplinom prouzročenom emisijama stakleničkih plinova. Prema brzoj analizi epidemiologa i klimatologa, koja još čeka stručnu recenziju, klimatske promjene povećale su prosječne temperature u gradovima za 2,2 stupnja Celzijusa, značajno povećavši rizik od smrtnosti zbog opasno visokih temperatura. "Uzročno-posljedična veza između izgaranja fosilnih goriva, porasta temperatura i povećane smrtnosti je neosporna“, izjavila je Friederike Otto, klimatologica na Imperial Collegeu u Londonu i koautorica izvješća. "Da smo posljednjih desetljeća smanjili uporabu fosilnih goriva, većina ovih 24.400 ljudi vjerojatno bi bila živa", kazala je.
Istraživanje je pokazalo da je 68% smrtnih slučajeva od vrućine povezano s klimatskim promjenama, pri čemu su starije osobe bile najteže pogođene. Čak 85% umrlih bili su stariji od 65 godina, a 41% stariji od 85 godina. "Većina smrtnih slučajeva dogodila se u domovima i bolnicama, gdje su ljudi s postojećim zdravstvenim problemima bili izloženi ekstremnim uvjetima", rekao je Garyfallos Konstantinoudis, epidemiolog na Imperial Collegeu i koautor studije. On je dodao da se vrućina rijetko navodi kao uzrok smrti na smrtovnicama, što ukazuje na podcjenjivanje ovog javnozdravstvenog problema. Lokalni mediji izvijestili su o nekoliko tragičnih slučajeva. U Španjolskoj, 77-godišnji Manuel Ariza Serrano, bivši vijećnik u La Rambli, preminuo je nakon što se srušio tijekom šetnje u kolovozu, kada su temperature u regiji Córdoba dosegle 45°C. U Italiji, 47-godišnji Brahim Ait El Hajjam, otac četvero djece, poginuo je dok je radio na betoniranju školske zgrade u blizini Bologne pri temperaturama od 38°C. Njegov sin Salah ispričao je kako je otac planirao doći kući na ručak, ali nikada nije stigao. Konstantinoudis naglašava da se opasnost od ekstremnih vrućina i dalje ne shvaća dovoljno ozbiljno. "Nitko ne bi dopustio rad na otvorenom tijekom uragana, ali opasna vrućina i dalje se tretira previše ležerno", rekao je. Iako su europski gradovi bolje pripremljeni za suočavanje s toplinskim valovima nego tijekom razornog vala 2003. godine, koji je usmrtio 70.000 ljudi, hitne službe i dalje se bore s rastućim temperaturama i starenjem stanovništva, piše Guardian.
Stručnjaci pozivaju na hitne mjere, uključujući lokalne akcijske planove za toplinske valove, povećanje zelenih površina u gradovima i osiguravanje klimatizacije za ranjive skupine, poput stanovnika domova za umirovljenike. Madeleine Thomson, stručnjakinja za prilagodbu iz neprofitne zdravstvene organizacije Wellcome, upozorila je: "Nijedan grad u Europi nije imun na smrtne slučajeve prouzročene vrućinom. Ako ne djelujemo sada, broj žrtava će samo rasti.“ Znanstvenici i zdravstveni stručnjaci složni su u potrebi za hitnim ukidanjem fosilnih goriva i provedbom politika koje će zaštititi najranjivije od sve smrtonosnijih toplinskih valova. Ova analiza služi kao snažan podsjetnik na hitnost djelovanja kako bi se spriječile daljnje tragedije prouzročene klimatskim promjenama.
Otvori KEKS Pay
Nikad neće priznati koliko je ljudi ubilo neispitano cjepivo napravljeno po bazi mRNA. A zanimljivo da nisu dozvolili cijepljenje ruskim Sputnik V koje je bilo vektorsko i relativno ispitano. I danas je dokazano osjetno manje smrtnih slučajeva kod ljudi kojii su cijepljeni sa Sputnik V.