Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 7
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Baraćeve špilje

Našli smo špiljskog lava i hijenu, a sada idemo po neandertalca

storyeditor/2022-06-21/PXL_160715_11173992.jpg
25.06.2022.
u 08:15

Nakon pronalaska strugala u Gornjoj Baraćevoj špilji nastavljaju se istraživanja u suradnji sa studentima iz Zagreba i SAD-a

Kada je početkom godine predstavljen ostatak oruđa neandertalaca u Baraćevim špiljama u Rakovici u Karlovačkoj županiji, najavljeno je da će se tijekom godine istraživanja na toj lokaciji svakako nastaviti. Planirate li početkom srpnja posjetiti ovu špiju, jednu od najljepših u Hrvatskoj, svakako biste mogli naići na arheologe i speleologe koji će uskoro započeti novi ciklus istraživanja. Već je pripremljena i otvorena sonda unutar koje će arheolozi pokušati pronaći ‘nastavak’ priče koja je započela potkraj prošle godine.

Muzej ledenog doba

Ostatke materijalne kulture neandertalaca pronašao je tada vanjski suradnik Javne ustanove Baraćeve špilje, speleolog Hrvoje Cvitanović u nazočnosti arheologinje Jane Frdelje iz karlovačkog speleološkog kluba Ursus spelaeus.

– To je izniman nalaz koji govori u prilog tome da su u Baraćevim špiljama neko vrijeme živjeli neandertalci, a ta saznanja do sada nismo imali. Taj je nožić prvi takav nalaz između Zagorja i Dalmacije, a u središnjoj Hrvatskoj nikada nije pronađeno ništa iz tog doba koje se zove musterijen – to je doba neandertalaca, srednjeg paleolitika. Dakle, takvih nalaza ima pokraj Trogira, nešto u Kaštelanskom zaljevu pod morem, pokraj Zadra, u Istri i u Zagorju, pokraj Krapine. U Baraćevim je špiljama puno paleontologije, vrlo mnogo životinjskih kostiju; samo smo u prvom iskapanju 2013. godine iskopali oko 55.000 kostiju raznih veličina, a u četiri sezone više od 100.000. Najstariji primjerci stari su 42.000 godina, što smo mogli utvrditi metodom C14 koja locira do 50.000 godina. No ima među tim ostacima i starijih, vjerojatno starih i oko 120.000 godina. Najviše je ostataka špiljskog medvjeda, pa lava, nosoroga, hijene, čak i leoparda, pa i vuka, te životinja koje i danas obitavaju na tom području poput jelena, divljih mačaka, divljih svinja, divokoza. Čak smo i ostatke konja pronašli. Zato je odlična ideja da se kraj Baraćevih špilja sagradi muzej posvećen ledenom dobu s poučnim stazama i životinjama u prirodnoj veličini. Bit će to odlično kada se završi, vjerujem jako zanimljivo posjetiteljima, a posebno djeci – kazao nam je u jednom razgovoru Hrvoje Cvitanović.

Nalazi koje kriju špilje iz tog vremena svode se na ukrase od kostiju, školjaka. Pronađeni su razni nožići, no keramike nije bilo. Materijal od kojeg je napravljena baš strugalica iz Baraćevih špilja, ispričao nam je sugovornik, otkriva koliko su ljudi u to vrijeme bili mobilni i kako su dolazili do materijala za izradu alata. Iako su arheološka istraživanja sastavni dio ‘života’ jedne špilje, a posebno Baraćevih špilja, dosad u špilji nisu pronađeni dokazi da su ondje obitavali neandertalci, a ovaj je ‘nožić’ upravo na tom tragu.

– Veselim se skorašnjem nastavku istraživanja, očekivanja postoje, volio bih da ‘produbimo’ priču o neandertalcima u Baraćevim špiljama – najavio je Hrvoje Cvitanović, koji se s kolegama iz speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca ponovno sprema u špilju, kao što je svih ovih godina dio ekipe stručnjaka koji grade priču o ovoj jedinstvenoj špilji.

Naime, potaknuti tim velikim pronalaskom iz Javne ustanove Baraćeve špilje još su početkom godine najavili plan nastavka istraživanja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje u suradnji s Ministarstvom kulture, Speleološkim klubom Ursus spelaeus, Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilištem u Wyomingu iz SAD-a.

I Tihana Oštrina, ravnateljica Javne ustanove, kazala je tada da taj izvanredan nalaz smatraju potencijalom za daljnji socioekonomski razvoj turizma na području Rakovice.

Životinje u prirodnoj veličini

– Naš je cilj istraživanjem Gornje Baraćeve špilje postići prepoznatljivu nacionalnu važnost, što treba unaprijediti promocijom na svjetskom turističkom tržištu te sudjelovanjem na međunarodnim znanstvenim događanjima. Ovakvi su nam rezultati velika motivacija za nastavak istraživanja, jer zaista, kamo god zagrebemo, nešto i pronađemo! Ipak, špilje su posljednja neistražena područja na Zemlji. Nećemo stati – najavila je ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina.

Speleološko-arheološka istraživanja koja slijede usmjerena su ponajprije na istraživanje slojeva artefakata neandertalaca čime bi se potvrdila aktivnost neandertalaca te bi se otkrilo u kojoj su mjeri bili prisutni u Gornjoj Baraćevoj špilji.

Ove će godine, tako, nakon dvije godine stanke mahom zbog situacije s koronom, biti nastavljena i suradnja sa studentima iz SAD-a, točnije iz Wyominga, koji s karlovačkim arheolozima i speleolozima u istraživanju Baraćevih špilja surađuju još od 2015. godine. Karlovački arheolog Krešimir Raguž s kojim smo prethodnih godina obilazili lokaciju Baraćevih špilja sa studentima iz SAD-a pohvalio je projekt i suradnju od koje obje strane imaju višestruke koristi.

U svakom slučaju, ovoga ljeta svakako vrijedi posjetiti Baraćeve špilje; kako biste razgledali unutrašnjost špilje koja je stotinama godina bila sklonište ljudima i životinjama, ali i uživali u prirodi, okolnim stazama i brojnim sadržajima. Novost je nedavno uređena i otvorena poučna staza Ledenog doba. Početak staze nalazi se na ulazu, odnosno izlazu iz Gornje Baraćeve špilje, tako da svi posjetitelji nakon obilaska špilje prolaze stazom Ledenog doba. Staza je opremljena elementima kao što su interaktivne slagalice, konstrukcija otisaka šapa, paravan sa zvučnim efektima i interpretacijske ploče na kojima se nalaze zanimljivosti o životinjama iz ledenog doba. Odličan je to uvod u ono što nas čeka u jedinstvenom Posjetiteljskom centru Speleon gdje će životinje iz ledenog doba biti izložene u prirodnoj veličini, a njegovo otvorenje predviđeno je za početak iduće godine. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije