Naslovnica Tech/Sci Znanost

'Izazov budućnosti je umjetna inteligencija. Ona će mijenjati politički i ekonomski sustav'

Za svijet znanosti ne postoje granice - znanost je globalni pothvat. Nije bitno odakle je tko. Samo međunarodna znanost može biti vrhunska znanost
01. siječnja 2019. u 16:05 2 komentara 955 prikaza
Fran Supek
Foto: Josip Regović/Pixsell

Oko prijedloga da se za jedan od prazničnih brojeva napravi intervju s jednim od hrvatskih znanstvenika mlađe generacije, nismo se puno dvoumili. Dr. sc. Fran Supek već je s 26 godina objavio prvi znanstveni rad u vrhunskom znanstvenom časopisu, njegovo ćemo ime pronaći i ranije kada se pojavljivao i redovito odnosio nagrade na različitim događajima vezanim uz znanost. Na kraju je svoj talent usmjerio prema genetici i intenzivno bavi se genima, njihovim mehanizmima, mutacijama i time što ih izaziva, posredno i tumorima odnosno mogućnostima njihova tretiranja. Za nastavak karijere, nakon Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković, nije odabrao neku njemačku ili američku instituciju, kako je to običaj kod nas, nego je otišao u relativno mladi IRB u Barceloni. Očito je to bila dobra odluka, jer malo je u nas poznat podatak da je Španjolska u mnogim granama znanosti jednako napredna kao i Velika Britanija, a barcelonska se znanstvena ustanova brzo prometnula u jednu od vodećih. Dr. Fran Supek danas je ondje voditelj grupe znanstvenika koja se bavi genomskim istraživanjima, a prošle je godine dobio i ERC grant od milijun i pol eura za istraživanje tumora.

JOŠ BRŽIM TEMPOM Znanost 2019.: Godina istraživanja svemira, manipulacije genima...

Iako ste u znanstvenim krugovima itekako poznati, čini se da domaća javnost o vama ne zna koliko bi možda trebalo. Možete li nam opisati u nekoliko rečenica svoj znanstveni put kroz PMF i IRB na kojem danas radite?

Diplomirao sam biologiju na PMF-u u Zagrebu, a doktorirao na Institutu Ruđer Bošković na primjenama umjetne inteligencije u genetici. Zatim sam otišao na poslijedoktorski boravak u Centar za genomsku regulaciju (CRG) u Barceloni gdje sam se i dalje bavio računalnom biologijom, s fokusom na tumore. Otkrili smo, primjerice, kako mehanizmi za “popravak” DNK sprečavaju nastanak mutacija u bitnim dijelovima ljudskoga genoma, što se u određenim tumorima može pokvariti i isti mehanizam počinje uvoditi mutacije umjesto da ih popravlja. Na temelju tih otkrića, prošle godine pokrenuo sam svoj laboratorij na Institutu za biomedicinska istraživanja, također u Barceloni, gdje pomoću statističkih analiza istražujemo genom čovjeka i drugih organizama. Nadamo se naučiti više o tome zašto mutacije nastaju i kako ih spriječiti.

Zašto ste izabrali Španjolsku, to je prilično rijedak slučaj za naše znanstvenike? Kako je to baviti se znanošću u Španjolskoj, što ta zemlja može ponuditi u tom smislu?

U trenutku kad sam otišao u Španjolsku (2010.) ta je zemlja bila u strelovitom usponu znanstvene produkcije i kvalitete. Iako je ekonomska kriza ostavila traga, znanost je u Španjolskoj - prvenstveno u Kataloniji, Baskiji i Madridu - i dalje na vrlo visokoj razini, usporedivo s npr. Velikom Britanijom. Za genetičara, jednako je dobro raditi u Barceloni ili u Cambridgeu.

Rainer Strack Rainer Strack: 'Svatko treba digitalne vještine, posebno se to odnosi na menadžere i uprave'

IRB Barcelona je i relativno mlada ustanova, osnovana tek 2005. godine, no u kratko vrijeme profilirala se kao vrijedna ustanova u biomedicini. Kako su to Španjolci odnosno Katalonci uspjeli?

IRB Barcelona je vrhunska institucija, što se vidi među ostalim i po broju prestižnih ERC projekata koje dodjeljuje Europsko istraživačko vijeće - njih je na IRB-u dosad bilo 13, uključivo i moj projekt. Za usporedbu, koliko znam, najuspješnije hrvatske institucije imaju po dva ERC projekta. Katalonci su to uspjeli s jedne strane zbog izdašnih potpora znanosti koje su, zanimljivo, bile konstanta bez obzira na to jesu li na vlasti bile lijeve ili desne stranke. S druge strane - što je možda i važnije - postavili su dobre institucionalne okvire, koji su činili strogu selekciju i poticali samo izvrsna istraživanja. Dobri rezultati se nagrađuju, ali osrednji ne.

Voditelj ste grupe znanstvenika u kojoj su mahom kineski znanstvenici i jedan vaš kolega iz Hrvatske. Koja su najvrednija dostignuća dosad, na čemu sada radite, kako funkcionirate, je li kolegama iz Španjolske bilo neobično da ih vodi znanstvenik iz Hrvatske?

U mojoj grupi zasad nema Kineza, ali zato ima Katalonaca, Španjolaca, imamo kolege iz Rusije, Poljske, SAD-a, uskoro ćemo ih imati i iz Austrije. Za svijet znanosti, granice ne postoje - znanost je globalni pothvat. Nije bitno odakle je tko. Je li njima neobično što im je voditelj laboratorija u Španjolskoj iz Hrvatske? Ne bi im trebalo biti neobično. Iako zasad još nije tako, nadam se da će u zemljama poput Španjolske, ili Hrvatske, postati slično kao u SAD-u gdje su stranci u akademskim institucijama pravilo a ne iznimka. Samo međunarodna znanost može biti vrhunska znanost.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je ljestvica dala jasni signal u čemu je Hrvatska loša i što treba mijenjati Zaokret Vlade Hrvatska kreće u izradu strategije za razvoj umjetne inteligencije

Vaš je fokus istraživanje DNK u kontekstu tumora. Ove godine objavili ste rad u kojem se dotičete lijekova za tumore. O čemu se točno radi?

Istražujemo mutacije koje se događaju u DNK u ljudskim stanicama, uključivo tumorskim. Vjerujem da se referirate na rad u kojem smo surađivali na promatranju tumora na miševima koji imaju isključen gen G9a i zato imaju promijenjena epigenetska svojstva. Taj gen je meta za jednu od novih generacija lijekova, nazovimo ih epigenetske terapije. Našli smo da se tumori doista povuku kad ugasimo gen G9a, ali, nažalost, privremeno, i vraćaju se u agresivnijem obliku, s mnogobrojnim oštećenjima genoma. Otvara se pitanje kratkoročne koristi u odnosu na dugoročnu štetu od takvih lijekova, o čemu se ne zna mnogo. Ipak, valja naglasiti da istraživanja na miševima ne moraju uvijek vrijediti i za ljude.

Gdje smo danas u liječenju raka? Puno se o tome piše, određeni uspjesi bilježe se kombinacijama terapija, no čini se da ćemo za većinu vrsta raka još dugo čekati lijek.

Napredak je polagan, ali vidljiv. Treba nastaviti istraživati punom parom i otkrivat će se novi terapijski pristupi. Primjerice, vidimo koliko je u posljednjih nekoliko godina, zbog imunoterapije, napredovalo liječenje npr. tumora pluća. No to je i dalje vrlo teška bolest. Najbolja strategija koju imamo protiv nje je nepušenje. Velik je izazov prepoznati koji će pacijenti reagirati na određeni lijek a koji neće; genomička istraživanja mnogo obećavaju i predviđa se veliki napredak na tom polju u idućih nekoliko godina.

Prošle godine dobili ste milijun i pol eura europskog novca za istraživanje tumora, u što su uključena i četiri nova znanstvenika u vašoj grupi. Jeste li već došli do novih saznanja u sklopu projekta koji će se financirati tim novcem?

Odobren nam je petogodišnji europski projekt koji podupire istraživanje tzv. hipermutiranih tumora, što znači onih koji stvaraju brojne mutacije u svojoj DNK, uglavnom zato što imaju pokvarene sustave za ispravljanje pogrešaka u DNK. Budući da zdrave stanice uglavnom imaju normalne mehanizme popravka DNK, nadamo se da će nam ta istraživanja dati uvid u moguće načine kako selektivno napasti hipermutiranu stanicu tumora, tako da ciljamo njezin oslabljeni popravak DNK. Odnedavno postoje lijekovi koji ciljaju tu vrstu Ahilove pete tumora, primjerice olaparib koji se primjenjuje protiv raka jajnika. Nadamo se da ćemo pronaći nove biološke mehanizme koji bi u budućnosti, nakon našeg projekta, otvorili put istraživanju novih generacija terapija.

Umjetna inteligencija DOM IZ SNOVA Tehnologija u službi "malog čovjeka": Pet stvari o kojima više nećete morati razmišljati 2068. godine

Stalno se priča o tehnologiji CRISPR-Cas9, gdje je zapravo njegova primjena najbolja, je li doista tako dobar, jesu li doista već moguće dizajnerske bebe?

