Senzacionalno otkriće na Visu! Za Hrvatsku, bilo na kontinentu bilo na obali, nije neuobičajeno da se povremeno otkriju nova važna arheološka nalazišta. Međutim, ovo otkriće je ipak nešto posebno. Na Visu su otkriveni ostaci gradske vijećnice, sagrađene prije 2300 godina, čime je stara Issa, kako se nekada zvao grad Vis, postala jedno od ishodišta demokracije u ovom dijelu svijeta.
Najatraktivnija lokacija
Dinka Radića, ravnatelja Zavičajnog muzeja grada Visa, koji je predvodio istraživanje zajedno s Antoniom Nađem i Vinkom Udiljakom, upitali smo kako je došlo do ovog otkrića.
– U proljeće ove godine Zavičajni muzej grada Visa započeo je istraživanje prostora nazvanoga Kanarija. Riječ je o ugostiteljskom objektu koji je sagrađen 1984. godine. Bez nadzora konzervatora i arheologa, nekadašnja tvornica za preradu ribe, a poslije manji ugostiteljski objekt, značajno je preuređena, gotovo devastirana. Kanarija se nalazi na središnjem dijelu antičke Isse, gdje su prije gotovo 200 godina pronađene statue rimskih careva, postavljene na viškom rimskom forumu. Isa je izvorno bio grčki grad, pa se ispod foruma nalazila agora. Zgrada koja nas zanima nalazi se u neposrednoj blizini. Vlasnik Kanarije, HTP Vis d.o.o., planira temeljitu preobrazbu prostora, no preduvjet za to bila su arheološka istraživanja. Istražili smo oko 20 posto zapadnog dijela Kanarije, a što će se događati na jesen, još ne znamo – objašnjava Radić. Radić zatim navodi nekoliko čvrstih razloga zbog kojih se može tvrditi da su pronađeni ostaci gradske vijećnice.
– Zgrada koju smo istraživali smještena je, kako bismo danas rekli, u prvom redu do mora, na najatraktivnijoj lokaciji antičke Ise. Takav prostor bio je obično rezerviran za javne objekte, prvenstveno agoru. Pokraj nje obično su se nalazili hramovi, tržnice, drugi javni prostori, ali i buleterij, tj. gradska vijećnica. Isa je, od približno 330. godine pr. Kr., postala grad država, no poslije su njezini posjedi obuhvatili i susjedne otoke i kopno, čineći od nje isejsku državu. Stoga je ova zgrada bila svojevrsni parlament, sabornica isejske države. Sagrađena je oko 300. godine pr. Kr. i postojala je sve do 47. godine pr. Kr., kada je Gaj Julije Cezar ukinuo isejsku državu.
Zgrada je, međutim, vjerojatno korištena i stoljećima kasnije, vjerojatno kao upravni prostor rimske vlasti. Istraživanja još nisu završena, ali ono što znamo jest da se zgrada sastojala od dvije razine, prizemlja i tribina izgrađenih tako što je matična stijena isklesana pa je dobiveno barem pet redova svojevrsnih tribina. Sve je to nekada bilo nadopunjeno kamenim zidićima koji su sačuvani samo dijelom, a na bočnim stranama su stajale drvene klupe. Velika većina svih vijećnica i danas je sličnog oblika. Ova naša je bila pravokutnog tlocrta s klupama uz kraće, bočne zidove, a središnja sjedišta su se nalazila na strani nasuprot glavnog ulaza. Sitni nalazi omogućavaju da se izgradnja zgrade datira u vrijeme oko 300. godine pr. Krista, a odsustvo veće količine kuhinjskog posuda iamfora upućuje da se ne radi o stambenom nego javnom objektu. Ova zgrada imala je oblik potkove. Postojanje gradske vijećnice otvara i pitanje o isejskoj ulozi u širenju demokracije u ovom dijelu svijeta. Naime, Issa je bila prva koja je, osim pismenosti, vina, novca, zakona, urbanizma i mode, donijela i demokraciju! – zaključuje Radić.
Osnivač grada bio je tiranin
Ako je zgrada bila parlament, to znači da je Issa bila demokratsko društvo, što je iznimno zanimljivo jer je osnivač grada, Dionizije Stariji, bio tiranin.
– Dionizije Stariji, sirakuški tiranin, osnovao je Issu, a smatra se da je Issa u njegovo doba bila prije svega vojno uporište i pomorska baza, a nije bila samostalna. Dioniziju tada nije bila potrebna vijećnica. Nakon njegove smrti naslijedio ga je njegov sin Dionizije Mlađi, čije sposobnosti nisu bile na razini očevih, pa je, kako bi spasio situaciju, jer Sirakuza je najsnažnija država tadašnjeg svijeta i štit zapada od nadiruće Kartage, morao hitno dovesti učitelja koji će ga podučiti vještini vladanja i upravljanja državom. Za učitelja su izabrali Platona. Tako je u vrijeme Dionizija Mlađeg Isa postala samostalan grad država, a Platon ga zasigurno nije podučavao tiraniji očo oligarhijskom obliku vlasti, već je vjerojatno prenosio demokratske ideje. Isa je za Dionizija Mlađeg, posebno za njegova učitelja, bila svojevrstan pilot-projekt za demokratsku vlast. Dokaza za to ima dovoljno, postojanje gradske vijećnice svakako je jedan od njih. Brojni kameni natpisi sugeriraju ili potvrđuju kako je Isa imala demokratske institucije, arhitektura grada ukazuje na demokratičnost - parcele su iste veličine, itd. „Krunski dokaz“ je tzv. Lumbardska psefizma tj. odluka Gradskog vijeća isejske države gdje je demokratsko načelo do kraja naglašeno i ispoštovano. Dakle, Dionizije Stariji bio je tiranin, dok je njegov sin, Dionizije Mlađi, provedbom demokracije napravio značajnu promjenu – zaključuje Radić.
Očekuje li se još sličnih nalaza, znamo li da je u staroj Issi postojala još neka važna građevina poput ove, još nas je zanimalo.
- Već 200 godina znamo „u metar“ gdje su nađeni kipovi Rimskih careva. Na žalost 1984. teren se nije mogao istražiti. Prije 200 godina je na tom mjestu nađen natpis Quintisa Numeriusa Rufusa koji se je pohvalio da je obnovio trijem, a u stvari forum/agoru. Istraživanjima ove godine smo otkrili oko jednog metra tog objekta. Njegov zapadni izuzetno monumentalan rub. Na jesen čeka nas još nekoliko statua Rimskih careva i sve ono što ide uz Rimski forum. Ako nastavimo istraživanja. Usput – prije 200 godina su na tom mjestu nađeni najstariji stihovi u Hrvatskoj, tzv. Kalijin natpis. Usput, Quintus Numerius Rufus je bio čovjek od povjerenja Gaja Julija Cezara, njegov povjerenik, nešto poput veleposlanika, za Egipat, rekao bih da je morao osobno poznavati Kleopatru. Cezar ga je iz Egipta poslao u tada samostalni Isejsku državu gdje je on sagradio spomenuti trijem - završava Dinko Radić.
Otvori KEKS Pay
To je dokaz da su tu bili Srbi