Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Hrvatska će među prvima uvesti digitalnu nomadsku vizu: Otkrivamo što to znači

Tko, zapravo, ne bi želio živjeti u ovoj zemlji i dobivati plaću iz Njemačke ili Austrije? A te plaće nomadi će trošiti u Hrvatskoj
13. rujna 2020. u 12:28 70 komentara 31725 prikaza
Digitalni nomadi/Ilustracija
Foto: Pixabay
Pogledajte galeriju 1/3

Digitalni nomadi su ljudi koji svoj posao obavljaju online i sve što im je potrebno jest internetska veza. Tako privremeni ured mogu imati na plaži, u kafiću, vlaku, parku, svugdje gdje je internet dovoljno brz i dostupan. Zato vole mijenjati mjesta i države iz kojih rade jer poslodavac su si oni sami ili pak nisu obavezni gotovo nikad susresti se s njim. Mahom se radi o IT stručnjacima, piscima, novinarima, dizajnerima, raznim kreativcima, a sve je više poslova koji se mogu obavljati na daljinu zbog tehnološkog napretka i razvoja online alata. Uskoro bi upravo digitalni nomadi mogli postati česti hrvatski gosti, a Hrvatska bi mogla biti jedna od rijetkih svjetskih zemalja koja će regulirati status digitalnih nomada i izdavati im digitalnu nomadsku vizu.

Čari zagrebačke jeseni Užitak za sva osjetila Čari zagrebačke jeseni – raskošna priroda, najukusniji plodovi i beskrajna šumska prostranstva

Prvi korak je učinjen, institut digitalnih nomada uvršten je u prijedlog Zakona o strancima koji je u petak dospio u prvo čitanje u Saboru, a do kraja godine trebao bi biti raspravljen i usvojen te bi prema planu na snagu trebao stupiti s početkom 2021. Dio zasluga za ubacivanje digitalnih nomada u hrvatsko zakonodavstvo pripada poduzetniku Janu De Jongu. Jer, da ste prije samo četiri mjeseca pitali i čitali na društvenim mrežama Jana De Jonga, nizozemsko-splitskog poduzetnika, što bi Hrvatska mogla poduzeti da popravi svoje prihode, pokrene potrošnju i samim tim zavrti krug opstanka mnogih hrvatskih tvrtki, te Hrvatsku učini destinacijom za cjelogodišnji boravak, a ne samo privremeni turistički posjet u tri ljetna mjeseca, odmah bi vam ponudio odgovor – regulirajte pravila o digitalnim nomadima, napravite digitalnu nomadsku vizu i otvorite se svijetu i jednostavno ih pozovite.

“Nažalost, vidjeli smo da mnogi Hrvati odlaze iz Hrvatske isključivo iz ekonomskih razloga. Nikad nisu otišli jer im se nije svidio životni stil u Hrvatskoj. Tko ne bi želio živjeti u Hrvatskoj da ovdje možete živjeti od njemačke, austrijske, švicarske ili nizozemske plaće? I upravo tamo vidim kako se u Hrvatskoj pojavljuje velika nova industrija – digitalni nomadski turizam”, napisao je Jan De Jong i nabrojio prednosti Hrvatske, poput članstva u EU, odličnog načina života, dobrog interneta, nevjerojatne klime, sigurnosti i povoljne privatne zdravstvene zaštite.

Zagreb: Izjava Andreja Plenkovića nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a ZAKON O STRANCIMA Plenković: Hrvatska će zakonski regulirati boravak 'digitalnih nomada'

Izvan sezone puni apartmani

Jan De Jong zanimljiv je iz više kutova, kako sam kaže, u Splitu, ili možda bolje rečeno na relaciji Zagreb – Split, živi svoj hrvatski san i to već gotovo 14 godina. Stigao je iz Nizozemske na studijsku godinu i ostao. Pokrenuo je biznis, uspješno ga prodao, pokrenuo novi i upravo je pred osnivanjem još jedne tvrtke. Stekao je sve reference uspješnog poduzetnika, a “sitnica”, da razgovara na engleskom i može široko sagledati hrvatsku perspektivu u komparaciji s ostalim državama, dodatni je bonus. No ovaj vam put nećemo ispričati priču o Janu De Jongu, njegovim tvrtkama, njegovoj obitelji i poslovnim planovima. Ovo je priča o njegovoj misiji da Hrvatsku u neprilici, a koronakriza je, nažalost, itekakva neprilika, pogura u smjeru koji objedinjuje turizam i rad, i naravno, posljedično ostvari dodatne prihode za državnu i gospodarstvo.