CRISPR/Cas9 je vrlo dobar alat za uvođenje određenih vrsta genetskih promjena u stanice, među ostalim i ljudske. Tako mnogi laboratoriji, uključivo naš, uzgajaju stanice izolirane iz ljudskih tumora na kojima pomoću CRISPR-a gase gene po želji i promatraju efekte. No trenutačno taj alat nije dovoljno precizan da bi se njime moglo mijenjati ljudsku nasljednu liniju uz dovoljnu sigurnost da neće biti ozbiljnih nuspojava, primjerice moguća su nepredviđena oštećenja na drugim genima koji nisu ciljani. Također, tip promjene koji će se uvesti nije posve pod kontrolom.

Kako izgleda život u Barceloni? Ta je španjolska pokrajina posljednjih godinu dana u središtu zanimanja zbog secesionizma određenih krugova. Znamo da će znanost imati velike štete od Brexita, što bi se dogodilo da se odvoji Katalonija?

Katalonija je pokrajina u Španjolskoj s vlastitim identitetom, svojim jezikom i kulturom. Trenutačno ima visok stupanj autonomije. Svaka promjena statusa dovela bi do teže ekonomske krize, time bi šteta bila velika i za znanost. Katalonci moraju sami procijeniti koliko je to vrijedno. Kao strancu u Kataloniji, teško mi je to komentirati.

Etay Maor IBM-ov stručnjak za sigurnost objasnio što sve može saznati od odbačene avionske karte

Često ste u Hrvatskoj, s fakulteta na kojima ste nekada radili i školovali se stalno dolaze dobre vijesti. Je li se u Hrvatskoj nešto promijenilo u pristupu znanosti?

Rekao bih da postoje pomaci nabolje u Hrvatskoj. Državno projektno financiranje se okrupnilo - projekti su postali veći, ali se zato teže dobivaju, što vjerojatno ima pozitivan učinak na kvalitetu istraživanja. Područje u kojem ima još mnogo mjesta za napredak je kadrovska politika u znanosti, sustav koji imamo je zastario. Mora postojati stroža selekcija i više natjecanja na svim razinama.

Što bi se moralo dogoditi, odnosno koji bi se uvjeti u Hrvatskoj morali postići da se vi vratite? Radi li se doista samo o novcu i uvjetima ili je posrijedi i nešto drugo, poput društvenih kretanja i sličnog?

Društvena kretanja u Hrvatskoj nisu sjajna. Civilizacijski kao da nazadujemo, a to se događa i u drugim zemljama istočne i središnje Europe. Govori se da te zemlje, uključivo i naša, postaju konzervativnije, no jedno je biti konzervativan, a drugo je biti zadrt. Mi i naši susjedi smo, rekao bih, pomalo izgubili kompas.

KAKO VAS HAKIRAJU 'Kliknuti na link u sumnjivom mailu je kao da trčite u zagrljaj nekome nepoznatome u šumi'

Jedan je vaš zanimljiv rad urodio proizvodom temeljenim na umjetnoj inteligenciji, razvili ste ga prošle godine u suradnji s kolegama iz Ruđera. I o umjetnoj se inteligenciji puno priča, često i sa strahom, što je prava istina kada je riječ o umjetnoj inteligenciji?

Umjetna inteligencija ima mnogo primjena i zapravo je već dugo svuda oko nas. Primjerice, naš je rad upotrijebio neke od poznatih algoritama da “čitaju” tekst znanstvenih publikacija i vade iz njih podatke koji opisuju različite mikrobe, i to rade jednako dobro koliko i čovjek. Riječ je o specijaliziranoj primjeni umjetne inteligencije, a bojazni postoje vezane uz tzv. opću umjetnu inteligenciju koja će moći rješavati raznovrsne probleme i time ima potencijal za neželjena djelovanja. No to je vrlo daleka budućnost, ako je uopće i ostvarivo. Veći problem su društvene posljedice umjetne inteligencije, npr. gubitak radnih mjesta koji je neizbježan, korištenje algoritama za manipuliranje javnošću npr. lažnim videosnimkama koje se vrlo teško razlikuju od pravih. Pitanje je kako preurediti ekonomski i politički sustav da se prilagodimo novim okolnostima koje donosi ta moćna tehnologija. To je velik izazov za moderno društvo.

Uber
Usluga prijevoza
Ispovijesti sa stražnjih sjedala: Aplikacija koja nam je spasila glavu
  • Avatar NGJared
    NGJared:

    Vidim nekima je nasušno potrebna umjetna inteligencija. Jer vlastite imaju u skromnim količinama