Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Cijelo nebo južne hemisfere mapirali kao Google Maps

U samo 300 sati astronomi su uspjeli mapirati oko tri milijuna galaktika. Za takav pothvat prije je trebalo 10-ak godina. Ono što ovaj teleskop čini jedinstvenim jest njegovo široko vidno polje
03. prosinca 2020. u 09:16 1 komentara 579 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Novi snažni teleskop u zaleđu Australije mapirao je golema područja svemira u rekordno vrijeme otkrivši milijun novih galaksija i otvarajući put novim otkrićima, objavila je u utorak australska nacionalna znanstvena agencija.

ZASLUŽAN ZA ZNANSTVENA OTKRIĆA Najveći teleskop na svijetu, ‘Zlatno oko’ Jamesa Bonda s 56 godina ide u mirovinu

Radioteleskop vrijedan oko 140 milijuna američkih dolara, nazvan Australian Square Kilometer Array Pathfinder (ASKAP), uspio je mapirati oko tri milijuna galaktika u samo 300 sati. Tzv. brzo istraživanje ASKAP kontinuuma je poput Googleove mape svemira na kojoj su većina točaka nalik na zvijezde u stvari milijuni udaljenih galaksija – od kojih njih milijun nikada prije nisu otkrivena.

Ovo je bila prekretnica

Uz to što se vidi puno dalje u svemir, neka slična usporedna istraživanja neba u prošlosti su trajala čak 10 godina. A novi teleskop sada pregleda istu količinu neba za 300 sati.

– Ovo je prekretnica – rekao je astronom David McConnell, koji je vodio studiju istraživanja južne nebeske hemisfere Organizacije Commonwealtha za znanstveno i industrijsko istraživanje (CSIRO).

Izvršni direktor CSIRO-a dr. Larry Marshall rekao je da je ASKAP spojio infrastrukturu svjetske klase sa znanstvenom i inženjerskom stručnošću kako bi otkrili najdublje tajne svemira.

– ASKAP usmjerava najnovija dostignuća u znanosti i tehnologiji prema vječnim pitanjima o misterijima svemira te dostavlja astronomima širom svijeta nova otkrića kako bi riješili svoje izazove – rekao je dr. Marshall.

NOVO OTKRIĆE Vode na Mjesecu ima dosta i za ljudske kolonije

Ono što ovaj teleskop čini jedinstvenim njegovo je široko vidno polje, što je omogućeno s pomoću prijamnika koje su dizajnirali stručnjaci CSIRO-a, koji mu omogućuju snimanje panoramskih slika neba s oštrijim detaljima nego prije.

– Superračunala koja opslužuju teleskop brže generiraju više podataka nego cijeli australski internetski promet – istaknuo je direktor CSIRO-a.

Tako je teleskopu za ovaj uspjeh u mapiranju bilo potrebno kombinirati samo 903 snimke za mapiranje neba, u usporedbi s drugim istraživanjima koja su do sada zahtijevala kombiniranje desetaka tisuća takvih slika. Uza sve to superračunala su te podatke obradila puno brže, čime je vremenska granica za mapiranje svemira pomaknuta s godina na tjedne. Znanstvenici ističu kako je najveća korist od ovakvog teleskopa, osim što može snimiti cijelo nebo za nekoliko tjedana ili mjeseci i analizirati podatke, u tome što se sada taj postupak može ponavljati iznova u relativno kratkom vremenskom razmaku, što astronomima omogućava sustavno uočavanje i praćenje promjena u svemiru.

Evolucija zvijezda i crnih rupa

– Čak i samo uz ovo prvo mapiranje, u usporedbi s prethodnim, već smo pronašli neke neobične svemirske objekte – rekao je McConnell istaknuvši kako primjer neke neobične zvijezde koje prolaze kroz izrazite promjene u odnosu na njihove prethodne fotografije.

Od krucijalnog značaja Kako zaštititi satelite: NATO izabrao bazu iz koje će se braniti svemir

– Podaci prikupljeni u ovom istraživanju omogućit će astronomima da saznaju više o stvaranju zvijezda i o tome kako galaksije i crne rupe “evoluiraju”. Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetke milijuna novih galaksija – zaključio je McConnel.

Trinaest i pol eksabajta sirovih podataka koje je generirao ASKAP obrađeno je uporabom hardvera i softvera koje je izradio tim CSIRO-a. Superračunalo “Galaxy” Pawsey Supercomputing Centra pretvorilo je podatke u 2D radio slike koje sadrže ukupno 70 milijardi piksela. Konačnih 903 slike i prateće informacije sadrže 26 terabajta podataka. Svi će ti podaci biti javno dostupni cijeloj znanstvenoj svjetskoj zajednici.

ogulin
plaća je od 4800 do 7000 kuna
Gradi se najveća tvornica drvenih podova na svijetu: Na raspolaganju nam je 300 radnika, trebamo ih još
INA
INA
Razvijaju solarne elektrane, a planiraju i proizvodnju vodika kao pogonskog goriva