Jan De Jong nije izmislio digitalne nomade, trend je nomadstva jačao i prije krize, no ono što jest napravio je da je bez krzmanja na svom Linkedin profilu uputio otvoreno pismu hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću pozivajući ga da se pozabavi pitanjem digitalnih nomada i pozicijom Hrvatske na toj mapi. I, premijer je reagirao, pozvao ga je na razgovor, saslušao i uvažio te mu omogućio da svoju inicijativu obrazloži i nadležnima u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu turizma, Ministarstvu rada i Ministarstvu financija. U svom otvorenom pismu Jan De Jong vrlo jednostavno objasnio je logiku potrebe digitalne nomadske vize.

“Zamislite, dajte tim digitalnim nomadima pravo da dolaze i rade iz Hrvatske do maksimuma. 12 mjeseci – bez obzira na državljanstvo prema digitalnoj nomadskoj vizi. Mnogi stanovi koji su prazni izvan sezone mogli bi naći nove stanare. Plaće koje zarade digitalni nomadi trošit će u Hrvatskoj – što će rezultirati golemim poticajem našeg gospodarstva kroz potrošnju. Ako Hrvatsku otvorimo za turiste, zašto ne bismo otvorili ovu zemlju za visoko plaćene digitalne nomade?”, napisao je u otvorenom pismu premijeru.

Zagreb: Velike gužva na izlasku i ulasku iz tramvaja uz nepridržavanje mjera o nošenju maski VAŽNA SU OČEKIVANJA Bivši ministar hvali početne Vladine mjere: 'Golem je novac država uložila, mjere su bile jake'

Naime, s obzirom na vlastito iskustvo življenja i rada u Hrvatskoj, kao i s obzirom na razvoj tehnologije, kao i na uvjete koronakrize, Hrvatsku Jan De Jong smatra idealnom destinacijom za rad, za sve one koji mogu raditi na daljinu. Rezultat prvog posta u kojem ističe prednosti Hrvatske bio je impresivnih više od 300.000 pregleda, više od 4000 lajkova i niz poruka ljudi iz cijelog svijeta, koji, kazuje Jan, ozbiljno razmišljaju privremenom preseljenju u Hrvatsku. Glavno pitanje u porukama bilo je kako to pokrenuti i koji su uvjeti koji se trebaju zadovoljiti. Kotačić koji bi omogućio da se digitalno nomadstvo regulira u Hrvatskoj se pokrenuo. Kako nam je kazao Jan De Jong, predstoji mu susret s ministrom financija i konkretniji razgovori o modelima i rješenjima digitalnog nomadstva u Hrvata.

Prema njegovoj procjeni, do kraja godine mogli bismo imati kompletan model na stolu. A valja riješiti pitanje imovinskog cenzusa, poreza, zdravstvene zaštite, osiguranja, smještaja, boravka. Kada govorimo o digitalnim nomadima, u širem smislu riječi tako možemo zvati sve one kojima je za rad potreban tek ured i internet. U koronakrizi digitalni nomadi postali su i svi oni koji su rad od kuće premjestili iz svog stalnog mjesta boravka, primjerice, kod roditelja ili vikendicu, ili su odnijeli posao sa sobom te produžili ljetovanje i kombinirali ga s godišnjim odmorom. I priča je jednostavna kada se radi o migracijama ljudi unutar vlastite države, nešto se više komplicira ako govorimo o stanovnicima zemalja Europske unije i šireg gospodarskog europskog područja koji su za rad na daljinu zamislili tako da promijene državu te su na duže vrijeme unajmili kuću ili stan u Hrvatskoj i uz plaćanje boravišne pristojbe osigurali si legalan nomadski život.

No cijela situacija oko digitalnog nomadstva uvelike se komplicira kada govorimo o državljanima trećih zemalja koji bi vrlo rado neko duže vrijeme, primjerice godinu dana, željeli provesti u Hrvatskoj i pri tom iz Hrvatske raditi za Google, Facebook ili neku drugu stranu kompaniju ili su pak freelanceri, odnosno rade sami za sebe. A upravo o toj kategoriji se radi kada se priča o digitalnim nomadima.

Kvartovo Kvartovo Novi Zagreb postaje partijanerska destinacija: Zaboravite na centar grada, ludilo kreće u Zapruđu

Prvi je korak, dakle, učinjen, a taj je da je Vlada donijela prijedlog Zakona o strancima u koji je uvršten i termin digitalni nomadi kada se radi o boravku u Hrvatskoj stanovnika trećih zemalja. Trenutačni zakon ne omogućava im da se privremeno, na dulje vrijeme dosele u Hrvatsku i tako rade. Za početak im je potrebna viza, a kada im se odobri, uglavnom se izdaje na maksimalno od tri mjeseca, a i tada se tu radi o tek turističkoj vizi, što znači da zakonski u tom periodu ne bi ni smjeli raditi.

U novom prijedlogu zakona koji je na prvom čitanju u Saboru digitalnim nomadima omogućilo bi se da rade tijekom ta tri mjeseca, kao i da im privremeni boravak traje maksimalno do 12 mjeseci, s tim da ga mogu opet zatražiti tek nakon šest mjeseci života izvan zemlje željenog boravka. Za sada nije određen imovinski cenzus koji bi trebali imati, jedino se zna da će svakako biti viši od onog koji se propisuje za, primjerice, spajanje obitelji ili neke druge razloge zbog kojih stanovnici trećih zemalja traže radne ili boravišne vize na dulji rok.

Kako je izvijestio Nikša Vukas sa saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji, uzgred budi rečeno, nije prihvatio prijedlog Zakona o strancima, premda dio o digitalnim nomadima podržavaju,kazao je kako se raspravljalo o visini imovinskog cenzusa od 15 do 20.000 kuna.

Mastercard Neprocjenjivo Kako ćemo ove zime lutati svijetom, učiti nove stvari od poznatih i ostati zdravi

Koronakriza ukazala na priliku

Ipak, taj dio kao i niz drugih parametara koji bi trebali biti regulirani poput poreza i osiguranja trebali bi se donijeti zasebno, Vladinom uredbom. Kako nam je kazao Jan De Jong, s radom je krenula svojevrsna radna skupina, sastavljena od predstavnika ministarstava, a do sada su se informirali o raznim oblicima koje imaju zemlje poput Estonije i njihovoj regulativi. Ono što bi sada valjalo učiniti, smatra De Jong, jest vidjeti koje su hrvatske komparativne prednosti, odnosno koji su to uvjeti koje bismo mogli bolje prilagoditi da bismo bili konkurentniji. Primjerice, imovinski cenzus valja dobro proučiti i procijeniti tko bi to sve bio i s kakvom plaćom dobar potrošač u Hrvatskoj.

Digitalni nomadi mogli bi postati novi prihodovno bitan trend, posebice kada se radi o mlađim dobnim skupinama, onima bez obitelji i djece školaraca, ali možda i obiteljima koje su sklone ‘cijeli život’ prenositi na godišnjoj razini s destinacije na destinaciju. Upravo je koronakriza ukazala na te prilike, a čini se da je hrvatski premijer, barem sudeći prema reakciji na društvenim mrežama nakon sastanka s Janom De Jongom, promotorom digitalne nomadske vize, uvidio i priliku za Hrvatsku, rekavši da će Hrvatska biti među prvima u svijetu koja će uvesti digitalnu nomadsku vizu. Ideja o digitalnom nomadstvu, kao i o radu na daljinu koji bi turistima bio dodatni mamac za dolazak i potrošnju u Hrvatsku neki gradovi već su prigrlili i aktivno promišljaju, primjerice Dubrovnik.

Gradonačelnik Mate Franković kazao nam je da se naveliko pripremaju upravo za taj dio turizma. Održat će uskoro i konferenciju na temu digitalnih nomada, a kako nam kaže, imaju već spremne i projekte i prostore koji bi bili pogodni za nomade, od onih smještajnih do coworking prostora. Posebno se pohvalio suradnjom s jednim telekomom oko brzog interneta jer brzi internet, smatra Franković, vrlo je bitan preduvjet za privlačenje tih hibridnih gostiju radnika.

UPLETEN U AFERU JANAF
Tko je zapravo gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić?
Gastro Zagreb
Jesen na našem stolu
Gastro sezona: Što nas dolaskom jeseni čeka na našim stolovima
  • SS11223344:

    Ne trebaju nama nikakvi nomadi i ekonomski migranti, nama treba samostalnost i suverenost kao što smo imali prije 2013-e.

  • PLETER S PLIVE:

    Pametne ljude treba podržavati. Odlična ideja, samo da je birokrate i smutljivci ne blokiraju...

  • CHORWAT:

    Većina tih "nomada" su levizirani kozmopoliti